Europa želi etičnu i uključivu  umjetnu inteligenciju u službi  čovječanstva

Nema boljeg mudroslovlja koje pojašnjava sve one zakonitosti i nezakonitosti, netko će reći i prste sudbine, kojima smo izloženi ne svojom voljom, nego voljom nekih drugih ili nečeg drugog, od onoga što nas uči odavno već mitski Murphyjev zakon, koji se u više od 300 izvedenica udomaćio u svim segmentima života ove naše civilizacije. Uglavnom se sve svodi na Murphyjev zakon u najpoznatijem obliku koji glasi: "Ako nešto može poći naopako, poći će naopako."

I eto nas sad kod problema s kojima se kao u nekoj od izreka iz Murphy's Law arhive suočava naš dobri stari kontinent zvan Europa, ali i cijeli svijet. Drugim riječima, unatrag posljednjih pet godina problemi su se gomilali kao na tekućoj vrpci, pa kad smo pomislili da gore ne može, dogodilo se suprotno, nad glavom su nam se nadvili još tmurniji oblaci neizvjesnosti, straha i ugroze opstanka. l doista se može činiti da smo u nekoj od inačica Murphyjeva zakona. Jer kao da nije bilo svima dosta pandemije koronavirusa, dogodio se rat u Ukrajini, pa onda rat na Bliskom istoku (ponovo), a sad ulazimo u tzv. trgovinski rat koji predvodi američki predsjednik Donald Trump.

Uza sve te izazove imamo ozbiljnog posla i s ugrozom na koju trebamo obratiti posebnu pozornost jer bismo, upozoravaju mudri i manje mudri teoretičari i praktičari, lako mogli završiti kao u glasovitom filmu "Terminator" Jamesa Camerona. Radi se, naravno, o "temi svih tema" u ovom trenutku, temi umjetne inteligencije, a u njoj svoje prste očekivano ima i svenazočni u svemu i svačemu Donald John Trump, bivši američki poduzetnik i televizijski voditelj, danas predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

No prije Trumpa pozabavimo se Europom, koja se (opet) pozabavila širim i dubljim izazovima umjetne inteligencije (UI) ili prema engleskom Artificial Intelligence (AI) na proteklom dvodnevnom samitu održanom u Parizu, na kojem su se okupili tehnološki divovi i predsjednici vlada u nadi da će pronaći zajednički jezik o tehnologiji koja bi mogla uznemiriti globalno poslovanje i društvo.

Otvaranje očiju

Sudomaćini skupa "AI Action Summit" bili su francuski predsjednik Emmanuel Macron i indijski premijer Narendra Modi, a najavljeni ciljevi skupa uključuju "mapiranje" za upravljanje umjetnom inteligencijom diljem svijeta, promicanje ideje o etičnijoj, pristupačnijoj i štedljivijoj umjetnoj inteligenciji i zauzimanje za europski suverenitet nad tehnologijom. Skup kojemu je nazočilo oko 1500 gostiju u ponedjeljak je otvoren u raskošnom Grand Palaisu francuske prijestolnice, a sadržavao je niz predavanja i panel-rasprava o obećanjima i izazovima koje postavlja AI.

Politički čelnici, uključujući američkog potpredsjednika JD Vancea i kineskog premijera Zhanga Guoqinga, razgovarali su s ljudima poput šefa OpenAI-ja Sama Altmana i šefa Googlea Sundara Pichaija. Na skupu je sudjelovao i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Nakon završetka pariškog samita hrvatski premijer Plenković dao je izjavu za medije. “Cilj samita bio je okupiti sve s porukom da umjetna inteligencija bude što otvorenija i što dostupnija svima. Da se smanji taj jaz između onih koji ulažu puno i koji su tehnološki napredniji i onih koji su manje. Također, da bude u službi čovječanstva, da čovjek bude taj koji upravlja umjetnom inteligencijom i na određeni način definira njezinu korist za brojne aktivnosti”, kazao je Plenković te dodao: “Što se tiče globalnih ulaganja, ima jako puno. Na razini EU-a veliki je napor Komisije da se što više projekata financira na razini država članica. Tu su već projekti gdje Hrvatska i Slovenija zajednički žele ulagati u umjetnu inteligenciju. Očekujemo doprinos naše akademske zajednice. Nastojat ćemo koristiti sve horizontalne izvore financiranja koji postoje na razini EU. Iskoristit ćemo kontakte koje imamo kako bi se Hrvatska pozicionirala na karti transformacije prema digitalnom društvu i ulaganju u umjetnu inteligenciju, pod kontrolom čovjeka i za čovjeka. To je cijela poruka današnjeg samita”, zaključio je premijer.

