• DRUŠTVO
  • EKONOMIJA
  • POLITIKA
  • KULTURA
  • NAŠI POGLEDI
  • DIGITALIZACIJA
ISTOCK
doc. art. Martina Granić
SUDAR IDENTITETA I MOĆI

»Multikulturalizacija" američkog društva po Trumpovom modelu

Proces globalizacije je obogatio kulturnu razmjenu na svjetskoj razini i omogućio mnogim narodima civilizacijski, urbanistički i ekonomski napredak, ali je i doveo do erozije lokalnih i tradicionalnih posebnosti, rasprodaje prirodnih resursa i otuđenja. Ovaj složen proces nije jednosmjeran jer možemo govoriti i o »amerikanizaciji svijeta«, ali i »latinizaciji Amerike«. Koncept globalizacije je povezan je s fenomenom multikulturalnosti, posebice u oblikovanju socijalno-političkih dinamika u svijetu. Novopresloženi ‘Svijet nakon Trumpa’, jačanje islamskog svijeta, porast popularnosti socijalističkih upravljačkih modela, proruski utjecaji na izborne politike u Europskoj uniji i agresija na Ukrajinu, dominacija Kine te eksplozija prosvjednih kultura diljem svijeta koje u sebi njeguju politike otpora, pokrenuli su proces »multikulturalizacije« koji rezultira konstantnim prikrivenim borbama sukobljenih društvenih grupa i u konačnici njihovom radikalizacijom.

Krunoslav Šmit, Krešimir Macan i Branko Bačić (Foto Manjgura)
ŠPICA S MACANOM 

Izmjene zakona o prostoru donose ubrzanje postupaka i nove izazove za struku

Krešimir Macan, Domagoj Juričić i Velimir Šonje
ŠPICA S MACANOM

Standard u Hrvatskog dramatično raste, što god neki misle o tome


ŠPICA S MACANOM

E-romobil nije igračka, nego stvarna opasnost

Stručnjaci upozoravaju da teških ozljeda glave kod djece ima pet puta više nego prije, a gotovo sve bi se mogle spriječiti običnom kacigom.  Iako je motociklistička kultura usvojila kacigu, broj nesreća raste zbog dramatičnog porasta broja motocikala

DIGITALNA DISTOPIJA

Društvo između nadzora, gubitka privatnosti i moći globalnih tehnoloških elita

Distopijska društva – od orvelovskih i kafkijanskih do suvremenih poput Kine i Gaze – pokazuju kako tehnološki sustavi mogu oblikovati ponašanje, ograničiti slobodu i manipulirati istinom. Kina kroz društveno bodovanje i »Liuzhi« nadzora, Izrael upotrebom UI-ja u Gazi, a EU i UK kroz digitalne identitete i kontrolu chata, otvaraju raspravu o demokraciji u doba digitalne inteligencije

ŠPICA S MACANOM

Što zapravo znači bioraznolikost i zašto nam je toliko važna?

Hrvatska je po prirodnom bogatstvu jedna od najraznolikijih zemalja u Europi. Na prostoru nešto manjem od 57 tisuća četvornih kilometara raste više od 5.000 biljnih vrsta, što čini gotovo polovinu cjelokupne europske flore. Takva gustoća biološke raznolikosti čini Hrvatsku trećom zemljom u Europi po bioraznolikosti, odmah iza Slovenije i Albanije.

VELIMIR SRIĆA 

Digitalni kapitalizam ljude pretvara u robu iz koje kompanije izvlače korist

Posljedice gubitka duha kapitalizma Zapada najbolje se vide u niskim stopama rasta BDP-a, recesiji, raspadanju demokratskih institucija, rastućoj depresiji, nasumičnom terorizmu i općem gubitku nade i perspektive među mladim generacijama

ŠPICA S MACANOM 

Vrijeme je da ljudi shvate da ulaganje u zajedničke dijelove zgrade povećava i vrijednost njihovog stana

Najveći problem je što se ljudi pozivaju na Ustav RH i kažu - vlasništvo je nepovredivo, ali nitko ne stavi zarez, već točku. A Ustav dalje kaže da vlasništvo obvezuje, podsjeća Tin Bašić

