SA STRATEŠKIM POLOŽAJEM U EUROPI, HRVATSKA JE KLJUČNA ČLANICA NATO SAVEZA

U svibnju ove godine, kao članica Odbora za sigurnost i obranu (SEDE), nazočili ste u Daytonu zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a. Što nam o tome možete reći s obzirom na važnost tog sastanka u Daytonu upravo prije samita NATO-a u Haagu - pitali smo Željanu Zovko, zastupnicu (HDZ/EPP) u Europskom parlamentu.

- Kao članica Odbora za sigurnost i obranu (SEDE) i potpredsjednica Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu, zadužena za koordinaciju vanjske politike s EPP mrežom izvan Europske unije (Vijeće Europe, OESS i NATO), kao i za diplomaciju EPP-a, sudjelovala sam na Parlamentarnoj skupštini NATO-a u Daytonu. Simbolično, ova sjednica Parlamentarne skupštine NATO-a održana je u Daytonu, jer 2025. godine obilježavamo 30. obljetnicu Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma.

Osim rasprava o aktualnim temama važnima za članice NATO-a, poput potpore Ukrajini, Parlamentarna skupština NATO-a posebno se usredotočila na situaciju na zapadnom Balkanu, a osobito u Bosni i Hercegovini. Parlamentarna skupština NATO-a bila je prilika da se podsjeti kako je Bosna i Hercegovina tempirana bomba u našem neposrednom susjedstvu i kako, nažalost, postoji nedostatak interesa za situaciju u BiH. Trideset godina nakon potpisivanja Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, njegovo temeljno načelo - jednakopravnost svih konstitutivnih naroda i građana - još uvijek nije provedeno. Samo osiguravanjem ustavne zaštite i jednakosti svih konstitutivnih naroda Bosna i Hercegovina može prevladati političku krizu i zaštititi se od vanjskih utjecaja.

Za dugoročnu stabilnost u Bosni i Hercegovini ključna je reforma Izbornog zakona.

Osim toga Parlamentarna skupština NATO-a bila je usmjerena i na pripreme za nadolazeći NATO samit koji će se održati u Haagu 24. i 25. lipnja. Ovaj samit bit će od presudne važnosti za jačanje NATO-a u kontekstu brzo mijenjajućih sigurnosnih prijetnji. Jedna od najvažnijih tema u prilagodbi Saveza tim prijetnjama bit će povećanje obrambenih izdvajanja kako bi se ispunili novi ciljevi Saveza glede sposobnosti.

Kad smo kod samita u Haagu, zašto je on po mnogim analitičarima od povijesne važnosti i za sam Savez, kao i općenito za sigurnost Europe/Europske unije u godinama koje slijede?

- Samit u Haagu dolazi u trenutku kada je globalni sigurnosni poredak na prekretnici. Svjedočimo nestabilnosti u našem istočnom susjedstvu, ali i na Mediteranu, u regiji Sahela te na Bliskom istoku. Usporedno s tim, neke regije suočene su s pojačanom vojnom aktivnošću, poput Arktika. Nadalje, autoritarni akteri potkopavaju međunarodni poredak temeljen na pravilima i dovode u pitanje naše demokratske sustave. Njihove aktivnosti obuhvaćaju sve - od sve agresivnije vanjske politike do kibernetičkih i hibridnih napada, kao i nastojanja da se koči europski put zemalja kandidatkinja.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte nedavno je istaknuo da Kina povećava svoj nuklearni arsenal te da Rusija u tri mjeseca proizvede strjeljiva koliko NATO proizvede u godinu dana. Ti podaci jasno pokazuju koliko je hitno potrebno ojačati sposobnosti NATO-a.

NATO samit bit će ključan kako bi Saveznice odgovorile na današnje izazove. Saveznice će se složiti oko novog cilja izdvajanja 5 % BDP-a za obranu, podijeljenog u dva dijela - uključujući 3,5 % za isključivo vojne izdatke te 1,5 % za obrambene kapacitete poput infrastrukture i kibernetičke otpornosti. Za usporedbu, vojna potrošnja SAD-a iznosi 3,4 % BDP-a. Takvo povećanje vojne potrošnje je ključno, a velike su razlike u razinama izdvajanja za obranu među članicama NATO-a, uključujući i europske Saveznice. Primjerice, Poljska izdvaja 4,7 % BDP-a, a Španjolska za obranu troši samo 1,28 % svog BDP-a. Iako se te razlike mogu objasniti različitim percepcijama prijetnji, mir se više ne smije uzimati zdravo za gotovo - moramo se ujediniti radi veće snage.

Europska unija i NATO imaju komplementarne uloge u očuvanju međunarodnog mira i sigurnosti. Kako ojačati u tom kontekstu ulogu EU-a? Drugim riječima, što se sve podrazumijeva produbljenjem suradnje s NATO-om, koji su aspekti prioritetni?

- Jačanje obrane Europske unije može se ostvariti samo uz osnaženu suradnju s NATO-om, koji i dalje ostaje kamen temeljac naše sigurnosti. Ministri obrane NATO-a dogovorili su 5. lipnja nove ciljeve sposobnosti, s naglaskom na prioritetna područja poput protuzračne i proturaketne obrane, jer su kontinuirani ruski napadi dronovima i projektilima na Ukrajinu dodatno istaknuli važnost takvih sustava. Ostali prioriteti uključuju ulaganja u svemirske i kibernetičke sposobnosti.

