Donald Trump novi mandat započeo sprintom koji će se pretvoriti u maraton

Predsjednik Trump obećao je dalekosežne promjene na unutarnjopolitičkom planu, najbolje artikulirane u obraćanju dan prije preuzimanja dužnosti, kada je najavio "najbolji prvi dan, tjedan i najizuzetnijih prvih sto dana u američkoj povijesti" - kaže izv. prof. dr. sc. Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, te u nastavku svoje analize piše:

- Retorika koja je u većoj mjeri Trumpu osigurala drugi mandat vezana je uz gorući problem američkog društva, odnosno migracije. U vrijeme kampanje Trump je obećao najveću deportaciju u američkoj povijesti, odnosno vraćanje u matične države svih imigranata koji u SAD-u borave nezakonito. U okviru spomenutog obećanja predvidio je proglašenje izvanredne situacije na nacionalnoj razini, kako bi mogao detektirati takve pojedince. Tijekom svojih predizbornih skupova dodatno je zaoštravao retoriku uspoređujući situaciju s imigrantima s invazijom na SAD, koja implicira upotrebu vojnih snaga.

Svoja obećanja Trump je počeo realizirati već prvog dana mandata proglasivši izvanredno stanje na američko-meksičkoj granici, na koju planira poslati 10.000 policijskih i vojnih snaga. Nadalje, potpisao je izvršnu uredbu kojom se u najkraćem roku uspostavlja program "Ostani u Meksiku", koji podrazumijeva da desetci tisuća migranata koji pretendiraju na azil u SAD-u čekaju na saslušanja u Meksiku. U okviru istog paketa mjera ispunio je predizborno obećanje o ukidanju sredstava gradovima koji ne sudjeluju u deportacijama potpisavši izvršnu uredbu kojom je instruirao agencije da im uskrate pristup saveznim fondovima.

Udar na ilegalu

- Veliku pažnju u kampanji privukao je slučaj studentice Laken Riley, koju je brutalno ubio ilegalni imigrant s kriminalnim dosjeom, dok je trčala u svom sveučilišnom kampusu u Georgiji, čime se Trump u nekoliko navrata koristio na svojim predizbornim okupljanjima. Upravo je Laken Riley Act prvi zakonski akt koji je potpisao, a nalaže obavezno zadržavanje nedokumentiranih imigranata koji su optuženi za određena kaznena djela, poput provale ili krađe u trgovini. Prema novom zakonu, svi ilegalni imigranti koji se suočavaju sa spomenutim optužbama moraju biti pritvoreni i ne mogu biti pušteni na slobodu do završetka sudbenog procesa, kao i strože mjere deportacije. Taj zakon, koji se bavi imigracijskom politikom i sigurnosnim mjerama, dolazi u trenutku kada je imigracijska situacija u SAD-u postala jedno od najvažnijih političkih pitanja.

Nadalje, obećao je automatsku smrtnu kaznu za imigrante koji ubiju američke državljane te je potpisao izvršnu uredbu kojom od ministarstva pravosuđa traži više smrtnih kazni za takve prijestupnike. Time je poslao snažnu poruku svima koji sumnjaju u realizaciju njegovih izbornih obećanja.

Pitanje migracija blisko je vezano uz rješavanje graničnih pitanja, koja su se spominjala kao najveći krimen prethodne, Bidenove administracije. Tijekom kampanje Trump je najavljivao zatvaranje granica, a poslije je ublažio retorku objašnjavajući da se spomenuto ne odnosi na promet svih ljudi i dobara, nego samo na one pojedince koji granicu namjeravaju prijeći nezakonito. U tom kontekstu ponovio je spremnost za završetak gradnje zida na granici s Meksikom, započete u prvom mandatu. Prvog dana proglasio je izvanredno stanje na južnoj granici, što je dalo odriješene ruke Ministarstvu domovinske sigurnosti da nastavi s gradnjom zida. Obećao je upotrebu vojnih snaga kako bi vodio rat protiv kartela, koje je nazvao stranim terorističkim organizacijama.

Zatim, u mnogo navrata referirao se na obnavljanje zabrane putovanja koju je implementirao u prvom mandatu, a koja je podrazumijevala da državljani nekoliko većinski muslimanskih država ne mogu putovati u SAD, što je razdvojilo mnoge obitelji. Takvu zabranu poslije je poništila administracija predsjednika Bidena. Među izbornim obećanjima o statusu imigranata posebno vrijedi naglasiti najavu ukidanja automatske dodjele državljanstva svima koji su rođeni u SAD-u, uključujući i djecu ilegalnih imigranata. Međutim, spomenuto obećanje teško je implementirati s obzirom na to da podrazumijeva mijenjanje američkog ustava (14. amandman). Izvršnu uredbu kojom se oduzima državljanstvo djeci neautoriziranih imigranata i ljudima koji su na privremenom radu i studiju u SAD-u privremeno je blokirao federalni sud, čime se dodatno komplicira realizacija te Trumpove politike.

