• DRUŠTVO
  • EKONOMIJA
  • POLITIKA
  • KULTURA
  • NAŠI POGLEDI
  • DIGITALIZACIJA
 (Foto Sandra USKOKOVIĆ)
Sandra USKOKOVIĆ
LEONARDO I DUOMO 

ARHITEKT BEZ TITULE? Kako je Leonardo da Vinci izbrisan iz povijesti arhitekture

Leonardov dizajn za kupolu milanske katedrale bio je tehnički hrabar, konstrukcijski logičan i estetski promišljen koncept u duhu renesanse: spoj umjetnosti, znanosti i inženjerstva. Da Vinci je bio, na mnogo načina, ispred svog vremena. Vrijeme je da mu, osim što ga zovemo umjetnikom, znanstvenikom i izumiteljem, dodamo i titulu arhitekta - teorijski rigoroznog i eksperimentalno usmjerenog

 Palazzo dell’Arengario u Milanu je monumentalni kompleks iz 20. stoljeća smješten na  Piazzi del Duomo (Foto Sandra USKOKOVIĆ)
ARHITEKTURA, POVIJEST I UMJETNOST MUZEJA 20. STOLJEĆA U MILANU

MUSEO DEL NOVECENTO: Ključna točka moderne umjetnosti u Italiji

Značenje koje Uffizi proizvode nije samo povijesno i prostorno, nego i vremensko (Foto Sandra USKOKOVIĆ)
Firentinski uredi Medici postali su jedna od najutjecajnijih galerija na svijetu

PRIČA O UFFIZIMA: Prostor u kojem se čuva, ali i proizvodi značenje renesanse 


PARFEMI I LIJEKOVI KAO KULTURNE PRAKSE RENESANSE U NAJSTARIJOJ PARFUMERIJI NA SVIJETU

MIRISI ZNANJA: Officina Santa Maria osam stoljeća u Firenci spaja farmaciju i parfumeriju

Radionica Santa Maria Novella bila je hibridna institucija: istodobno mjesto liječenja, osjetilnog iskustva, umjetničke proizvodnje i povijesnog pamćenja

PALAZZO VECCHIO 

APARTMANI ELEONORE DI TOLEDO: Prvi rodno kodirani prostori

Camera Verde u firentinskom Palazzo Vecchio, preoblikuje naše razumijevanje odnosa između moći, identiteta i prostora na dvoru obitelji Medici. Daleko od toga da je riječ o privatnoj spavaćoj sob, otkriva se kao glavna javna audijencijska dvorana Eleonore di Toledo, središte njezinih političkih, financijskih i reprezentativnih dužnosti

DVOSTRUKI USUD HUMBOLDT FORUMA IZMEĐU KOLONIJALNE I NACISTIČKE PROŠLOSTI

Od mjesta dijaloga među kulturama do simbola trijumfa nacionalnog osjećaja

Iako je Humboldt Forum zamišljen kao mjesto dijaloga među kulturama, u praksi je postao simbol sukoba između različitih pogleda na njemačku povijest i identitet. Danas se nastoji pretvoriti u prostor kritičkog suočavanja s prošlošću, uključujući kolonijalizam, umjesto da ga prikriva

MUZEJ AZIJSKE UMJETNOST

JEDAN NA DVOJE, DVOJE IZ JEDNOGA Most azijskih tradicija i suvremene umjetnosti Takehitoa Koganezawe

Zahvaljujući stipendiji i rezidenciji u sklopu inicijative »Kolektivni muzej«, umjetnik se vratio na mjesto svog stvaralačkog rada u Njemačkoj i svojih prvih velikih institucionalnih uspjeha, kako bi predstavio svoje nove radove na izložbi zajednički kuriranoj s Kerstin Pinther

HAMBURGER BAHNHOF - ZBIRKA KAO TRAJNO PUTOVANJE KROZ BIVŠI MUZEJ PROMETA I GRADITELJSTVA

BESKRAJNA IZLOŽBA: Od istoka prema zapadu

Više od 20 instalacija, intervencija i skulptura iz zbirke Hamburger Bahnhofa, koje su trajno prisutne u muzeju kao dio njegovih unutarnjih i vanjskih prostora, prvi put je povezalo zbirku, zgradu, povijest i okruženje muzeja tako da su postavljene kroz sve dijelove muzejskog kompleksa, njegove vrtove i okolna područja

