Partnerstvo središnje Azije, EU-a i njegovih država članica nikada nije bilo jače

Danas, kada većina nema strpljenja uključiti se u smislen dijalog i pažljivo promišljanje, često nedostaje mudrosti i konstruktivne komunikacije. No kazahstanska diplomacija gradi prijateljstva s ljudima i državama koje svijet drukčije gleda, poput Rusije i Kine. Znamo da nije lako sačuvati golem teritorij. Što je bit vanjske politike, kakvu ulogu ima Kazahstan u ovoj prilično kaotičnoj situaciji u kojoj se nalazimo, pitala sam Nj. Eksc. Dauleta Batrasheva, veleposlanika Republike Kazahstan u Republici Hrvatskoj:

- Kazahstan stoji na jedinstvenom raskrižju - i geografski i strateški - između Istoka i Zapada, Sjevera i Juga. Od osamostaljenja gradimo odnose s drugim državama temeljene na viševektorskoj uravnoteženoj vanjskoj politici. Danas većina nacija gleda na Kazahstan kao na zemlju strateške važnosti, koja proizlazi iz zemljopisnog položaja, gospodarskog potencijala i suvremenog geopolitičkog konteksta. Granica između Kazahstana i Rusije, koja je najdulja neprekidna granica na svijetu, čini blisku trgovinsku, gospodarsku i investicijsku suradnju neizbježnom. Okrećući se Kini, želio bih reći da je Kazahstan iznimno važan strateški partner Kine, a naša je suradnja evoluirala u dinamičan i višestruk odnos, u biti postigavši status trajnog strateškog partnerstva, što nedvojbeno služi interesima Kazahstana. Kina je čvrsto pozicionirana kao primarni trgovinski partner Kazahstana i postala je jedan od najvećih investitora u naše gospodarstvo. U cjelini, ključni stupovi naše vanjske politike su neovisnost, multilateralizam, regionalna stabilnost i diplomacija. Kazahstan ostaje usmjeren na izgradnju pragmatičnih i obostrano korisnih odnosa sa svim zainteresiranim državama.

Vjerujemo da je konstruktivan angažman sa svim našim međunarodnim partnerima ključan za poticanje dugoročnog mira i prosperiteta, kako u našoj regiji tako i izvan nje. Na primjer, unatoč sankcijama i trenutnoj geopolitičkoj situaciji, između Kazahstana i EU-a postoji obostrani interes zemalja u produbljivanju gospodarskog partnerstva. To se prepoznaje u sve većoj učestalosti posjeta na visokoj razini. Hrvatska također može poslužiti kao slikovit primjer. Naša strateška neutralnost čini proaktivan i promišljen izbor koji štiti naše interese. Tim nepristranim stavom stvaramo prostor za izgradnju partnerstava i olakšavanje dijaloga.

Predanost miru

Dosta je vremena prošlo od početka ukrajinske krize, uključujući i rat, koji je već ušao u treću godinu. Možete li komentirati stav Kazahstana o Ukrajini?

- Rat u Ukrajini postao je jedan od najozbiljnijih izazova. Kazahstan se od samog početka zauzimao za prekid sukoba i postizanje dogovora diplomatskim pregovorima. Na međunarodnoj sceni djelujemo u okviru potencijala i mogućnosti Kazahstana, ali uvijek smo spremni pomoći u rješavanju globalnih problema. Naša predanost neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine čvrsta je kao stijena. Istina je da napetosti u međunarodnim odnosima neizbježno utječu na trgovinske i političke veze Kazahstana s određenim zemljama. Zbog toga nastojimo minimizirati svaki negativan utjecaj vanjskih trendova. Početak pregovaračkog procesa za rješavanje sukoba u Ukrajini otvara put postizanju dugoročnog mira. Kazahstan pozdravlja sve konstruktivne napore usmjerene na okončanje neprijateljstava, bez obzira na to tko pokreće takve korake.

Zbog carinskih sukoba na globalnoj sceni pale su cijene energenata. Kakav će biti odgovor vaše vlade na gospodarsku krizu, koji će biti vaši prioriteti?

