KINESKI GLOBALIZAM
U području investicija i trgovine suradnja Kine i Hrvatske stalno napreduje
Hrvatsko-kinesko društvo prijateljstva za kulturnu, znanstvenu i gospodarsku suradnju postalo je zaista most između Kine i Hrvatske, te ima važnu ulogu u promicanju znanja o obje te zemlje.
Mr. sc. Branko Balon, prof. i Ina Stašević
U globalizaciji je nužna multicentrična suradnja kako bi se na najučinkovitiji način iskoristilo znanje i tehnološki napredak. Međutim, čini se da učinkovite suradnje manjka, kao i nužnog međusobnog poštovanja. Čini se da i dalje na svjetskoj sceni prednost pred suradnjom i razumijevanjem ima sila iz nekih centara moći. Sila usmjerena na prijetnje i ratna razaranja. Zbog toga je na pomolu nova preraspodjela interesnih sfera i uspostava novog neokolonijalnog poretka. Zbog toga je svaka inicijativa za suradnju dobrodošla.
Posljednjih mjeseci predsjednik Hrvatsko-kineskog društva prijateljstva, prof. mr. sc. Branko Balon, ulaže napore u jačanje kontakata te uspostavlja veze s različitim organizacijama i pojedincima vezanima uz kulturu, obrazovanje...
Putevi suradnje
Društvo na čijem ste čelu služi kao kulturni most među dvjema nacijama i igra važnu ulogu u promicanju znanja o Kini. Što biste posebno izdvojili...?
- Hrvatsko-kinesko društvo prijateljstva za kulturnu, znanstvenu i gospodarsku suradnju postalo je zaista most između Kine i Hrvatske, te ima važnu ulogu u promicanju znanja o obje te zemlje. U veljači ove godine imao sam posebno zanimljivo predavanje na Sveučilištu Shandong u gradu Jinanu, gdje sam kineskoj akademskoj zajednici približio, njoj prilično nepoznate, hrvatske znanstvenike i izumitelje - Ruđera Boškovića, Fausta Vrančića, Ivana Vučetića, Davida Schwarza, Slavoljuba Penkalu i Nikolu Teslu. Također, moje drugo predavanje na istom sveučilištu, gdje sam povezao Konfucija, Nikolu Teslu i umjetnu inteligenciju (I), posebno se dojmilo profesora i doktoranada tog sveučilišta.
Posljednjih godina imamo jako dobre odnose s pokrajinom Shandong, jednom od najvećih i najrazvijenijih pokrajina u Kini, koja ima više od 100 milijuna stanovnika. U kolovozu 2023. potpisali smo u Veleposlanstvu NR Kine u Zagrebu Memorandum o suradnji i razmjeni s Uredom za vanjske poslove pokrajine Shandong i od tada se suradnja intenzivirala. Prošle godine u studenom bili smo suorganizatori izložbe "Svijet Konfucija - Konfucijev svijet" na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Glavni organizatori su bili Nishan World Center for Confucius Studies iz Jinana i Confucius Research Institute iz grada Qufu, u provinciji Shandong, gdje sam ove godine u veljači proveo mjesec dana kao gostujući znanstvenik.
Naše društvo prijateljstva također je krajem prošle godine, kada sam bio na šestom China - CEEC Leaders Meetingu u gradu Yantai, postalo partner u CEECSTE (Central and Eastern Europe-China Association for Science and Technology Exchange). Također, za kraj lipnja 2025. dogovoreno je u Jinanu otvaranje našeg ureda u poslovnoj zgradi FOCOC (Foreign Organization China Office Center).
Uz i dalje snažan ekonomski i gospodarski razvoj, utjecaj Kine sve je očitiji i u digitalnom svijetu, posebno kad se radi o umjetnoj inteligenciji... Vaš komentar?
- Kina prolazi kroz velike promjene koje imaju širok utjecaj na globalnu ekonomiju i tehnologiju, što također ima utjecaj na Hrvatsku. Kina se pozicionira kao globalni lider u tehnologiji, posebno u područjima kao što su 5G, UI, podatci u oblaku i internetska infrastruktura. Kineski tehnološki divovi, poput Huaweija i Tencenta, te novi igrači, poput Deep Seeka, imaju ključnu ulogu u tim inovacijama.
Kineska ekonomija sve se više digitalizira. E-trgovina i financijske usluge rapidno se razvijaju, a upotreba digitalnih valuta, poput digitalnog juana, pokazuje namjeru Kine da preuzme vodeću ulogu u globalnoj digitalnoj ekonomiji. U nastojanju da se bori protiv klimatskih promjena, Kina povećava ulaganja u obnovljive izvore energije i zelene tehnologije, što utječe na globalne standarde i održive prakse.
Što to sve znači za Hrvatsku?