S INOM PO KINI

PROVINCIJA SHANXI: Divota divova, ljepota drevnoga i odsjaj modernoga

U zemlji u kojoj je mnogo drevne arhitekture srušeno gotovo da je rijetkost naići na tradicionalno selo. Sela su kroz projekte obnove i strateška ulaganja promijenila svoj izgled, revititalizirana su s inovativnim mehanizmima i visokom tehnologijom u poljoprivredi

VIŠNJA LJUBIČIĆ

Otpori zdravstvenom odgoju temelje se na nerazumijevanju i neinformiranosti

Njih pak generiraju organizirane javne kampanje usmjerene protiv takvih nastavnih sadržaja. Ovih dana svjedočimo informaciji o ‘kartama seksalicama’, navodno namijenjenima za zdravstveni odgoj i obrazovanje, ne spominjući da one uopće nisu najavljene kao nastavni materijal i da na samom setu karata stoji napomena 18+, govori pravobraniteljica

S INOM NA KAVI

Znanstvena diplomacija može pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena

Ostavština Antarktike nudi nacrt za rješavanje kriza 21. stoljeća, od porasta razine mora do prekograničnog onečišćenja. Ideja je potaknuti donositelje odluka da preispitaju donošenje politika kao kolaborativni, znanstveno utemeljen pothvat, pokazujući da čak i najudaljeniji kutci Zemlje kriju univerzalne lekcije za održivu budućnost čovječanstva


(Foto Ilustracija)
TOMISLAV PAVLOVIĆ

Političko nasilje rizična je aktivnost kojom građani mogu puno izgubiti

Što se građani osjećaju ugroženijima i nezaštićenijima uz postojeće institucije, veća je vjerojatnost da će neki pokušati uzeti pravdu u svoje ruke i djelovati mimo njih te unatoč najboljim namjerama za vlastitu grupu napraviti štetu o kojoj će se u društvu godinama pričati

(Foto Davor KOVAČEVIĆ)
 PROF. DR. ANTE BAGARIĆ

JAČI SPOL: Društvo gura muškarce da budu heroji, a oni su samo ljudi

U zapadnoj je kulturi posebno razvijen stereotip da muškarac mora biti superheroj koji ne smije pokazivati slabost, a upravo ti obrasci tjeraju mnoge muškarce u ovisnosti i suicid, dok ih stigmatizacija mentalnih bolesti udaljava od stručne pomoći

(Foto iSTOCK)
aktualna tema

Eskalacija političkog nasilja: riječi su nekad teže od olova

"Dobra stara" Europa krcata je političkim nasiljem kroz cijelo 20. stoljeće (ali i u stoljećima prije, od revolucija preko anarhizma do terorizma i natrag). No 20. stoljeće bilo je i ostalo paradigmatsko doba za političko nasilje raznih vrsta. Makoliko zlokobne godine odavno bile u ropotarnici prošlosti, ekstremizma s političkim predznakom, dakle političkog nasilja, i s ljudskim žrtvama Europa nije ostala pošteđena ni u sad već dva i pol desetljeća 21. stoljeća

Krešimir Macan, Dinka Pavelić i Jerko Rošin (Foto Manjgura)
ŠPICA S MACANOM

Preduvjet kvalitetnog života u gradovima je urbanizam utemeljen na održivom razvoju

Gradovi moraju biti planirani prema potrebama stanovnika, s uvažavanjem gospodarskih djelatnosti, te prometom koji ne favorizira samo automobile, već i javni prijevoz i pješačke zone, a politika je ta koja treba osigurati dugoročnu viziju razvoja

(Foto Vuk Valcic/SOPA Images/Sipa USA)
// EUTANAZIJA: VRUĆA TEMA I U HRVATSKOJ //

Zakon ne smije govoriti i uvjetovati što je moralno, a što nije

Ključ je pravilne regulacije "eutanazije" u ove tri bitne stavke: determinacija i ozbiljenje pojma eutanazije, anticipirana naredba - vezano uz pristanak i (ne)sposobnost te pravilan pogled na prigovor savjesti

