»Ralje« - prvi ljetni blockbuster

»Noćnim se morem tiho kreće golema riba, otiskuje se malim trzajima svoga srpasta repa. Ralje je rasklopila tek toliko da joj voda stalno oplakuje škrge. Trupinu gotovo i ne giba, samo što joj, tu i tamo, ovlaš mijenja naoko besciljan smjer dizanjem jedne i spuštanjem druge prsne peraje – kao što ptica u letu skreće dizanjem jednog i spuštanjem drugog krila«, rečenice su to kojima počinje roman »Ralje« (»Jaws«) Petera Benchleyja iz 1974. godine, a u hrvatskom prijevodu Omera Lakomice u knjizi koju je u popularnoj Biblioteci Hit 1976. objavilo zagrebačko Znanje. Peter Benchley potječe iz ugledne njujorške obitelji koja je već prije njega dala dva poznata i duhovita pripovjedača, njegova djeda i oca. Pretežno se bavio novinarstvom, kao reporter Washington Posta i urednik Newsweeka. »Ralje« su mu prvi roman, koji mu je vrlo brzo donio svjetsku slavu, pogotovo poslije senzacionalnog filma za koji je napisao i scenarij. Važno je istaknuti da se knjiga ipak znatno razlikuje od filma.

Prije spomenutog citata autor navodi članak »Velika bijela smrt« Roberta F. Jonesa iz Washington Posta: »… morski pas zvan Bijela smrt najkrvožedniji je i najstrašniji grabežljivac na Zemlji. Izraste i do više od deset metara. Stalno je u potrazi za plijenom i stalno je gladan, a napada sve što se čini jestivim. U želucu jednog takvog morskog psa, uhvaćenog kod australske obale, našli su, pored ostalog, jedan par gumenih čizama, bačvicu čavala i polovicu konja.«

Ove godine navršila se 50. obljetnica istoimenog američkog filma zasnovanog na bestseleru »Ralje« Petera Benchleyja. Film je prema scenariju Carla Gottlieba i Petera Benchleyja režirao Steven Spielberg. Radnja filma započinje legendarnom scenom u kojemu velika bijela psina napada i ubija jednu djevojku, potaknuvši napetost i brigu u malom obalnom gradu. Otočno mjestašce Amity, naime, u potpunosti ekonomski ovisi o turizmu, pa kad šerif Brody (Roy Scheider) zatvori lokalnu plažu zbog smrtonosnog noćnog napada morskog psa na djevojku, gradonačelnik poništi njegovu odluku. No životinja golemih proporcija ubrzo opet napadne i usred dana ubije dječaka nadomak plaže. Turistički ured Amityja i gradonačelnik Vaughn (Murray Hamilton) odlučni su u namjeri da plaže ostanu otvorene tijekom ljetne sezone. Trojica profesionalaca – Brody, lovac na morske pse Quint (Robert Shaw) i oceanograf Hooper (Richard Dreyfuss) udruže snage i kreću u lov na »velikog bijelog«.

Ovim filmom Steven Spielberg postigao je ogroman komercijalni uspjeh. U apsolutnim brojkama, bio je to do tada film s najvećom zaradom u povijesti, primarno ostvarenom u ljetnoj američkoj distribuciji - kao zapravo prvi veliki ljetni hit - a i kritika mu je najvećim dijelom bila naklonjena. Iako je sam Benchley napisao tri verzije scenarija, Spielberg nijednom od njih nije bio zadovoljan te je film uvelike postavio drukčije od romana. Razmišljajući prije svega o reakcijama masovne publike, inzistirao je da glavni likovi budu simpatičniji nego u izvorniku, izbacio je preljubničku aferu Hoopera i Brodyjeve supruge kako tema muškog profesionalnog zajedništva i nastajućeg prijateljstva ne bi bila ugrožena »nemoralom«, te je naposljetku promijenio i sam kraj, ostavljajući dvojicu od trojice protagonista na životu (u romanu je samo jedan preživio epski sukob s morskim psom). Kako navodi Kino Tuškanac, riječ je o uzornom žanrovskom djelu koje vješto povezuje elemente trilera, pustolovno-akcijskog filma i horora, te kompetentno, slijedeći Hitchcocka, kreira napetost (suspense), a završni obračun s morskim psom antologijskog je dometa. Godine 2001. Kongresna knjižnica uvrstila je film u prestižni Nacionalni filmski registar.