Ekonomija, energetika

- Ekonomske mjere drugi su paket politika na kojima je Trump pridobio naklonost američkog biračkog tijela, najavivši uvođenje carina u visini od 25 posto na sav uvoz iz Kanade i Meksika i dodatnih 10 posto na uvoz iz Kine, što bi se posljedično odrazilo i u obliku viših cijena za američke konzumente te konkretnih protumjera prema američkom izvozu. Za prvog mandata Trump je uveo više carine na kineska dobra, što je nastavljeno i u mandatu predsjednika Bidena, koji je, primjerice, nametnuo 100 posto carina na kineska električna vozila.

Trump je počeo ispunjavati predizborna obećanja potpisavši izvršnu uredbu prema kojoj treba uspostaviti internu poreznu službu za prikupljanje prihoda od carina, čiji će iznos i način implementacije detaljizirati početkom veljače. U kontekstu ekonomskih mjera obećao je snižavanje cijena i računa za energiju, stoga je prvog dana potpisao izvršnu uredbu kojom naređuje šefovima federalnih agencija da hitno snize cijene i povećaju prosperitet američkih radnika. Najavio je eliminiranje poreza na napojnice i prekovremeni rad. Nadalje, najavio je da će učiniti SAD kriptoprijestolnicom svijeta, te je potpisao izvršnu uredbi koja nastoji regulirati kriptovalute.

Oko pitanja energetske politike najavio je proglašenje izvanrednog stanja i odobravanje novih energetskih projekata. Pitanje je koliko Trump može učiniti bez odobrenja Kongresa, međutim, zasigurno može ukinuti Bidenove izvršne uredbe o obnovljivoj energiji i zaštiti okoliša. Jedna od retoričkih bravura tijekom kampanje vezana je uz poziv na intenzivnije bušenje zbog plina i nafte ("drill, baby, drill"). Potpisane izvršene uredbe o energiji podrazumijevaju širenje opsega naftnih i plinskih bušotina na saveznom zemljištu i u saveznim vodama. Uz ekonomske politike, znatan dio kampanje posvetio je blisko vezanim socijalnim politikama, na čiju se konkretizaciju još uvijek čeka.

Uz imigrantska i ekonomska pitanja, Trump je u kampanji često problematizirao rodna pitanja najavljujući smanjivanje federalnog financiranja školama koje zagovaraju kritičku rasnu teoriju, transrodne i druge, za njega, neprikladne rasne, seksualne i političke sadržaje. Najavio je zabranu natjecanja transrodnih osoba u ženskim sportovima i potpisao izvršnu uredbu prema kojoj postoje samo dva spola. Obećao je promijeniti utjecaj tzv. woke pokreta, čije su se ideje infiltrirale i u američku vojsku, što je i realizirao ukidanjem Bidenove izvršne uredbe koja je dopuštala transrodnim osobama služenje u vojsci.

Kao dio borbe protiv neprijateljskog etsablišmenta i tzv. duboke države, obećao je pomilovanje mnogim pristašama osuđenima za zločine tijekom napada na Kongres 6. siječnja 2021. Prvog dana potpisao je izvršnu uredbu kojom je pomilovao veći broj prijestupnika koji su sudjelovali u napadu na bastion američke demokracije. Obećao je otpustiti ili drukčije neutralizirati utjecaj federalnih zaposlenika koje smatra nelojalnima. Odmah prvog dana potpisao je desetke izvršnih uredbi usmjerenih na federalne zaposlenike, uključujući ukidanje zaštite poslova, kojima bi se moglo omogućiti da tisuće budu otpuštene, čime je krenuo u obračun s nesklonim establišmentom.

Prvi dani Trumpova mandata pokazuju kako je spreman suočiti se s većinom pitanja koje je promovirao kao okosnicu svoje kampanje, kao i snažnu odlučnost da realizira svoja izborna obećanja i učini Ameriku onakvom kakvu je zamišlja njegov najuži krug pomno izabranih lojalnih suradnika, od kojih su neki etiketirani kao tehnološki oligarsi ili politokrati.

Vanjska politika

- Kao i 2017., Trump je snažno kritizirao vanjsku politiku svojeg prethodnika, te najavio znatne promjene njezinih prioriteta i stila. Naglasak je prije svega na povratku vanjskoj politici "Amerika na prvom mjestu", usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa, ekonomsku ekspanziju te promicanje određenih novih/starih vrijednosti i pravila na globalnoj sceni. Prvenstveno, riječ je o pretenziji na teritorije drugih suverenih država.