- Kako se Kina sve više razvija, otvaraju se nove mogućnosti za bilateralne trgovinske odnose. Hrvatska može iskoristiti prilike za izvoz svojih proizvoda i usluga na kinesko tržište, posebno u turizmu, poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Razvoj Kine u tehnologiji može biti prilika za Hrvatsku da se uključi u zajedničke projekte i istraživačku suradnju, posebno u tranziciji prema digitalnoj ekonomiji. Ulažući u nove tehnologije Hrvatska može poboljšati svoju konkurentnost.
Povećana interakcija u obrazovanju, poput razmjene studenata i akademske suradnje među sveučilištima, na čemu sam radio za svog boravka uKini, može donijeti nove perspektive i znanja, pomažući Hrvatskoj da iskoristi kineski tehnološki napredak. Razvoj Kine donosi mnoge prilike, ali i izazove za Hrvatsku. Isključivo će suradnja, otvoren pristup i strateška ulaganja omogućiti Hrvatskoj da maksimalno iskoristi potencijal koji dolazi s rastućim utjecajem Kine u globalnom digitalnom okruženju. Obje zemlje mogu imati koristi od jačanja svojih odnosa, što može rezultirati inovacijama i održivim razvojem.
Osim poznate inicijative "Pojas i put" (Belt and Road; skr. B&R) kao važnog strateškog koncepta ne samo za Kinu nego i za druge zemlje, javljaju li se neka nova nastojanja da se kineska dominacija još više proširi...?
- Mnogi su čuli za veliki kineski projekt "Novi put svile", službeno poznat pod nazivom "Inicijativa pojas i put" (BRI) - riječ je o najvećem infrastrukturnom projektu na svijetu, koji ima za cilj znatno čvršće povezati Aziju i Europu. No tu postoji još jedan projekt, o kojem se ne govori toliko često, a jako je važan za izgled naše bliske budućnosti, to je "Digitalni put svile" (Digital Silk Road - DSR). Ideja je predstavljena 2015. godine, inicijalno kao sporedni projekt, koji je pak u međuvremenu postao jako važan, zapravo značajan dio cjelokupne kineske BRI strategije, na temelju koje Kina daje pomoć i druge vrste asistencije zemljama uključenima u projekt. Dakako, DSR je osmišljen i kao snažna potpora kineskim izvoznicima, naročito velikim tehnološkim kompanijama.
Ali u kojem smislu bi DSR mogao biti važan za svijet i Hrvatsku? Zato što je cijeli projekt osmišljen kao jačanje tehnoloških kapaciteta za sve uključene strane. Slično kao i klasični "Novi put svile", gdje je ideja razvoj infrastrukture, pomorskih i zračnih luka, željeznice, Kina s DSR-om cilja na razvoj, ali umjesto prema "opipljivim" strukturama išlo bi se prema jačanju razvoja telekomunikacijskih mreža, kapaciteta UI-ja, računarstva u oblaku, sustava naplate i pametnih gradova.
Koje su i kakve mogućnosti u gospodarskim odnosima naših dviju zemalja?
- Kinesko gospodarstvo dugoročno održava pozitivan zamah, što će se nastaviti i u budućnosti. Kineska vrata otvorenosti i dalje se šire, stvarajući važne prilike za zemlje diljem svijeta, uključujući i Hrvatsku. Kineska i hrvatska strana aktivno podupiru razvoj bilateralnih odnosa, produbljivanje suradnje u infrastrukturi, zelenoj energiji, električnim vozilima, turizmu i drugim ključnim sektorima kako bi se partnerstvo podiglo na nove visine. U području investicija i trgovine između Kine i Hrvatske postignut je kontinuirani napredak.
Ključno je da Hrvatska strategijski pristupi razvoju odnosa s Kinom kako bi maksimizirala prednosti koje mogu proizići iz suradnje. Aktivno promoviranje zajedničkih interesa i kreiranje platformi za dijalog može rezultirati dugoročnim gospodarskim benefitima za obje zemlje. Odnosi Kine i Hrvatske (Marko Polo) pridonijeli su putu svile u prošlosti, te također mogu odigrati posebnu ulogu u izgradnji novog "Puta svile za budućnost".
Konfucije zauvijek
Proučavali ste velikog Konfucija, kineskog filozofa i socijalnog reformatora čija su učenja bila i ostala vrlo značajna diljem Istočne Azije. Što danas možemo naučiti od najpoznatijeg kineskog mudraca?
- U rodnom gradu Konfucija - Qufu, imao sam prilike više se upoznati s najvećim kineskim mudracem. Vidim Konfucija kao velikog filozofa i moralnog mislioca, usporedivog sa zapadnim filozofima poput Sokrata, Platona i Aristotela. Vidim ga kao utemeljitelja filozofskog sustava koji je postao jedan od ključnih stupova kineskog društva. Za mene je Konfucije simbol istočnjačke mudrosti. Često ga se na Zapadu citira u obrazovanju, poslovanju i diplomaciji. On je također figura kulturne razmjene, posebno u raspravama o globalnom utjecaju Kine.