Dvije godine nakon pojave OpenAI-jeva chatbota ChatGPT, sposobnog odgovoriti na sve vrste upita prirodnog jezika, Macron je govorio o prednostima umjetne inteligencije i francuskim naporima na tom polju. U TV intervjuu ustvrdio je da će Francuska sljedećih godina uložiti 109 milijardi eura u umjetnu inteligenciju. Novac bi došao iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, "glavnih američkih i kanadskih investicijskih fondova" i francuskih kompanija, rekao je Macron, te dodao kako je brojka od 109 milijardi eura "ekvivalent za Francusku onome što je SAD najavio sa 'Zvjezdanim vratima', američkim programom vrijednim 500 milijardi dolara koji vodi proizvođač ChatGPT-ja OpenAI".

Inače su tehnički izazovi i cijena ulaska za zemlje koje se nadaju da će održati korak u utrci AI postali jasniji posljednjih tjedana. Kineski startup DeepSeek zaprepastio je teškaše iz Silicijske doline svojim jeftinim AI modelima visokih performansi. U Sjedinjenim Državama predsjednik Donald Trump dao je potporu projektu "Zvjezdana vrata" za izgradnju računalne infrastrukture kao što su podatkovni centri. Čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen tijekom samita najavila je oko deset javnih superračunala dizajniranih kako bi ih koristili istraživači i startupovi.

Skupina zemalja, tvrtki i filantropskih organizacija izjavila je da će ubrizgati 400 milijuna dolara u partnerstvo pod nazivom "Current AI" koje bi poticalo pristup tehnologiji od "javnog interesa". Current AI ima cilj prikupiti čak 2,5 milijardi dolara za svoju misiju da programerima AI omogući pristup većem broju podataka, ponudi alate otvorenog koda i infrastrukturu za programere na kojima se može nadograđivati i "razvoj sustava za mjerenje društvenog i ekološkog utjecaja AI". "Vidjeli smo štete neprovjerenog tehnološkog razvoja, ali i transformativni potencijal koji on ima kada je usklađen s javnim interesom", rekao je osnivač Current AI-ja Martin Tisne.

Sve u svemu, kao predvodnik u Europskoj uniji o pitanjima umjetne inteligecije, Francuska je i na pariškom samitu iznova apelirala da se vlade dogovore o dobrovoljnim obvezama kako bi umjetna inteligencija postala održiva i ekološki prihvatljiva. No, bez obzira na dobre stvari koje su dogovorene na samitu, makar i samo deklerativno, bilo kakav dugoročni i održivi sporazum čini se nedostižnim između tako različitih blokova kao što su Europska unija, Sjedinjene Američke Države, Kina i Indija, svaki s različitim prioritetima u tehnološkom razvoju i regulaciji, pa i kad se radi o "vrućoj" temi umjetne inteligencije.

Hvatanje koraka

Koliko je UI/AI tema kompleksna, sveobuhvatna, lokalno i globalno izazovna, analizirao je i Dirk Kaufmann, iz čijeg priloga za DW prenosimo, uz neznatne prilagodbe i dodatne primjedbe, najzanimljivije dijelove. Između ostalog i Kaufmann upozorava da kad se radi o umjetnoj inteligenciji, SAD i Kina vode glavnu riječ, a Europa/Europska unija očito zaostaje. Sve se to potvrdilo i tijekom dvodnevnog samita u Parizu "AI Action Summit" 10. i 11. veljače u Parizu, održanog, znakovito, u Grand Palaisu, jednom od mjesta održavanja Olimpijskih igara prošle godine.