(Foto PIXABAY)
RETORIKA SUKOBA

Politička polarizacija kao instrument za širenje glasačkih baza

Od polarizacije i populizma do nasilnog aktivizma - kako zapaljivi diskurs oblikuje nove fronte u Europi i svijetu, produbljuje identitetske sukobe te pretvara društvene mreže i političku arenu u prostor stalne mobilizacije, propagande i novih oblika političkog nasilja

Dora Odak, Krešimir Macan i Marina Sokač Saraga
ŠPICA S MACANOM

Generacija Z ne pristaje na kompromise, zadaje glavobolje poslodavcima

Generacija Z želi sudjelovati u pravilima igre, a ne slijepo ih slijediti. Bitna im je fleksibilnost. Ako ne vide svrhu onog što rade, neće ostati to raditi, neovisno o novcu. Uz to, iznimno cijene dobar balans između privatnog i poslovnog

(Foto iSTOCK)
VOJSKE BEZ ZASTAVE

PLAĆENIČKA IDEOLOGIJA: novac, okrutni, beskrupulozni, efikasni i jeftini

Privatne vojske broje desetine tisuća pripadnika. Nemaju ideologiju, a njihov naručitelj može postati svatko tko ima dovoljno novaca da plati usluge kojih se normalni ljudi groze

(Ilustracija)
ALARMANTNO

Stres je požar, a burnout je zgarište koje je nakon njega ostalo

Burnout kao službena dijagnoza kod nas ne postoji, u službenoj klasifikaciji bolesti spominju se kao problemi u vezi s organiziranjem vlastita života, ali njegovi tragovi jasno se vide u medicinskim kartonima i statistici bolovanja. Mnogi radnici nose unutarnji pritisak da moraju ‘izdržati’ i dokazivati se, iako jedva stoje na nogama, doslovce preživljavaju svaki radni dan

Nikola Baketa (Foto Davor KOVAČEVIĆ)
NIKOLA BAKETA

Građanski odgoj podrazumijeva razvoj kritičkog mišljenja pa ga dio političkih elita percipira kao prijetnju

Mladi koji znaju kako funkcionira politički sustav i demokratske procedure, koji razumiju svoja prava i obveze te koji promišljaju politički i društveni sadržaj, bit će i kritičniji prema negativnim tendencijama

ISTOCK
BRENDIRANE IDEOLOGIJE

Brendovi uhvaćeni u mrežu političkih ideologija

Korporativni brendovi i oni politički, danas se tretiraju na jednak način u samom procesu kreiranja identiteta i vidljivo je da se suočavaju s izazovima na kulturno podijeljenim tržištima. Moraju se nositi s pritiscima privlačenja mlađih, progresivnih potrošača koji očekuju društveni aktivizam, a istovremeno zadržati konzervativne kupce, oprezne prema »osviještenim« porukama

(Foto Sergej DRECHSLER)
TURIZAM

PRAVA GOSTIJU: Što kad odmor iz snova postane noćna mora?

Mnogi nakon dolaska u apartman zateknu neugodno iznenađenje: od neurednih soba i neispravne opreme do uvjeta koji ni približno ne odgovaraju plaćenoj cijeni. Što u takvoj situaciji mogu učiniti gosti, koja su njihova prava i kome se obratiti?

Mislav Ante Omazić (Foto Matej Dokic)
MISLAV ANTE OMAZIĆ

Pitanje više nije hoće li UI promijeniti društvo, nego kako će to učiniti i pod čijim uvjetima

Rasprava o UI-ju nadilazi tehnička pitanja i ulazi u područje identiteta, slobode, demokracije i održivosti. Harari upozorava na opasnost digitalnih diktatura

Nenad Vertovšek (Foto Privatna arhiva)
NENAD VERTOVŠEK

Mogućnosti UI-ja su neizmjerne, jednako kao opasnosti i zlouporabe

Niti će UI uzeti naše poslove niti su to napravili strojevi u vrijeme luditskog pokreta, ali će nas UI natjerati da učimo dulje i dublje od školskih klupa

Aco Momčilović, psiholog i istraživač umjetne inteligencije, predsjednik Globalnog instituta za etiku umjetne inteligencije i globalni voditelj AI - SIG IPMA
ACO MOMČILOVIĆ

