Kultura - Pogled.hr

EMOTIVNE GEOGRAFIJE

Spirala vremena u Muzeju nevinosti: Nasljeđe koje osjećamo i čujemo

U Muzeju su izloženi predmeti povezani s ljubavnom pričom Pamukova romana »Muzej nevinosti«, ali i svakodnevicom Istanbula u drugoj polovini 20. stoljeća. Prostor muzeja tako postaje emotivna geografija Istanbula, gdje se sjećanje veže uz konkretna mjesta, mirise, zvukove i predmete. Pamuk nas uči da muzeji ne trebaju biti grandiozni prostori sasvim utišani zbog institucionalne ozbiljnosti – oni mogu biti sobe, ladice, zvukovi i uspomene. I možda baš zato Muzej nevinosti nije samo priča o ljubavi, već prostor u kojem svi možemo pronaći komadić vlastite – nevinosti

ŠLAGER

Nije idealno raditi film bez novca, ali sloboda je neprocjenjiva

Vladimir Krstulović: »Šutnja«

Kratka povijest (naše) propasti, ili himna slobodi i humanosti

Beskompromisna umjetnost

GDJE SU NESTALI SVI CVJETOVI? Kieferova priča o apsurdu rata

Naziv izložbe, koja istražuje duboku povezanost Anselma Kiefera s Vincetom van Goghom, preuzet je iz antiratne pjesme »Gdje su nestali svi cvjetovi?«, koju je u Njemačkoj proslavila Marlene Dietrich. On simbolizira ključne teme izložbe - prolaznost, razaranje i obnovu

NAKLADNIŠTVO

Svatko tko se upusti u poduzetništvo u Hrvatskoj zna da je to maraton, a ne sprint

Mislim da svatko tko se upusti u poduzetništvo u Hrvatskoj, zna koliko je to težak i trnovit put. Moja je mantra: Maraton, a ne sprint! Još uvijek smo u fazi gdje izdatci daleko premašuju dobit, no ljubav prema ovom poslu veća je od minusa na računima

Ranko Matasović

Za mene je pisanje hobi, a ne poziv

Tek oko pedesete godine, kada više nisam morao misliti o napredovanju u akademskoj karijeri i kada sam prestao osjećati pritisak da objavljujem znanstvene članke i knjige onoliko kao prije, mogao sam se posvetiti beletristici. Možda je to i rezultat krize srednjih godina, kaže Ranko Matasović

Paula Rem: »Kad se večernje sjene izdulje«

Gdje je duša našeg svijeta?

Ono što je bitna (o)poruka »Kad se večernje sjene izdulje« sadržano je u podtekstu romana: samo uz pomoć umjetnosti možemo se (iz)boriti za svijet koji je temporalno uvijek lijep i neponovljiv i to samo u onoj mjeri koliko smo i sami spremni uložiti u tu borbu

FILMSKI MUZEJ EYE

Vrijeme je da Hrvatska osnuje nacionalni muzej filma

Film je, kao najmlađa umjetnost, i dalje u razvoju – a muzeji filma nisu spomenici prošlosti, već investicija u kulturnu budućnost. Hrvatska treba nacionalni muzej filma – ne samo kao prostor sjećanja, već kao živo mjesto susreta, učenja, istraživanja i inovacije

SJEĆANJA

OTTI BERGER: Baranjka u Bauhausu

dizajnerica tekstila, vrsna teoretičarka britka uma, najprije studentica, a potom i profesorica u Bauhaus školi, definitivno zaslužuje počasno mjesto u panteonu hrvatskih velikana. Njezini tepisi i tkanine i danas su izloženi i čuvaju se na Sveučilištu Harvard, u muzeju u Berlinu, u MSU-u Zagreb, u privatnim kolekcijama u svijetu i ponekoj hrvatskoj

Razgovor: Karmela Špoljarić

Inspiraciju za "Selfie" pronašla sam u raskoraku između stvarne i virtualne osobnosti ljudi

Nisam neki stručnjak za društvene mreže, ali zaključujem da se ljudi lijepe ili za »šarenu laž«, ili za tuđu nevolju koja možda budi suosjećanje, iako osobno ne razumijem ljude koji se na taj način podastiru javnosti.

CAMILLA GEORGE

Jazz senzibilitet s afričkim okusom

Nadahnjujem se stvaralaštvom mnogih glazbenika, ali za mene je najvažniji afrički dio moje glazbe koji je pod utjecajem mog života u Nigeriji i tamošnjih lokalnih glazbenika, kaže sjajna alt saksofonistica, Camila George, koja će na koncertu u Zagrebu 16. travnja izvoditi vlastita djela, kao što ih, uostalom, snima i za svoje albume

Izložba pruža idealnu priliku za usporedno promatranje fotografskih i kinematografskih djela

UNUTRAŠNJI PEJZAŽI

ŠETNJE KROZ ŽIVI FILM: Krajolici unutarnjeg svijeta Ceylanovih likova

Nuri Bilge Ceylan poznat je po svom literarnom filmskom stilu, u kojem s iznimnom dubinom istražuje ljudsku prirodu. Njegov prepoznatljiv vizualni jezik – obilježen širokim kadrovima, dugim scenama i minimalnim pokretima kamere...

TOMICA ŠĆAVINA

Tomica Šćavina: Pisanje doživljavam kao transformativno iskustvo

Moćna priča o sudbini triju žena s jadranskog otoka Prvića puna je poetike i lirizma, ali i sjajno uočenih pojedinosti koje su kroz posljednjih stotinjak godina karakterizirale težak položaj žena u patrijarhalnom hrvatskom društvu.

