Trumpov transakcijski pristup međunarodnim odnosima prijeti politički podijeliti Europu

Na polju sigurnosti Trumpov skepticizam prema NATO-u i njegovu "mirovnom planu" za Ukrajinu izaziva ozbiljne sumnje u teritorijalnu cjelovitost zemlje i budućnost europske sigurnosne arhitekture, posebno među tradicionalnijim političkim elitama u Bruxellesu - kaže dr. sc. Vedran Obućina, politolog i teolog iz Rijeke, predsjednik Centra za međureligijski dijalog u Rijeci, te dodaje:

- Da stvari budu još gore, SAD se istodobno suočava s "izazovom blizanaca" - Kinom i Rusijom - i u Europi i na Indopacifiku, vršeći pritisak na Europu da preispita desetljeća strateške ovisnosti o SAD-u za svoju kolektivnu obranu. Dok je Amerika praktički postala glavni problem ruske politike od početka "specijalne vojne operacije", za Trumpovu Ameriku Rusija, uključujući Ukrajinu, ni izdaleka nije glavna tema, što mnogi u Rusiji ne mogu razumjeti. Svi oni koji vladavinu novog američkog predsjednika pokušavaju prikazati kao odlučujuću partiju šaha s Rusijom, nasjedaju na naivnu iluziju. Donald Trump već je jasno dao do znanja da glavna briga njegove administracije neće biti pronaći rješenje u Ukrajini. Bit će to istovremena igra na više ploča i na različitim kontinentima.

Mogao bi ponuditi Ukrajini veću podršku od Bidena, ali samo ako se Putin suprotstavi Trumpovim nastojanjima da ga se doživljava kao globalno priznatog mirotvorca i postigne mirovni sporazum ove godine. S druge strane, Putin bi mogao pridobiti Trumpovu naklonost ako bi bio spreman distancirati se od Kine. U novom svjetskom poretku koji je zamislio Trump, međunarodna politika nalik je na vagu. Tko god se prilagodi Trumpovoj viziji ili može uvjerljivo pokazati koliko je vlastita politika važna za tu viziju, dobit će podršku SAD-a. Ali svatko tko se ne uklapa u tu sliku, bez obzira na to je li saveznik ili nije, mora očekivati poteškoće.

Ako diplomacija novog američkog predsjednika slijedi istu liniju kao i njegov post, u kojem je pozvao Vladimira Putina da "zaustavi ovaj smiješni rat", rekavši da će "biti samo gore ako ne postignemo dogovor", a uskoro da "ni početak pregovora neće biti lak". Pokušaj pokretanja pregovora prijetnjom novim sankcijama i carinama nije popustljiv pristup, ali javno pozivanje Vladimira Putina da popusti i zaustavi invaziju na Ukrajinu kao "vrlo velika usluga" samo će potaknuti "ne". Teško je reći je li se i s kim Trump konzultirao, ali čini se da je njegova poruka napisana točno onako kako ruski čelnik neće moći prihvatiti.

Riječki politolog i teolog Vedran Obućina (foto: Duško Jaramaz/PIXSELL)

Trumpova administracija neće ograničiti proizvodnju nafte i plina, neće surađivati sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO), neće regulirati kriptovalute, neće se brinuti o budućoj sigurnosti umjetne inteligencije i neće zaustaviti brzi rast američkog dužničkog tereta dok vraća veliko smanjenja poreza. U svakom slučaju, nepoduzimanje nečega vjerojatno će dugoročnu budućnost učiniti manje održivom. Drama svakog dana privlačit će našu pozornost, ali najvažnije su posljedice tijekom godina.

Trumpov dekret o amnestiji jednak je reviziji povijesti. Napad radikalne desnice, koju je poticao Trump, na svete dvorane Kongresa označava "mračni sat" za američku demokraciju. Pokušaj državnog udara užasnuo je i demokrate i republikance, a posebno pravedne članove Kongresa koji su se morali šćućuriti ispod svojih stolica i stolova strahujući za svoje živote. Donald Trump nema ni najmanje poštovanja prema institucijama. To je bilo jasno već iz njegovih napada na pravosuđe i medije u prvom mandatu. Sada je iskušenje potkopavanja sustava provjera i ravnoteže još veće.

Kina i Bliski Istok

Što s Kinom, kakve tu odnose očekivati, s obzirom na ekonomsku snagu i utjecaj koji Peking ima u Aziji i u drugim dijelovima svijeta...?