Uglavnom, opće je mišljenje, izneseno i u Parizu, kako sektorom umjetne inteligencije trenutno dominiraju američke korporacije, ali kineske tvrtke ih prate ukorak. Francuska i Europa, s druge strane, u znatnom su zaostatku, i zato tako žustra reakcija Emmanuela Macrona. U širem i dubljem UI/AI kontekstu, baratanje milijardama dolara onaj je aspekt koji je bio i ostao neizbježna "igra brojki". Tako će američka korporacija Amazon ove godine uložiti oko 100 milijardi dolara u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju. Potražnja IT klijenata za resursima u ovom području toliko je velika da AWS, odjel Amazona za cloud sektor, već nailazi na probleme s kapacitetima, rekao je direktor Amazona Andy Jassy prilikom predstavljanja najnovijih kvartalnih rezultata. Samo u prošlom tromjesečju tvrtka je uložila više od 25 milijardi eura u svoju infrastrukturu.

Podsjetimo također još jednom na "kineski šok". Prije samo nekoliko tjedana kineski DeepSeek izazvao je buru u svijetu umjetne inteligencije. Veliki jezični model ove tvrtke izgleda jednako moćno kao američka konkurencija, ali je razvijen znatno jeftinije i uz manje tehničke resurse. Za razliku od ChatGPT-ja, AI chatbota američke tvrtke OpenAI, DeepSeekov algoritam nije tajan, nego je slobodno dostupan (Open Source). "Iako je teško predvidjeti budućnost DeepSeeka kao tvrtke, čini se da su strukturni učinci prilično dalekosežni", rekao je, kako prenosi agencija Reuters, investitor Sanjot Malhi, partner u venture capital tvrtki Northzone iz Londona.

Jedno od ključnih pitanja koje je DeepSeek otvorio jest isplati li se uistinu ulagati milijarde dolara u umjetnu inteligenciju u SAD-u. DeepSeek je detalje o svom AI modelu objavio baš na dan kada je američki predsjednik Donald Trump najavio projekt nazvan Stargate, u koji OpenAI i druge tehnološke tvrtke planiraju uložiti oko 500 milijardi dolara za razvoj AI infrastrukture.

I gdje je sad tu dobra stara, ali i uobičajeno spora i birokratizirana Europa? Zasad je aktivnost najviše pojačala Francuska (premda ni Njemačka ne zaostaje), pa također planira vlastiti vodeći AI projekt: u Parizu bi, prema službenim najavama, trebao nastati najveći AI kampus u Europi. Srce ovog projekta bit će golem podatkovni centar s vlastitim, snažnim energetskim sustavom. Planirane su investicije u iznosu "od 30 do 50 milijardi eura", pri čemu će se u financiranje uključiti i Ujedinjeni Arapski Emirati, navodi se iz Elizejske palače.

Istovremeno, američka tvrtka OpenAI proširuje svoju prisutnost u Europi. Nakon Londona, Dublina, Pariza, Bruxellesa i Züricha München će postati prvi njemački grad s OpenAI uredom. "Kao zemlja poznata po tehničkom znanju i industrijskoj inovaciji, nije iznenađenje da je Njemačka svjetski lider u korištenju umjetne inteligencije", rekao je osnivač tvrtke OpenAI Sam Altman prilikom posjeta Njemačkoj. Prema podacima dnevnika Frankfurter Allgemeine Zeitung, Njemačka je u Europi država s najviše pretplatnika na plaćenu verziju ChatGPT-ja i jedna od tri vodeće zemlje u svijetu o tom pitanju. Njemačka se također nalazi među tri vodeće zemlje izvan SAD-a prema broju poslovnih korisnika koji plaćaju AI usluge. No, najvažnije, Njemačka ima drugi najveći broj programera (nakon SAD-a) koji koriste sučelje za integraciju ChatGPT-ja u druge aplikacije.