Povećana sinergija s NATO-om također podrazumijeva suradnju u ključnim područjima poput vojne mobilnosti, s ciljem poboljšanja regulatornog okvira, provedbe zajedničkih vježbi i razmjene informacija o infrastrukturnim zahtjevima.

Jednako tako, dublja suradnja s NATO-om uključuje i koordinaciju u borbi protiv hibridnog ratovanja te zaštitu naše kritične infrastrukture, što se odnosi i na podmorske optičke kabele, koji su sve izloženiji prijetnjama, iako su od ključne važnosti za sigurnost i gospodarstvo Europske unije jer prenose ključne vojne, diplomatske i financijske komunikacije.

Što znači poziv Ukrajini za sudjelovanje na nadolazećem samitu NATO-a u Haagu, koji je Kijevu upućen tijekom sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom u Vilniusu? Koliko mi je poznato, BiH takav poziv nije dobila... Vaš komentar, i općenito komentar uloge NATO-a u regiji tzv. zapadnog Balkana?

- Sigurnost Ukrajine jest i sigurnost euroatlantskog prostora, a podrška Ukrajini bit će i prioritet nadolazećeg NATO samita. Podrška NATO-a suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine bila je ključna u pomoći Ukrajincima tijekom ničim opravdanog rata koji je pokrenula Rusija. Stoga pozivanje Ukrajine na NATO samit šalje poruku nepokolebljive podrške pravednom i trajnom miru u Ukrajini.

Što se tiče Bosne i Hercegovine i regije zapadnog Balkana, kao članica Odbora za vanjske poslove i Odbora za sigurnost i obranu Europskog parlamenta, dosljedno upozoravam na nedostatak interesa za stabilnost Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina nije pozvana sudjelovati na samitu NATO-a zbog formata samog samita, koji ne predviđa sudjelovanje partnerskih zemalja. Kao partnerske zemlje, pozvane su samo Australija i Novi Zeland zbog planiranih rasprava o Kini.

NATO pruža podršku operaciji EUFOR Althea u područjima planiranja, logistike i zapovijedanja. Također surađuje s partnerima kao što su Bosna i Hercegovina ili Moldavija, primjerice u borbi protiv hibridnih prijetnji. Ta suradnja mora biti znatno pojačana jer je podrška zemljama koje nisu članice NATO-a, ali su partneri, ključna za našu vlastitu sigurnost.

U ožujku 2025. glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ponovno je potvrdio da NATO ostaje posvećen stabilnosti Bosne i Hercegovine te da je partnerstvo s tom zemljom čvrsto. Sada je na NATO-u da iskoristi puni potencijal Paketa za jačanje obrambenih kapaciteta, s ciljem jačanja sposobnosti Bosne i Hercegovine u područjima kao što su kibernetička obrana i borba protiv terorizma. Također, Jedinica za podršku u političkom djelovanju, osnovana u srpnju 2024., mogla bi pridonijeti jačanju političkog dijaloga između NATO-a i BiH.

NATO i Hrvatska, kako bi ocijenili naše sad već 16-godišnje članstvo u Savezu? Tu je bilo nekih nesporazuma između predsjednika RH i premijera RH, no sad su, vidimo, počeli razgovori i dogovori i oko oružanih snaga, obrane, vojnog roka, sigurnosti... Vaš završni komentar?

- Sa svojim strateškim položajem u Europi Hrvatska je ključna članica NATO-a. Znatno pridonosi misijama i operacijama Saveza, poput KFOR-a na Kosovu i Sea Guardiana u Sredozemlju. Hrvatska je također dio borbenih skupina na istočnom krilu NATO-a, osobito u Bugarskoj, Mađarskoj i Poljskoj. Članstvo Hrvatske u NATO-u donosi obostranu korist i za Hrvatsku i za Savez, budući da Hrvatska aktivno sudjeluje u oblikovanju NATO politika te može ponuditi svoje iskustvo, osobito ono stečeno tijekom Domovinskog rata.

Stav našeg predsjednika Vlade o sigurnosti i obrani je jasan. Kada je riječ o obrambenoj potrošnji, već se dugo zalaže za povećanje izdvajanja za obranu. Danas izdvajanja za obranu u Hrvatskoj premašuju 2 % BDP-a. Predsjednik Vlade Andrej Plenković također podržava modernizaciju Hrvatske vojske, što potvrđuju i nabava 12 francuskih borbenih zrakoplova Rafale, američkih raketnih sustava HIMARS te njemačkih tenkova Leopard. Predsjednik Vlade dosljedno zagovara i jačanje europske obrane, a time i jačanje europskog stupa NATO-a. Osim toga predsjednik Vlade čvrsto podržava Ukrajinu.

Ohrabrujuće je vidjeti da je i predsjednik Milanović konačno pokazao znakove suradnje u usklađivanju vanjske i sugurnosrne politike s Vladom. U ovom turbulentnom vremenu ključno je jedinstvo vrha u djelovanju i smjernicama za usklađivanje vanjske i sigurnosne politike kao jasan stav zemlje.