- Naš primarni cilj je osigurati dugoročnu održivost i učinkovitost nacionalnog gospodarstva. Usmjereni smo na podršku dinamičnom rastu u realnom sektoru, povećanje produktivnosti rada i stvaranje visokokvalitetnih prilika za zapošljavanje. Početkom travnja 2025., kao odgovor na nagli pad globalnih cijena energije i roba zbog eskalacije trgovinskih i carinskih sporova, predsjednik Tokayev sazvao je hitnu sjednicu vlade. Tijekom sjednice naglasio je da unatoč globalnim gospodarskim turbulencijama naši ključni razvojni prioriteti moraju napredovati bez prekida. To uključuje velike infrastrukturne projekte, unaprjeđenje digitalizacije i umjetne inteligencije, modernizaciju poljoprivrede te unaprjeđenje transporta i logistike. To jasno usmjerenje jača našu predanost održavanju stabilnosti dok nastavljamo graditi otporno i napredno gospodarstvo.

Kazahstan je dobro upravljao prošlim globalnim krizama i spreman je za buduće. Fiskalna politika aktivno se prilagođava kako bi odgovorila na trenutne izazove: planiranje proračuna sada je izravno povezano s globalnim cijenama nafte, a Nacionalni fond - naša rezerva državnog bogatstva - koristi se za stabilizaciju javne potrošnje. Također radimo na povećanju prihoda koji nisu povezani s naftom. Ekonomska agenda predsjednika Tokayeva za 2024. prioritetne porezne i proračunske reforme usmjerena je na povećanje transparentnosti, pravednosti i učinkovitosti. Započeli smo provedbu novog proračunskog i poreznog zakona, za koje se očekuje da će poboljšati fiskalnu disciplinu i potaknuti naplatu PDV-a.

S vanjske strane, Kazahstan odgovara diplomacijom i trgovinskim mjerama. Nove američke uvozne carine, uvedene u travnju 2025., imaju minimalan učinak - pogođeno je samo oko 4,8 % našeg izvoza, uglavnom proizvodne robe male količine. Naš glavni izvoz, poput sirove nafte, urana, srebra i ferolegura, koji čini otprilike 90 % ukupnih isporuka u SAD, ostaje nepromijenjen. Naši glavni izvozni proizvodi poput nafte, urana i metala nisu pogođeni. Unatoč tome, započeli smo konzultacije s američkim kolegama kako bismo tražili izuzeće iz tih mjera, koristeći se 90-dnevnim carinskim moratorijem koji je objavio Washington.

Kako bi ublažio socijalne posljedice pada gospodarstva, Kazahstan je zadržao i proširio svoju sveobuhvatnu mrežu socijalne sigurnosti. Državni proračun je namjerno "socijalno orijentiran", sa znatnim izdvajanjima za mirovine, plaće u javnom sektoru i izravnu socijalnu pomoć. U isto vrijeme zauzimamo se za strukturne reforme - diversifikaciju gospodarstva izvan ekstraktivnih, promicanje digitalnih i zelenih tehnologija te izgradnju industrijskih kapaciteta. U središtu svih naših reformi i ekonomskih politika jedan je cilj: poboljšanje standarda i kvalitete života naših građana. To ostaje glavni prioritet vlade.

Sve više investicija

Svima je očito da pet srednjoazijskih zemalja (Kazahstan, Uzbekistan, Tadžikistan, Kirgistan i Turkmenistan) dobro surađuje. Suočenje sa sve većim izazovima nameće potrebu za suradnjom i šire, uključujući i druge zemlje. Kakvi su odnosi Kazahstana s EU-om i njegovim članicama?

- Partnerstvo središnje Azije, EU-a i njegovih država članica nikada nije bilo jače. Tijekom desetljeća naše su zemlje produbile trgovinske i investicijske veze, poboljšale prometnu povezanost, promicale održivi razvoj i humanitarnu suradnju, donoseći opipljive dobrobiti našim narodima. Na nedavnom summitu u Samarkandu naši su čelnici postavili strateški smjer za suradnju srednje Azije i EU-a u novoj stvarnosti.