Katastrofa može doći samo zbog ljudskih, a ne strojnih pogrešaka

Optimizam oko "human-in-the-loop" pristupa ima smisla samo ako postoje čvrste tehničke i pravne garancije da čovjek može preuzeti kontrolu. Odgovor na ovo pitanje vidjet ćemo tek kada budemo znali kojom će brzinom ovaj napredak biti nastavljen. Vrlo je moguće da sada uopće ne možemo predvidjeti kamo će nas to odvesti

Foto ilustracija
BORIS DEBIĆ

Na mladima svijet ostaje, umjetna inteligencija njihovo je polje

Kako su mladi naraštaji i mlade tvrtke (i pioniri iz akademije) predvodili i digitalizaciju u Hrvatskoj, tako će i u ovom slučaju mladi biti predvodnici u vođenju organizacija koje su dovoljno otvorene i dovoljno informirane da shvaćaju da se događa nova velika promjena

Marija Putica, redovita profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru
MARIJA PUTICA

Za 20 godina živjet ćemo u dramatično drukčijem svijetu

Tehnologije koje je čovjek stvorio postat će neovisne o njemu, pa nas očekuje neizvjesna budućnost. Predviđa se da će Zemlju naseljavati tri civilizacije: jedna tipično ljudska, drugu će činiti androidi i ostale vrste umjetnih inteligentnih bića ili organizama, a treću trans- i post-ljudi

(Foto Ilustracija)
KRUH SA 7 KORA

Kriminalizacija pomoraca ima devastirajuće posljedice

Kada bi se represivni državni aparat više usmjerio na brod kao predmet počinjenja kaznenog djela, a manje na zapovjednike, time bi bio stvoren veći pritisak na brodare i cijelu zajednicu da posvete veću pažnju kontroli i zaštiti od unošenja ilegalnih roba u brod

Ratko Martinović
RATKO MARTINOVIĆ

UI je alat kojim možete izgraditi, ali srušiti kuću

Umjetna inteligencija već je sada poput nezaustavljive sile prirode, ali i dalje ovisi o svom programeru. Vidjeli smo kroz godine da upravo zbog njega i nastaju problemi, od banalnih svjetonazorskih ispada pa do ekonomičnih savjeta psihopatima kako u kućnoj radinosti izraditi razne ubojite naprave

(Foto Davor Puklavec/PIXSELL)
DRAGAN PRIMORAC

Standardna medicina liječi bolest, personalizirana liječi pojedinca

U eri genomike, proteomike, metabolomike i umjetne inteligencije, personalizirana medicina postaje temelj moderne kliničke prakse - s ciljem povećanja učinkovitosti liječenja, smanjenja nuspojava i optimizacije zdravstvenih ishoda

TECHRADAR.COM
UMJETNA INTELIGENCIJA

Od Ade do nade: umjetna inteligencija između prilike i prijetnje

Od pionirskih vizija Ade Lovelace do današnjih laboratorija u SAD-u, Kini i Europi, umjetna inteligencija razvija se golemom brzinom, nudeći mogućnosti povećanja inovacija i produktivnosti, ali i otvarajući pitanja granica ljudskosti i odgovornosti

Igor Štagljar (Foto Privatna arhiva)
IGOR ŠTAGLJAR 

UI-dizajnirani lijekovi više nisu pitanje budućnosti, prvi su već u kliničkim ispitivanjima

Rentosertib za idiopatsku plućnu fibrozu nalazi se u fazi 2 i pokazuje ohrabrujuće rezultate, dok InSilico Medicine razvija i terapije za rak. Ako sve prođe kako treba, prvi UI-lijekovi mogli bi biti dostupni pacijentima za tri do pet godina. Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, cijeli proces – od dizajna molekule do ispitivanja – postaje brži i učinkovitiji

(Foto Tomislav Miletić/PIXSELL)
IGOR LASIĆ

Mladi budućnost ne vide u Hrvatskoj nego u inozemstvu

Studija zagrebačkog Instituta za istraživanje migracija pokazala je da Hrvatsku i dalje želi napustiti čak 72 posto osoba u dobi između 18 i 30 godina. Obično se kao razlozi nabrajaju: nemogućnost dobivanja boljeg posla, rješavanja stambenog pitanja, korupcija između javnog i privatnog sektora, konzervativnost sredine