NATAŠA GOVEDIĆ

Kazališni kritičari danas imaju više slobode od političkih i ekonomskih komentatora

Ne brinem se za umjetnost, čije je tajno ime kritika. Brinem se, međutim, za novinarstvo i opstanak nezavisnih medija, jer primjer Vučićeve Srbije ili Trumpove Amerike dokazuje da kad jednom uništite nezavisne medije, stvarate uvjete za totalitarizam. To je nasilje Istog

FOGLIE DI PIETRA GIUSEPPEA PENONEA U RIMU I L.O.V.E. MAURIZIJA CATTELANA U MILANU

KAD SPOMENICI PRESTANU ŠUTJETI: Javni prostor kao pozornica za kritiku i refleksiju

Obje skulpture pokazuju kako suvremena javna umjetnost, bilo kroz meditativnu ekologiju ili provokativnu ironiju, može preoblikovati način na koji doživljavamo grad, njegovo pamćenje i odnose moći

ARA PACIS: OLTAR KOJI PAMTI TRIJUMFE, RITUALE I SUVREMENE ESTETSKE SPEKTAKLE 

Arhitektura moći i memorije

Na sjevernom rubu antičkog Rima, uz rijeku Tiber, stoji Ara Pacis Augustae – oltar posvećen miru, ali izgrađen iz snage moći carstva. Podignut 9. godine prije nove ere, u čast povratka cara Augusta iz Hispanije i Galije, ovaj spomenik utjelovljuje paradoks koji prožima čitavu povijest umjetnosti: mir koji se rađa nakon imperijalnog trijumfa.


Neue Nationalgalerie u Berlinu (1968.) posljednje je dovršeno djelo Ludwiga Miesa van der Rohea (Foto Sandra USKOKOVIĆ)
YOKO ONO I GERHARD RICHTER U RESTAURIRANOJ NEUE NATIONALGALERIE U BERLINU

Restaurirati, ne reinterpretirati: Oko i Richter u dijalogu s Miesom

Kultni paviljon Ludwiga Miesa van der Rohea, restauriran s potpisom Davida Cipperfielda, danas ponovo diše tišinom stakla i čelika, spreman za novo poglavlje u dijalogu između prostora i umjetnosti

Petrit Halilaj evocira fragmente povijesti, arhitekture i djetinjstva, pretvarajući ih u scenski prostor koji pulsira između stvarnosti i mašte (Foto Sandra USKOKOVIĆ)
TRI UMJETNIKA, TRI IZLOŽBE 

IZMEĐU SVJETLA I ZEMLJE: Materijalnost, energija i transformacija u suvremenoj umjetnosti

Morelos oblikuje zemlju i cikličnost prirode, Flavin svjetlo pretvara u gestu energetske svijesti, a Halilaj istražuje identitet i zajedništvo. Zajedno propituju ravnotežu materije, energije i pamćenja, potvrđujući umjetnost kao svjedoka i sudionika promjena

(Foto Sandra USKOKOVIĆ)
LYGIA CLARK U NEUE NATIONALGALERIE U BERLINU

Kada je umjetnost naučila disati

U svijetu koji je preplavljen vizualnim podražajima i digitalnim kopijama stvarnosti, Clarkino djelo poziva na povratak izvornom, osjetilnom susretu s umjetnošću - susretu koji se događa u tijelu, u dodiru, u disanju

(Foto Arhiva)
NA PUTU DO OSCARA

»Fiume o morte!« i dalje oduševljava svijet, ali zbunjuje domaću javnost

Što ako još takav razbarušen i »tehnički neispoliran« osvoji - Oscar?! Neki će se svjetovi sasvim sigurno srušiti! Mada, nema straha! Ekipa će i dalje bez problema parazitirati i isisavati razne proračune jer oni su - neshvaćene veličine