Inače, Kazahstan je pokrenuo prvi službeni summit Srednja Azija - EU. Naši prioriteti u suradnji EU-a i srednje Azije blisko su usklađeni s programom EU-a - podrška multilateralizmu, regionalna sigurnost, trgovina i održivi razvoj. Poseban fokus bit će na prometnoj, digitalnoj i energetskoj povezanosti inicijativom Global Gateway, kao i na suradnji na ključnim sirovinama, upravljanju vodom i otpornosti na klimatske promjene. EU je vitalni gospodarski partner, s više od 22 % vanjske trgovine središnje Azije i više od 40 % izravnih stranih ulaganja. Povezanost je i dalje ključna - posebice razvoj Transkaspijske međunarodne prometne rute, za koju se EU obvezao mobilizirati deset milijardi eura. Također nam je prioritet napredak naših zelenih i digitalnih prijelaza. Kazahstan blisko surađuje s EU-om na provedbi plana za razdoblje od 2025. do 2026. u okviru Memoranduma o razumijevanju o zelenom vodiku i lancu obnovljivih baterija. Što se tiče sigurnosti, ostajemo predani zajedničkim naporima u borbi protiv terorizma, borbi protiv trgovine drogom i osiguravanju stabilnosti u široj regiji, uključujući i Afganistan. I, što je još važnije, cijenimo snažne veze između ljudi i znanja kako bismo izgradili otpornu, međusobno povezanu regiju okrenutu budućnosti.

Koje mjere Kazahstan poduzima kako bi privukao više ulaganja i poticao jače gospodarske veze?

- Rad na poboljšanju investicijske i poslovne klime, kao i poticanje poduzetničke inicijative, apsolutni je prioritet. Vlada provodi niz sustavnih mjera za stvaranje povoljne investicijske klime. Usredotočeni smo na makroekonomsku stabilnost, predvidljivo zakonodavstvo i transparentne propise. Uspostavili smo nacionalni investicijski portal i nudimo razne poticaje, poput oslobađanja od poreza i dugoročnih državnih jamstava. Središnji ured za investicije pri vladi učinkovito funkcionira, kako je i predviđeno, olakšavajući donošenje odluka pristupom "sve na jednom mjestu". U Kazahstanu se sve više osnivaju strane tvrtke, što jača konkurenciju i diversificira gospodarstvo. Također poboljšavamo pravnu zaštitu za ulagače preko institucija kao što je Međunarodni financijski centar Astana, koji djeluje na osnovi vlastite nadležnosti utemeljene na engleskom pravu. Osim toga, Kazahstan aktivno radi na modernizaciji infrastrukture, razvoju logističkih čvorišta, digitalizaciji javnih usluga i smanjenju administrativnih prepreka - sve to stvara stabilnu osnovu za dugoročnu i obostrano korisnu suradnju s međunarodnim ulagačima. Naši napori već daju rezultate - Kazahstan je 2024. privukao 15,7 milijardi dolara izravnih stranih ulaganja, što je povećanje od 88 % u odnosu prema prethodnoj godini, a sada imamo gotovo dvije trećine (63 %) svih izravnih stranih ulaganja u sjevernoj i srednjoj Aziji.

Forum u Astani

Na nedavno održanom Gospodarskom forumu u Astani ministar Grlić Radman imao je dijalog na najvišoj razini, susrevši se s predsjednikom Republike Kazahstan Kassym-Jomartom Tokayevim, što znači da je dinamika naših odnosa jaka i da Hrvatska želi ojačati gospodarsku situaciju, posebice zbog energetskih potencijala vaše zemlje. Jesu li na vidiku kakvi konkretni dogovori?

- Hrvatska je jedan od ključnih partnera Kazahstana na Balkanu i u EU-u. Gospodarska suradnja je prioritet i glavni pokretač naših bilateralnih odnosa. Prošle je godine obujam međusobne robne razmjene dosegnuo 282 milijuna dolara, čime je Hrvatska svrstana među 15 najvećih trgovinskih partnera Kazahstana unutar EU-a. To je skromna brojka, ali obećavajuća polazna točka za veća postignuća. Nedavni kazahstansko-hrvatski poslovni forum jasan je odraz naše zajedničke ambicije da otključamo taj potencijal i potaknemo komercijalne veze u ključnim sektorima kao što su energetska sigurnost, farmaceutski proizvodi, transport i logistika, financije, IT, sigurnost hrane i poljoprivreda, vojne tehnologije i turizma. Posebno smo zahvalni na potpori Hrvatske u osiguravanju pouzdanog pristupa kazahstanskoj nafti u EU-u preko terminala Omišalj i Jadranskog naftovoda.

Osim u tradicionalnoj energiji postoji potencijal za suradnju i u obnovljivim izvorima energije. Kazahstan također gleda na partnerstvo s Hrvatskom u transportu i logistici duž Srednjeg koridora, kao i u jačanju poljoprivredne trgovine. Zadovoljstvo mi je istaknuti da je na posljednjem Poslovnom forumu postignut dogovor da Sinitech Industries iz Hrvatske zajedno s kazahstanskim Agro Holdingom Bayan izgradi tvornicu za proizvodnju suhog mlijeka u Kazahstanu. Tvornica će se koristiti naprednom tehnologijom za obogaćivanje mlijeka inulinom, vitaminima i drugim elementima. Sinitech će biti tehnički partner koji će osigurati opremu i inženjering, a Hrvatska banka za obnovu i razvitak financirati projekt. Vjerujem da ćemo uskoro imati i druge vrlo obećavajuće bilateralne projekte.