Melvilleov »Moby-Dick« najznačajniji je umjetnički prethodnik »Ralja«. Lik Quinta tako snažno podsjeća na kapetana Ahaba koji posvećuje svoj život lovu na ulješure. Quintov monolog otkriva sličnu opsesiju morskim psima. U romanu i originalnom scenariju Quint umire nakon što ga harpun vezan za nogu odvuče pod ocean, slično smrti Ahaba u Melvilleovom romanu. Izravna referenca na ove sličnosti može se pronaći u Spielbergovoj verziji scenarija, koja predstavlja Quinta kako gleda filmsku verziju »Moby-Dicka«; njegov neprekidni smijeh potiče ostalu publiku da ustane i napusti kino. Međutim, scena iz »Moby-Dicka« nije mogla biti licencirana od zvijezde filma, Gregoryja Pecka, nositelja autorskih prava. Scenarist Carl Gottlieb također je uspoređivao film sa »Starcem i morem« Ernesta Hemingwaya: »'Ralje' su titanska borba, poput Melvillea ili Hemingwaya.«

Za filmsku glazbu pobrinuo se skladatelj John Williams i 1976. za nju dobio nagradu Oscar. Glazba je energična i napeta i odlično manipulira emocijama gledatelja, pojačavajući osjećaj straha i iščekivanja. Glazbena tema napada velike bijele psine je također antologijska. »Ralje« su u početku proglašene nezrelim i sezonskim kinohitom, međutim probile su sve rekorde gledanosti i ostvarile prihod od 470.653.000 dolara i time bile najkomercijalniji film sve do »Zvjezdanih ratova« te ujedno i prvi pravi ljetni blockbuster. Zbog tadašnjih tehničkih ograničenja Spielberg je ekranizaciju romana oformio oko sustavna kreiranja napetosti, lišenog konkretnijih prikaza prijetećeg morskog psa sve do same završnice. To je rezultiralo djelom u kojemu je mnogo prepušteno gledateljevoj mašti, što se pokazalo iznimno korisnom strategijom, postupkom koji su kritičari često vezali uz filmove Alfreda Hitchcocka. Kako u Filmskom leksikonu navodi M. Sablić, »Ralje« su majstorska redateljska vježba u kreiranju, održavanju i stupnjevanju tjeskobe u kojoj redatelj sigurno vodi nezahtjevnu fabulu i umješno koristi sve čimbenike filmskog izraza, posebno upečatljivo uvjerljivu glazbenu podlogu J. Williamsa. Nominiran za Oscar za najbolji film, nagrađen je za izvornu glazbu, montažu (Verna Fields) i zvuk (Robert L. Hoyt, Roger Heman, Earl Madery, John Carter).

Većina kritičara jako je hvalila film. Roger Ebert mu je dao 4 od 4 zvijezde: »Spielbergove 'Ralje' su senzacionalno učinkovit akcijski film, strašan triler koji funkcionira tim bolje jer je nastanjen likovima koji su razvijeni u ljudska bića koje upoznamo i brinemo za njih. Film je strašan poput 'Egzorcista', a opet nekako s nježnijom vrstom strave.« James Berardinelli također mu je dao 4 od 4 zvijezde: »Kada se radi o ovakvoj vrsti trilera, nijedan film dosad nije uspio nadvisiti 'Ralje', iako su mnogi pokušali. A, kako godine prolaze, čini se sve manje vjerojatnijim da će bilo što uopće i približiti mu se.« Arsen Oremović mu je dao tri od četiri »kritičarska prsta«: »Na granici između horora i filma katastrofe, film je pokazao sve vrline Spielbergova rukopisa, koji će kasnije potvrditi u svojim kasnijim megahitovima. Ne povodeći se za banalnim plašenjem gledatelja umjetno stvorenom nemani, koju prvi put vidimo tek u drugoj polovini filma, ali nas zato hvata jeza od njezinih subjektivnih kadrova, Spielberg je pokazao izvanrednu darovitost za iznošenje priča, vođenje gledateljevih emocija u rasponu od paničnog straha do osjećajnosti te majstorski osjećaj za dočaravanje likova i okoline koju oslikava.«

U povodu 50. godišnjice »Ralje« dobivaju i dokumentarni film. Novi dokumentarac pod naslovom »Jaws @ 50: The Definitive Inside Story« premijerno bi trebao biti prikazan 10. srpnja, a uključuje i dosad neobjavljene snimke iz Spielbergove privatne arhive te njegova prisjećanja na visokorizične elemente produkcije - neprestane vremenske odgode i probleme s neispravnim mehaničkim morskim psom. Jedna od tema bit će i zloglasni »efekt Ralja« koji je pokrenuo val straha od morskih pasa. Uz nove intervjue s glumcima, članovima filmske ekipe i zagovarateljima zaštite morskih pasa, »Jaws @ 50« bi trebao zabilježiti cjelokupan kreativni i kulturni odjek prvog ljetnog blockbustera.

Dok je film »Ralje« svojedobno izazvao strah od ulaska u more, novi podaci pokazuju da je u svijetu u 2024. godini evidentirano 47 neprovociranih napada morskih pasa na ljude od kojih su četiri imala smrtne posljedice. U razdoblju od 2019. do 2023. godine u svijetu su prosječno godišnje evidentirana 64 neprovocirana napada i šest ljudskih žrtava.