- U svom drugom mandatu predsjednik Donald Trump nagovijestio je nijansirani pristup prema Kini, spajajući asertivnu trgovinsku politiku sa selektivnom suradnjom. Tijekom svoje kampanje zauzimao se za nametanje carina od čak 60 posto na kinesku robu. Međutim, nakon reizbora, čini se da prihvaća umjereniji pristup prema Kini, naglašavajući potencijal za suradnju. Na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu Trump je pokazao spremnost za suradnju s Kinom na pitanjima poput ukrajinskog sukoba i smanjenja nuklearnog naoružanja. Unatoč ovom kooperativnom tonu, Trumpova administracija nastavlja provoditi zaštitne ekonomske mjere. Predložio je univerzalnu osnovnu carinu od 10 posto do 20 posto na sav uvoz, s povećanim kaznama za zemlje koje se bave nepoštenom trgovinskom praksom, posebno ciljajući na Kinu.

Osim toga postoji četverogodišnji plan za postupno ukidanje kineskog uvoza osnovnih dobara kao što su elektronika, čelik i lijekovi. U tehnološkom sektoru administracija pomno ispituje aplikacije u kineskom vlasništvu zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost. Na primjer, dok je Vrhovni sud potvrdio zabranu TikToka, Trump je nije proveo, a pokazao je pozitivan stav prema DeepSeeku, kineskoj UI aplikaciji koja se natječe s OpenAI-jevim ChatGPT-jem.

Kineski analitičari imaju pomiješana mišljenja o budućnosti američko-kineskih odnosa pod Trumpovim drugim mandatom. Neki su pesimistični zbog njegovih dosadašnjih rezultata i inherentnih bilateralnih napetosti, a drugi vide potencijal za sklapanje poslova s obzirom na njegovu transakcijsku prirodu. No iskustva iz njegova prvog mandata pokazuju da sklapanje poslova s Trumpom može biti izazovno.

Što bi Trump mogao učiniti na Bliskom istoku, napose u pitanju sadašnjeg stanja i dugoročnog mira...?

- U svom drugom mandatu Trump će pojačati svoju snažnu podršku Izraelu i zacrtao je odlučnu politiku na Bliskom istoku. Pozvao je izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u Bijelu kuću 4. veljače 2025., označivši Netanyahua kao prvog stranog čelnika primljenog u ovom mandatu. Ovaj poziv koincidira s prekidom vatre između Izraela i Hamasa, koji je omogućio Trumpov tranzicijski tim. Prekid vatre uključuje oslobađanje izraelskih talaca od strane Hamasa u zamjenu za palestinske zarobljenike koje drži Izrael. Trump je predložio preseljenje stanovnika Gaze u druge arapske zemlje, opisujući to kao humanitarno rješenje. Ovaj prijedlog naišao je na snažno protivljenje Palestinaca i susjednih arapskih zemalja, koje ga smatraju oblikom etničkog čišćenja. Prijedlog je također izazvao zabrinutost zbog moguće obnove izraelske vojne akcije uz potporu SAD-a, koja bi potencijalno ugrozila nedavno primirje.

foto: PEXELS PHOTO BY RDNE

Što se tiče obrane, Trump je potpisao izvršnu naredbu za razvoj američke verzije izraelskog obrambenog sustava Iron Dome od projektila. Ova inicijativa ima za cilj zaštititi SAD od potencijalnih prijetnji koje predstavljaju Kina, Rusija i iranski hipersonični projektili. Naredba je dio Trumpove šire strategije reforme američke vojske, kojoj je dao prioritet početkom svog drugog mandata. Analitičari primjećuju da izraelski dužnosnici imaju velika očekivanja od Trumpova nekonvencionalnog pristupa vanjskoj politici, nadajući se da će postići povoljne rezultate za Izrael. Međutim, Trumpove mješovite poruke i odlučni prijedlozi zakomplicirali su izglede za trajni mir u regiji.

Europski izazovi

Trump i Europska unija? Koji će aspekti biti prioritetni u budućim odnosima SAD-a i EU-a?

- Reizbor Donalda Trumpa za predsjednika u studenom 2024., praćen republikanskom kontrolom američkog Kongresa, stavlja Europsku uniju na novo strateško raskrižje. Povratak tajkuna u Bijelu kuću nije samo još jedno poglavlje američke politike; znači izravan izazov raison d'etre europskog projekta i sve više anakronog liberalnog svjetskog poretka. Trumpov transakcijski pristup međunarodnim odnosima, obilježen mentalitetom nultog zbroja, prezirom prema tradicionalnim savezima i sklonošću izravnim pregovorima između čelnika, prijeti politički podijeliti Europu. Saveznici bi mogli biti svedeni na selektivne klijente, slabeći multilateralni okvir koji je desetljećima održavao transatlantske odnose. Prijedlozi kao što su carine od 10 posto do 20 posto na europsku robu ili carine od 60 posto na kinesku robu mogli bi izazvati trgovinski rat s dubokim učincima na europsko gospodarstvo.