U protekle 34 godine, od uspostave diplomatskih odnosa između Hrvatske i Kazahstana, obje su strane postigle zapažene rezultate u mnogim područjima. Kako vidite budućnost odnosa naše zemlje i Kazahstana i koji su prioriteti kako bi naši odnosi i dalje bili plodonosni?

- Posljednja tri desetljeća Astana i Zagreb imaju odlične odnose, koji počivaju na vezama prijateljstva i međusobne potpore, aktivnog angažmana kako na bilateralnoj tako i na multilateralnoj razini. Zahvaljujući sadržajnom političkom dijalogu, dinamičnoj međuvladinoj i međuparlamentarnoj suradnji, kao i živim kulturnim razmjenama, naši narodi iz godine u godinu postaju sve bliži. U komunikaciji s predstavnicima raznih hrvatskih državnih tijela osobno sam se uvjerio da imaju iskrenu želju surađivati ??s Kazahstanom. Astana želi dalje širiti i jačati političku suradnju sa Zagrebom.

Stoga pridajemo veliku važnost skorom prvom posjetu premijera Plenkovića Kazahstanu i njegovu sudjelovanju na Međunarodnom forumu u Astani (28. - 29. svibnja). Danas je glavna zadaća - kako je mi vidimo - poticanje širenja poslovne suradnje, povećanje kvantitativnih pokazatelja trgovinskog prometa i njegova diversifikacija. Osim toga, sa zadovoljstvom mogu najaviti da imamo planove za otvaranje novih mogućnosti za obrazovnu suradnju - Kazahstan i Hrvatska dogovorili su se da će kao početni korak dati pet stipendija za studente. Dakle, imamo zajedničku želju da dodatno unaprijedimo kazahstansko-hrvatske odnose u različitim sferama.

Za sigurniji svijet

Što svi zajedno možemo učiniti u svijetu punom izazova, turbulencija, neizvjesnosti, nestabilnosti i nepredvidljivosti?

- Kazahstan i Hrvatska odavno su prihvatili svoju ulogu istaknutih članova međunarodne zajednice s jasnim osjećajem svrhe i odgovornosti. Naša predanost miru, sigurnosti i održivom razvoju ostaje nepokolebljiva. Međutim, kako bismo se učinkovito uhvatili u koštac s novonastalim izazovima, bitno je ojačati multilateralizam i surađivati sa svim nacijama. Gledajući unaprijed, Kazahstan će nastaviti zagovarati glasove srednjih sila na međunarodnim forumima. Zamišljamo inkluzivniji i otporniji međunarodni sustav. Nacije, bez obzira na veličinu, moraju moći pridonijeti izgradnji boljeg svijeta. Kako svijet postaje sve više polariziran i kako multilateralne institucije slabe, uloga srednjih sila raste. Kad veće sile teže natjecanju, srednje sile moraju težiti suradnji, čak i tamo gdje jedinstvo izgleda teško. Danas su načela sadržana u Deklaraciji OESS-a iz Astane - koja poziva na uspostavu zajedničke i nedjeljive euroatlantske i euroazijske sigurnosne zajednice - relevantnija nego ikada prije. Čineći to možemo osigurati da sljedeća generacija naslijedi sigurniji, stabilniji i napredniji svijet.

I za kraj našeg razgovora, što vam je najdraže u Hrvatskoj?

- Ono što najviše cijenim u Hrvatskoj skladan je spoj povijesti, prirode i gostoprimstva. Od zadivljujuće jadranske obale i otoka do bogate kulturne baštine Hrvatska nudi jedinstveni šarm koji je istodobno bezvremenski i živahan. Nalazim jaku rezonanciju s Kazahstanom u tom smislu - obje su zemlje ponosne na svoje duboke povijesne korijene, krajolike koji oduzimaju dah i raznoliku kulturnu baštinu. Što je najvažnije, oba naroda dijele duh otvorenosti i velikodušnosti koji suradnju i prijateljstvo među našim narodima čini ne samo mogućima nego i istinski značajnima.