M. Mazower: Hitlerovo carstvo

NOVI POGLED NA NACISTIČKU VLADAVINU U OKUPIRANOJ EUROPI

Mazower nam je ispričao iznimno zanimljivu i poticajnu pripovijest kojom u mnogočemu razbija stare stereotipe i šablone u vezi s nacističkom okupacijom Europe tijekom Drugog svjetskog rata

MILJENKO PROHASKA

Miljenko Prohaska: Posveta inovativnom autoru, tvorcu glazbe četvrte struje

Tijekom ove godine naša glazbena zajednica na razne načine obilježava 100. obljetnicu rođenja svestranog glazbenika Miljenka Prohaske: skladatelja, aranžera, kontrabasista i vođe orkestara.

Retrospektivna izložba u Rijksmuseumu obuhvaća višeslojnu povijest američke fotografije, od 1839. godine do danas (Foto Sandra USKOKOVIĆ)

DOKUMENT I INSTRUMENT

Vidjeti znači vjerovati: Kako fotografija oblikuje naše razumijevanje svijeta

Baš kao što su nizozemske slike iz 17. stoljeća pomogle u definiranju nacionalnog identiteta, fotografija je igrala sličnu ulogu u oblikovanju američkog samopoimanja. Izložba o američkoj fotografiji u Rijks muzeju ukazuje da fotografija nije samo način bilježenja povijest

Friedrich Schelling: »Pisma o dogmatizmu i kriticizmu«,

RAZOTKRIVANJE KOPRENOM PREKRIVENIH TEMELJNIH PITANJA FILOZOFIJE

Knjiga »Pisma o dogmatizmu i kriticizmu« Friedricha Wilhelma Josepha Schellinga opsegom je mala, ali iznimno važna knjižica, ne samo za malobrojnu stručnu, filozofski naobraženu, uopće akademsku javnost, već i daleko više za hrvatsku kulturu jer iz svog vremena kao da nam govori o našem vremenu.

Joshua Oppenheimer

Demokracija ovisi o našoj sposobnosti da dijelimo stvarnost i raspravljamo o njoj

Dokumentarni film može intervenirati u taj proces jer crpi materijal iz stvarnog svijeta, razotkrivajući proturječja i laži koje (si) govorimo. Najbolji dokumentarci stoga funkcioniraju kao ogledalo – ne kao prozor kroz koji gledamo daleku temu, već kao refleksija koja nas prisiljava da sagledamo sami sebe

Drago Hedl: »Matija«

Riječima dokučiti prazninu života i ništavilo smrti

Hedlova knjiga nije samo nekakva minuciozna rekonstrukcija slijeda događaja, iako je naravno i to, jer kronologija je neophodna kako bi se shvatila »povijest«, pozadina i kontekst priče, ali se u prvom redu ipak radi o autorovom izvrsnom fabuliranju i kombiniranju različitih narativnih uglova...

100 vaza kao otisak duše grada Amsterdama (Foto Sandra USKOKOVIĆ)

IZLOŽBA U OUDE KERKU

Suvremena umjetnost u crkvama: Kontrast između svetosti prošlosti i avangardne sadašnjosti

Izložba Navida Nuura u Oude Kerku je izvanredan primjer kako se naslijeđe i suvremena umjetnost mogu ispreplesti bez narušavanja kulturne i duhovne vrijednosti sakralnog prostora, mijenjajući percepciju duhovnosti i povijesti kroz novi sloj čitanja arhitekture i prostora

Marija Barbieri

Ovo 21. stoljeće nije stoljeće kulture, a kamoli ozbiljne glazbe

Najbolje razdoblje u hrvatskoj operi bilo je ono u kojem je Hrvatska bila pod Austro-Ugarskom. To je bila tada najbolja i najuređenija europska država u kojoj bi pronađeni talent dobio stipendiju Zemaljske vlade i otišao studirati u Beč. Toga danas baš i nema

Slike rata

Između negdje i nigdje: »Ukrajinske vinjete« Mitje Velikonje

Ova knjiga dr. Velikonje (na)pisana je s odličnim poznavanjem političke situacije, a posebice njezinog kulturološkopovijesnog konteksta, i upravo se tu »krije« njezina vrijednost

Stedelijk muzej

NORA TURATO: Glas digitalnog doba i poziv na introspekciju

Osim monumentalne instalacije »Čujem te, čujem te« u mezaninu, Nora Turato ostavlja trajni trag u stalnom postavu muzeja kroz svoje djelo »Ako te napetost ne ubije, nešto drugo hoće« iz 2021.

Paolo Magelli

Ideologija je mrtva zato što su je novac i interes savladali

Prestali smo sanjati jer nismo htjeli svi skupa, barem jedan dio koji smatram inteligentnijim dijelom društva, sjesti negdje u neki samostan, ili ne znam gdje, zatvoriti se i razmisliti o nekoj novoj utopiji

RIJKSMUSEUM

Rembrandtova "Noćna straža" je zapravo - dnevna straža!

Iako je izvorno imala drugi naziv - službeni naziv bio je »Satnija okruga II pod zapovjedništvom kapetana Fransa Bannincka Cocqa« - slika je krajem 18. stoljeća postala široko poznata pod nazivom »Noćna straža« (De Nachtwacht)

Bista Sergeja Jesenjina u Opatiji (Foto Goran Kovačić/PIXSELL)

Sergej Jesenjin (1895. – 1925.)

Pjesnik jedinstvenog kova i poetskog žara

Poezija Sergeja Jesenjina, pa i ona s biblijskim motivima, puna je (ne)prikrivene melankolije, čežnje, nostalgije za prošlim vremenima nesputane mladosti i radosti, nevine ljubavi i ushita ljepotom i čudima svijeta