Konfucijeva filozofija o uređenju društva i odnosima u društvu uči nas poštovanju etičkih pravila i tradicije, poštovanju drugih ljudi te stalnom samousavršavanju i samopreispitivanju. Za sve koji podučavaju ljude, posebno djecu i mlade, smatram važnim poznavanje Konfucijevih ideja, jer im one mogu pomoći i nadahnuti ih u odgoju i obrazovanju mladih ljudi, da izrastu u plemenite i zrele ljude koji će razvijati prave ljudske vrijednosti: ljubav, poštovanje, snagu, samorazvoj i mudrost. n
Veliki povratak
- To me pitanje vraća na Dengovu maksimu s početka 60-ih: “Nije važno je li mačka bijela ili crna, nego lovi li miševe.” U razdoblju prije kulturne revolucije tom se maksimom pokušala podići efektivnost prozvodnje na seoskim gospodarstvima, usprkos često rigidnim administrativnim i ideološkim pritiscima. Poslije, tijekom razdoblja reformi i otvaranja 80-ih, ostala je zapamćena kao jezgrovita uputa kineskim reformistima koji su počeli eksperimentirati s poduzetništvom i otvarati slobodno tržište najmnogoljudnijem gospodarstvu na svijetu. S porastom političkog (pa i ideološkog) suprotstavljanja Istoka i Zapada te mnogih nesporazuma koji iz toga proizlaze, ta se maksima čini i danas jako relevantnom. Prevedeno u današnji kontekst ona bi značila: dok god imate zdravo kompetitivno tržište, sposobno inovirati i stvarati nove proizvodne odnose, nije važno kakav politički sustav stoji u pozadini. Uostalom, tomu potvrda nije samo Kina nego i Singapur i još nekoliko “azijskih tigrova” koji su proizišli iz jednopartijskih sustava. Rast i razvoj istočnoazijskih gospodarstava u posljednja četiri desetljeća događaju se netom nakon te široke znanstvene rasprave koja se trudila promovirati jednadžbu: slobodno tržište i liberalna demokracija zapadnog tipa = održivi razvoj i integracija unutar “postkonfliktne” globalizacije. Uspjeh, među ostalima, i azijskih tigrova pokazuje da je tu bila riječ samo o povijesnoj korelaciji, ne nužno o nekakvoj bezvremenoj zakonitosti. A i s Trumpovim “ponovnim došašćem” vidimo da se taj pribrojnik unutar jednadžbe treba svakako teorijski i empirijski proširiti.
Kinesko gospodarstvo postiže svake godine visoku stopu rasta... Godinama živite u Pekingu i svjedočite golemom napretku kineskog društva. Koja biste područja istaknuli kao primjere najvećeg napretka...?
- “Mi” u Pekingu već smo nekoliko godina prestali biti koncentrirani na visoku stopu rasta. Ona je i dalje relativno visoka (projicirana na 5,5 % ove godine, dakle viša od, primjerice, hrvatskog rasta), međutim, spram razdoblja kontinuiranog “dvoznamenkastog” rasta, koje je trajalo do prije gotovo desetak godina, 5 % rasta znači usporavanje i prilagođavanje svim pozitivnim i negativnim trendovima koji iz njega proizlaze. Kina ovih, 20-ih godina 21. stoljeća nastavlja rasti, ali je suočena s ozbiljnim demografskim izazovima, nezaposlenošću mladih, disrupcijama u nekretninskom sektoru, prekapacitiranosti proizvodnje i nedovoljnom domaćom potrošnjom. Uz izazovnije vanjsko, globalno okruženje, sve su to momenti koji utječu na opreznije projekcije budućeg rasta i općenito premještanje naglaska s kvantitativnog na kvalitativni razvoj. Tu je, rekao bih, možda najuočljiviji napredak koji sam uočio u posljednjih nekoliko godina. Kina nije više samo svjetska “tvornica”, koja se konformira širokim svjetskim potrošačkim potrebama, često na štetu vlastitog održivog razvoja, Kina je postala i “dizajnerski ured”, “inženjerski biro” i “znanstveni laboratorij”, koji stvaraju proizvode (od mobilne tehnologije, UI usluga, filmova itd.) koji nemaju gotovo ništa zajedničkoga s kineskim proizvodima prije dvadesetak i više godina, na kakve smo naviknuli.
Ono što se može trenutno osjetiti u Kini, a vjerujem da će u nekom srednjoročnom razdoblju postati razvidno u Europi, jest jačanje povjerenja u kineske proizvode kao rezultat kvalitete i inovativnog pristupa u proizvodnji i javnim uslugama. Slično je možda prethodnim generacijama poznato u slučaju Japana, koji je svoj “cutting edge” u visokoj tehnologiji krajem prošlog stoljeća dosegnuo nakon desetljeća “šljakanja” u sektoru “niske” tehnologije male dodane vrijednosti. Ipak, trenutna veličina i globalni utjecaj kineskog gospodarstva čini jako teškim naći pravu usporedbu s onim što još možemo očekivati od njezina napretka.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook X