Recihbahnbunker M1200 jedan je od najmasivnijih arhitektonskih ostataka iz razdoblja Drugog svjetskog rata (Foto Sandra USKOKOVIĆ)
OD NACISTIČKOG SKLONIŠTA DO umjetničke GALERIJE

BOROS BUNKER U BERLINU: Prostor koji odbija zaborav

Svaka pukotina u zidu, svaka nepravilnost betona djeluje kao trag nekadašnjeg daha, kao prisutnost prošlih strahova i tišina koji se ne mogu prepričati. Unutra ste potpuno odsječeni od vanjskog svijeta jer nema signala, nema interneta, nema svjetla ni prozora...

Monumentalna instalacija Kláre Hosnedlové u povijesnoj dvorani Hamburger Bahnhofa (Foto Sandra USKOKOVIĆ)
IZLOŽBA KLÁRE HOSNEDLOVE U HAMBURGER BAHNHOFU

Zagrljaj materijala i sjećanja: Između intime i monumentalnog

Hosnedlova istražuje dom, utopiju, pamćenje i svakodnevni život kroz različite političke sustave. Materijali u instalaciji Kláre Hosnedlové postaju nositelji priča: svaki element – staklo, pijesak, metal, zvuk i nit – otvara vlastiti svijet značenja

Sinteza ljudske kreativnosti, estetskog oblikovanja i filozofskog promišljanja - Zapadno jezero Hangzhou (Foto Sandra USKOKOVIĆ)
ZAPADNO JEZERO U HANGZHOUU

SHANSHUI - poetski pejzaž planina i voda 

Odnos Zapadnog jezera i grada Hangzhoua temelji se na ravnoteži prirode i urbaniteta. Jezero nije izolirana oaza, nego živo srce grada koje istodobno odmara i nadahnjuje stanovnike. Hangzhou crpi svoj identitet iz ljepote jezera, dok jezero dobiva značenje kroz grad koji ga okružuje

Tolkien (Arhiva)
TOČKA NA P

Tolkien, čovjek, profesor, autor u Trstu

Izložbu naslovljenu »Tolkien. Čovjek, profesor, autor« predstavljaju kao najveću retrospektivu ikad održanu u Italiji o ovom autoru. Izloženi su rukopisi, pisma, probna izdanja, memorabilije i više od 100 umjetničkih djela inspiriranih Međuzemljem.

Glavna željeznička stanica Rabat Agdal iz 1925. godine (Foto Sandra USKOKOVIĆ)
MOST PREMA SUTRAŠNJICI

Kako je modernizam oblikovao osporavani identitet grada: Rabat između betona i tradicije

Dok je europski poslijeratni modernizam govorio o preživljavanju i obnovi, marokanski je izražavao suverenitet i kulturni ponos. Oba su bila »moderna«, ali jedan je obnavljao prošlost, dok je drugi zamišljao budućnost

Fez el-Bali uvršten je na UNESCO-ov popis svjetske baštine (Foto Sandra USKOKOVIĆ)
ŽIVI MUZEJ ISLAMSKE CIVILIZACIJE I KULTURNA PRIJESTOLNICA

FEZ: Umjetnost ugrađena u ulice, radionice i rituale

Fez utjelovljuje paradoks gradova-naslijeđa: on se štuje kao riznica prošlosti, a ipak njegova vitalnost ovisi o prilagodbi. Njegova umjetnost nije zatvorena u muzejima, već ugrađena u ulice, radionice i rituale

Kasaba je ograđena zidinama (Foto Sandra USKOKOVIĆ)
tradicija i modernost 

MEDINA U RABATU: Arhitektura i monumentalna ambicija

Andaluzijske kuće, detaljni dekorativni motivi, unutarnja dvorišta i plavo-bijele boje svjedoče o među-mediteranskim stilskim tijekovima u medini u Rabatu. Njena mreža uskih uličica daje intimnost i društvenu teksturu