Suočen s ovakvim scenarijem EU se našao pred dilemom: prikloniti se Trumpovim zahtjevima ili se oduprijeti, ističući svoju još uvijek nepostojeću stratešku autonomiju? S jedne strane, ako se Europa želi oduprijeti, mora ostati postojana u svojim demokratskim vrijednostima i predanosti multilateralizmu, čak i ako to znači odstupanje od Trumpova transakcijskog pristupa. Zauzimanje odlučnijeg stava, odupiranje zahtjevima SAD-a i ubrzavanje napora za postizanje europske strateške autonomije moglo bi se pokazati ključnim. Iako ova strategija ima potencijal dugoročnog jačanja europske pozicije, važno je prepoznati da može dovesti do gospodarskih i sigurnosnih ranjivosti u kratkom roku.

S druge strane, ima li Europa kapaciteta distancirati se od Sjedinjenih Država, pogotovo u kontekstu u kojem je na vlasti Donald Trump? Bojim se da bi preliminarni odgovor bio negativan. Ako se Europa pridruži Trumpu, bitno je da Europska unija usvoji pragmatičan pristup suočavanju s izazovima koji se postavljaju. Održiva strategija bila bi iskoristiti Trumpove poslovne instinkte, prepoznajući da je trgovinski odnos između Europe i Sjedinjenih Država prije svega dvosmjeran. Ekonomska logika može igrati ključnu ulogu u ublažavanju protekcionističkih tendencija i promicanju konstruktivnijeg dijaloga.

Međutim, ni potpuno poravnanje ni apsolutni otpor nisu održiva rješenja. EU treba uravnoteženu strategiju koja štiti njezine vitalne interese uz održavanje otvorenih kanala dijaloga s Washingtonom. U tu svrhu predlažem četiri temeljna stupa. Prvo, Europa mora ojačati svoju stratešku autonomiju, koliko god se taj cilj u ovom trenutku činio teškim. Europska unija mora ubrzati razvoj neovisnih obrambenih sposobnosti i smanjiti svoju tehnološku ovisnost o Sjedinjenim Državama. Drugo, Bruxelles bi trebao pojačati napore za daljnju diversifikaciju svojih trgovinskih partnerstava. Na primjer, Europi treba nova strategija za ponovno uključivanje Globalnog juga. Treće, bitno je održavati otvorene kanale komunikacije. Europska unija mora održavati dijalog s američkom administracijom bez ugrožavanja svojih temeljnih vrijednosti. Konačno, očuvanje unutarnje kohezije bit će najveći izazov za EU suočen s vanjskim pritiscima. Potrebno je prevladati razlike između zemalja poput Francuske i Njemačke kako bi se osigurala ujedinjena fronta. Bez kohezije svaku europsku strategiju lako će potkopati suprotstavljeni interesi.

NATO problem

Glavni tajnik NATO saveza Mark Rutte na panelu u sklopu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu rekao je da je američki predsjednik Donald Trump "u pravu" te da Europa izdvaja premalo za obranu. Trump je nedavno rekao da bi zemlje Sjevernoatlantskog saveza trebale trošiti pet posto bruto domaćeg proizvoda... Koliko je to realno izvedivo?

- Predsjednik Donald Trump pozvao je zemlje članice NATO-a da povećaju svoje izdatke za obranu na 5 posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je znatno povećanje u odnosu prema trenutnim smjernicama NATO-a. Trumpov prijedlog proizlazi iz njegova dugogodišnjeg uvjerenja da mnogi saveznici u NATO-u ne pridonose pravednim udjelom kolektivnoj obrani. Tvrdi da je veća potrošnja nužna za rješavanje rastućih globalnih sigurnosnih prijetnji, posebno u svjetlu ruskih akcija u Ukrajini i pojačanih vojnih aktivnosti.

foto: EPA/JIM LO SCALZO/POOL

Od 2022. prosječni izdaci za obranu među zemljama Europske unije iznosili su približno 1,3 posto BDP-a. Iako su se neke zemlje, poput Litve i Estonije, obvezale ispuniti cilj od 5 posto, mnoge europske zemlje suočavaju se sa znatnim fiskalnim ograničenjima koja takvo povećanje čine izazovnim. Na primjer, njemačka politika kočenja duga ograničava njezin strukturni deficit na 0,35 posto BDP-a, komplicirajući napore da se poveća potrošnja za obranu bez većih promjena fiskalne politike. Ukratko, dok se SAD zauzima za povećanje potrošnje za obranu među NATO saveznicima kako bi se poboljšala kolektivna sigurnost, izvedivost europskih partnera da ispune cilj od 5 posto BDP-a varira zbog različitih gospodarskih uvjeta i fiskalnih politika.