Prof. dr. sc. Dubravka Vitali Čepo /Foto Zelena knjižnica
DUBRAVKA VITALI ČEPO

Moramo prihvatiti da su resursi Zemlje ograničeni, da je hrana luksuz, ali i osnovno ljudsko pravo

U 2024. godini 295 milijuna ljudi u 53 zemlje svijeta bilo je izloženo akutnoj gladi, a gotovo 2 milijuna iskusilo je tzv. katastrofičnu glad. U isto to vrijeme u razvijenim zemljama 20 do 30 posto ukupno proizvedene hrane se baci. Lani je samo u EU-u bačeno 52 milijuna tona hrane. To je godišnja količina hrane potrebna za normalnu prehranu oko 52 milijuna ljudi

Dr.sc. Leonarda Srdelić, viša asistentica na Institutu za javne financije
LEONARDA SRDELIĆ

NEMA SEKTORA KOJI NIJE POGOĐEN PROMJENAMA

Istraživanja pokazuju da su sektori energetike, prometa i industrijskih procesa među ključnima po osjetljivosti na klimatske politike Europske unije

Prof. dr. sc. Ivan Koprek, Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagreba / Foto Centar za poslovnu etiku - CEP
IVAN KOPREK

EKOLOŠKA PRAVEDNOST NIJE APSTRAKCIJA, NEGO HITNA POTREBA

Prema različitim istraživanjima javnoga mnijenja 10 - 20 posto populacije u razvijenim zemljama još uvijek sumnja u znanstveni konsenzus o klimatskim promjenama, s varijacijama ovisno o zemlji i načinu postavljanja pitanja

Nikola Biliškov, viši znanstveni suradnik, Institut Ruđer Bošković
NIKOLA BILIŠKOV 

Važno je govoriti o klimatskim promjenama, ali to se ne smije svesti na katastrofizam

Poricanje znanosti danas poprima razmjere bez presedana, jer najveći poricatelji znanstvenih činjenica imaju golemu političku moć u svojim rukama ili barem imaju svesrdnu podršku političkih elita. Obilno je dokumentirano kako moćne kompanije proizvode i plasiraju dezinformacije, kako bi obranile svoj način djelovanja, a i kako bi maksimizirale profit. Uz to, društvene mreže i umjetna inteligencija omogućuju njihovo vrlo efikasno širenje. Zato iza teorija zavjera i drugih oblika pseudoznanstvenih dezinformacija stoji prava zavjera

Jelena Puđak / Foto Davor Konjikušić/Novosti
JELENA PUĐAK

Pitanje nije hoćemo li »spasiti klimu«, nego koliku ćemo štetu spriječiti

Ljetna »nepodnošljivost« već je stvarnost. Ali istina je i to da budućnost nije fiksna. Klima nije binarni sustav s dva gumba - spasili smo se ili nismo. Svaka tona emisija koju spriječimo, svaki stupanj koji ne prijeđemo, svaki ekosustav koji očuvamo - čini razliku. I to doslovno: između preživljavanja i izumiranja određenih vrsta, između održive proizvodnje hrane i gladi. Ne znam hoćemo li uspjeti - trenutno, globalno gledano, ne idemo putem koji bi zadržao zagrijavanje ispod 1,5?°C. No to ne znači da je svaki napor uzaludan

Foto PEXELS
VREMENSKI EKSTREMI

Spašavanje klime je i spašavanje Zemlje i civilizacije

Rapidan porast temperatura upućuje na to da globalno zatopljavanje ulazi u novu opasnu fazu. Toplinski valovi posljednjih su godina uobičajena pojava u Europi. I onda nakon paklenih vrućina, uslijede olujna nevremena, kiše i poplave, vjetrovi i tuča veličine s golemim štetama, pa i ljudskim žrtvama. Dvije su nam opcije prije katastrofe: zaustaviti negativne promjene i prilagoditi se održivoj klimatskoj budućnosti. To možemo, no pitanje je koliko to želimo



Politika Kolačića Politika privatnosti Uvjeti korištenja Impresum Kontakt

2025. - pogled.hr