(Foto Sandra USKOKOVIĆ)
SIDI HARAZEM 

Modernistička oaza u sjeni Feza: simbol marokanske postkolonijalne neovisnosti

Sidi Harazem je više od termalnih kupelji. Postao je karavansaraj modernog doba, otvoren za sve, gdje je Zevaco svojom arhitekturom proslavio i budućnost nacije i bezvremenost njezinih rituala

Muzej MALBA je otvoren 20. rujna 2001. godine, a osnovao ga je argentinski poduzetnik Eduardo F. Costantini
Muzej latinoameričke umjetnosti

MALBA I MALBA PUERTOS: Muzeji bez granica i hijerarhija

Ono što Buenos Aires čini uistinu jedinstvenim kulturnim središtem je njegova sposobnost da istovremeno gleda prema svijetu i čvrsto ostaje ukorijenjen u vlastitu povijest

Šimun Cimerman, autor knjige Bitka na Sutjesci pakao u raju (Snimio Saša Zinajan)
ŠIMUN CIMERMAN

Da nije bilo partizanskog pokreta, Thompson bi danas pjevao "Sono Italiano"

Cilj operacije Schwarz bio je uništiti partizansku vojsku predvođenu Josipom Brozom Titom. Gubitci su bili kolosalni, a na Sutjesci su život izgubile i tisuće Hrvata

Potpuno obnovljena, spektakularna Ovalna dvorana (Foto Sandra USKOKOVIĆ)
U SRCU PARIZA

BnF RICHELIEU: Od kraljevske knjižnice do otvorenog muzeja

Otvaranje Richelieua izvan njegove uloge kraljevske knjižnice i potpuno prihvaćanje njegova muzejskog identiteta više je od simboličnog čina - ono pretvara instituciju u živi prostor kulturne razmjene

Peach Pit
UREDNIKOV IZBOR

Peach pit: Mali veliki dragulj hrvatske “izvanstrujne” scene

Nisu niti će ikad biti Mogwai, još manje vancouverski indie-imenjaci, niti to trebaju postati, ali da su svoji na svome, najzrelija post-rock breskva, recimo tako, s domaćeg terena, u to nema nikakve sumnje

Umjetnička kolonija Park Headland (Foto Boris BAKAL)
INSPIRATIVNE DESTINACIJE

GLAS MOSMANA Umjetnost, priroda i transformacija u zapadnom Sydneyju

Kroz šetnju Mosmanom jasno se vidi kako inovativna obnova može povezati prošlost i sadašnjost, umjetnost i prirodu, čovjeka i životinju, zajednicu i osobno iskustvo

Foto Sandra USKOKOVIĆ
ARHITEKTURA I PRIRODA

DVA LICA SYDNEYA: Delikatni pregovori između grada i divljine

Monumentalna ambicija i javna drama Utzonove Opere nalazi dirljiv odjek u tihom preživljavanju urbanih manlijevskih pingvina, čije je postojanje svakodnevno čudo usred gradskih mijena

U parku vladaju mir, tišina i miris eukaliptusa / Foto Sandra USKOKOVIĆ
ZAPADNA AUSTRALIJA

Kings Park u Zapadnoj Australiji kao prostor iscjeljenja

U njemu se susreću drevna znanja domorodaca i moderne metode očuvanja okoliša. U vremenu klimatskih kriza i otuđenja od prirode, ovaj drevni model može biti inspiracija za održivu budućnost na globalnoj razini

Igor Zenzerović / Foto PUF
Uz Međunarodni pulski festival

PUF - FESTIVAL POD ZNAKOM GLAZBENE DEMOKRACIJE

Umjetnički voditelj PUF-a Branko Sušac još jednom je »preodjenuo« pulske prostore iz potrošačkih u refleksivne, za što je imao na raspolaganju samo pet dana, usred turističke sezone.