Europske vrijednosti

Posebno što bode oči, napose u kontekstu Trumpovih sadašnjih uredbi/odluka, jest to da u SAD-u više ne postoji regulacija razvoja umjetne inteligencije. Predsjednik Trump ukinuo je propise koje je uveo njegov prethodnik Joe Biden ubrzo nakon što je preuzeo dužnost. S druge, pak, strane, u Europi su pozivi na državnu regulaciju sve glasniji. Prije početka pariškog samita oko sto znanstvenika iz 30 zemalja upozorilo je da bi nova tehnologija mogla dovesti do "gubitka kontrole" s dramatičnim posljedicama. Uoči pariškog AI susreta na vrhu istraživači su predstavili prvi međunarodni izvještaj o sigurnosti umjetne inteligencije, na kojem su surađivali i stručnjaci iz UN-a, EU-a i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Između niza znanstvenika koji upozoravaju na zamke umjetne inteligencije njemački fizičar Axel Naumann, koji živi i radi u Švicarskoj, također se zauzima za razvoj etične i održive umjetne inteligencije - kao i za analizu njezina utjecaja na inovacije, transparentnost i povjerenje. Naumann je uoči pariškog samita održao predavanje o temi "Izgradnja snažnog open-source ekosustava za neovisnost Europe". Europa treba vlastitu open-source infrastrukturu, rekao je Naumann za DW. Cilj je, kako ističe, "pokazati europskim tvrtkama i institucijama da ima smisla zajednički ulagati i zajednički uživati plodove otvorenog koda". No to zahtijeva ulaganja, primjerice u "prilagodbu administrativnih procesa, prilagodbu proizvoda, promicanje otvorenog koda te savjetovanje politike i industrije", kaže Naumann te svoju viziju digitalne budućnosti Europe formulira ovako: "Vizija mora biti da Europa suvereno pohranjuje i obrađuje vlastite podatke, da naš softverski ekosustav odražava naše vrijednosti."

U budućnosti se više ne smije događati da se Europa samo priključuje drugima i zatim plaća za licencna prava. Europa mora, glasno upozorava Naumann, "koordinirano preusmjeriti fokus na suradnički razvoj open-source proizvoda". Problem je, međutim, što je za to "potrebna infrastruktura koju tek treba izgraditi", zaključuje Naumann. Upravo na tom tragu zaključit ćemo onako kako smo i počeli, još jednom mudrom izrekom legendarnog inženjera Edwarda Murpheyja: "Rješenja su glavni uzrok problema", uz dodatak koji glasi da onda "problemi dovode do problema pronalaženja novih rješenja". Showman u Trumpu to najbolje zna! A za pretpostaviti je da zna i UI.

Dvije vizije svijeta

Kad se podvuče crta, opći zaključak pariškog samita o umjetnoj inteligenciji svodi se na dvije vizije svijeta. S jedne strane su SAD, koje se zalažu za ograničavanje regulacije kako se ne bi ugušilo industriju u usponu kojom dominiraju i nisu potpisale apel za “otvorenu”, “uključivu” i “etičku” umjetnu inteligenciju. S druge strane su gotovo svi drugi, pored EU-a i Kina i Indija, potpisnici apela, koji traže jačanje koordinacije upravljanja umjetnom inteligencijom za što je, kažu, potreban “svjetski dijalog” pa su pozvali da se izbjegne “koncentraciju tržišta” kako bi ta tehnologija bila dostupnija.

To je daleko od vizije za koju se zauzimaju Sjedinjene Države, koje kao ni Ujedinjeno Kraljevstvo, nisu potpisale deklaraciju, koju je želio francuski predsjednik Emmanuel Macron, a koja donosi načela za regulaciju o kojima postoji suglasje. Zanimljivo je pritom bilo vidjeti i čuti američkog potpredsjednika J.D. Vancea, kojem je samit u Parizu bio prvi posjet inozemstvu otkako je Donald Trump preuzeo dužnost potkraj siječnja i najavio “Stargate”, plan ulaganja u umjetnu inteligenciju u vrijednosti od 500 milijardi američkih dolara.