Saša Savanović / Privatna arhiva
Saša Savanović 

U SRBIJI JE TEŠKO MISLITI O BILO ČEMU DRUGOM OSIM O POBUNI

Sveopća tabloidizacija javnog prostora ostavlja vrlo malo prostora za kulturu, kultura u medijima praktično više i ne postoji, pa tako ni književna kritika. I ono malo kritike što preživljava na marginama, ne igra nikakvu ulogu u životu knjige

James Dean
TOČKA NA P

Sedamdeset godina »Buntovnika bez razloga«

Dok se proračun slabije, ili sporije, ili lošije puni, mikrofoni televizijskih kuća idu pod bradu saborskim zastupnicima da im požele ugodna dva mjeseca odmora i da ih nježno priupitaju što li samo nose sa sobom kad na plažu idu

Tisuće stupova od kalcarenita uzdižu se iz žutih pješčanih dina - Pinnacles / Foto Sandra Uskoković
Nadrealni krajolik

Pinnacles – Geološka i paleoklimatska enigma stara 500.000 godina

Ovdje u Cervantesu, gdje bijele dine Thirsty Pointa vijugaju prema tirkiznom oceanu, a vapnenački stupovi Pinnaclesa izranjaju iz žutog pijeska poput okamenjenih duhova, naišla sam na krajolik jednako čudan i potresan kao i izmišljena La Mancha. Kao što je Cervantesov Don Quijote lutao ogoljenom španjolskom

Goran Sunajko
GORAN SUNAJKO 

Za velika djela treba tek stvoriti publiku

Vrijeme filozofskih knjiga je prošlo jer je svijet postavljen u modus užurbanosti, kratke forme, informacije umjesto znanja. Čitaju se sažeci i naslovi jer su konzumerizam i fragmentacija znanja na uske specijalizacije učinili svoje

Carl Orff / Foto WIKIPEDIA
TOČKA NA P

Carl Orff - sinteza pokreta, jezika i glazbe

Ove godine se obilježava 130. obljetnica veličanstvene kantate »Carmina Burana«, remek-djela njemačkog skladatelja i glazbenog pedagoga Carla Orffa

Zidine Dubrovnika u "Igri prijestolja" /Foto Wikicommons
FUZIJA FILMA I PEJZAŽA

FILMSKI TURIZAM: Gradovi i pejzaži kao filmske ikone

Spajanjem kulturne geografije s filmskom teorijom otvara se ključno područje, posebno važno za razumijevanje kako gradovi, krajolici i identiteti bivaju oblikovani pokretnim slikama. Film kao vizualni medij smješta opisane prirodne krajolike Novog Zelanda i mali mediteranski gradić Dubrovnik u područje filmske geografije i mitopoetske reprezentacije što je ujedno svjedočanstvo o tome kako vizualni mediji posreduju, konstruiraju i mitologiziraju urbani ili ruralni identitet

Mario Vrbančić
MARIO VRBANČIĆ

U PSIHOTIČNOM REALIZMU UTOPIJA JE NAJSTRAŠNIJA DISTOPIJA

Iz obilja distopijske literature objavljivane i u Hrvatskoj, svakako valja pozdraviti izlazak knjige Marija Vrbančića "Što nakon distopije?" (Jesenski i Turk, 2024.)

Miranda Levanat-Peričić / Foto Ana Križanec
MirandA Levanat-Peričić

BRUTALNOST SUVREMENIH RATOVA U VELIKOJ MJERI POČIVA NA POSTHUMANISTIČKIM PRAKSAMA I TEHNOLOGIJAMA

Književnost nije tu da bi uljepšavala ili na drugi način mijenjala stvarnost, ali jest tu da bi ulijevala snagu ili vjerovanje u moć promjene i smisao otpora zlu

Majstor na djelu
Umjetnik panonske baranje

ZVUKOVNA ČAROLIJA: VJEČNE ANGSTEROVE ORGULJE

Pogledom unatrag uočavamo iznimno slojevite društvene, pa političke, a s time u svezi i kulturne naslage početka 19. stoljeća u sve urbaniziranijim gradovima iz bližeg okružja, primjerice Pečuha, Osijeka, Sombora, Subotice, Novog Sada - gdje se javljaju vidljivi tragovi njemačkih umjetničkih utjecaja.



Politika Kolačića Politika privatnosti Uvjeti korištenja Impresum Kontakt

2026. - pogled.hr