Naime, u prijelaznom razdoblju Trump je najavio teritorijalne ambicije prema Grenlandu, Kanadi i Panami. Protivnici takvog vanjskopolitičkog pristupa strahuju od kratkovidnog pogleda na svijet, koji bi kombiniran s transakcijskim pristupom međunarodnim zbivanjima mogao imati dalekosežne posljedice na međunarodne odnose, sada vođene s pozicija sile i moći, koja se očituje u teritorijalnim osvajanjima i prekrajanju granica. Biden je tijekom svojeg mandata snažno podržavao Ukrajinu i Tajvan, klimatsku predanost SAD-a te naglašavao demokratske vrijednosti kao temelje na kojima počiva američka vanjska politika. Posebice je isticao benefite američkih savezništava u svjetlu prijetnji Kine i drugih revizionističkih sila. S druge strane, Trump dovodi u pitanje kontinuiranu potporu Ukrajini, odbija predanost zaštiti Tajvana, smanjuje značenje klimatskih promjena i ne stavlja naglasak na promociju demokracije i ljudskih prava. U mnogo navrata govori o saveznicima kao slobodnim igračima, koji se bogate s obzirom na zaštitu SAD-a, te naglašava nepravednost trgovinskih deficita s državama poput Kine.

Unatoč spomenutim razlikama u vanjskopolitičkim stilovima dvaju predsjednika, u drugom mandatu predsjednika Trumpa očekuje se i određeni kontinuitet u smislu političke stabilnosti američkog pristupa svijetu. Kada je 2021. došao na predsjednički položaj, Biden se obvezao biti sve što Trump nije, što je vidljivo iz činjenice da je ponovno pristupio Pariškom klimatskom sporazumu, naglasio važnost NATO-a i savezništava, distancirao se od Saudijske Arabije, obustavio povlačenje iz Svjetske trgovinske organizacije te izgladio neslaganja oko dijeljenja financijskog tereta s azijskim saveznicima.

U mnogim drugim pitanjima Bidenov je pristup uvelike odražavao Trumpov. Primjerice, usvojio je njegovu karakterizaciju Kine i Rusije kao strateških neprijatelja, zadržao je carine na uvoz robe iz Kine i proširio kontrole transfera tehnologije koje je započeo Trump, realizirao je povlačenje iz Afganistana, ostao izvan Iranskog nuklearnog sporazuma, omogućio pomoć ukrajinskoj vladi, nastojao je proširiti Abrahamove sporazume te od Saudijske Arabije napraviti saveznika. Dakle, dvije administracije znatno su se razlikovale stilom i retorikom, ali ne toliko sadržajem svoje vanjske politike.

I u novoj Trumpovoj administraciji očekuje se kontinuitet u odnosu prema Bidenovoj vanjskoj politici. Primjerice, pristup Izraelu koji će kombinirati vojnu podršku i zaštitu od iranskih raketa te diplomatskih napada, kao i politika prema Saudijskoj Arabiji s ciljem regionalne normalizacije odnosa, uz jačanje partnerstva. Nastavit će se označavati Kinu kao najvećeg globalnog izazivača, protiv koje će trebati saveznike u indopacifičkoj regiji, koje je prozivao zbog nedovoljnih obrambenih izdvajanja i trgovinskog deficita. Dva predsjednika također dijele sklonost ekonomskom protekcionizmu koji kombinira carine, provizije, premještanje domaće manufakture te skepticizam prema multilateralnim trgovinskim dogovorima.

Trump bi, poput Obame, mogao nastojati postići sporazum kojim bi se ograničilo iransko obogaćivanje urana, a umjesto okončanja sjevernokorejskog nuklearnog programa sastancima na vrhu ili prijetnjom silom mogao bi se, poput svojih prethodnika, osloniti na strategiju odvraćanja i suzbijanja. Vjerojatno će, poput Obame i Bidena, nastojati staviti indopacifičku regiju u središte američke vanjske politike, ali će se, kao i oni prije njega, suočiti s izazovima u provedbi te strategije.

Bliski istok, Ukrajina

- U siječnju 2025. Trumpova administracija, u suradnji s odlazećom Bidenovom administracijom, odigrala je ključnu ulogu u postizanju krhkog prekida vatre između Izraela i Hamasa. Taj sporazum uključivao je postupne razmjene talaca i djelomično povlačenje izraelskih trupa iz Gaze. Uspjeh prekida vatre smatra se potencijalnim korakom prema široj regionalnoj integraciji i gospodarskom razvoju. Općenito, Trumpova strategija za Bliski istok kombinira diplomatske napore za okončanje sukoba, prijedloge za preseljenje u svrhu rješavanja humanitarnih pitanja i ambiciozne planove gospodarskog razvoja kako bi se osigurala dugoročna stabilnost u regiji.

Predsjednik Donald Trump također je iznio višestruku strategiju za rješavanje sukoba u Ukrajini naglašavajući gospodarski pritisak, diplomatske pregovore i moguće teritorijalne ustupke. Ključna komponenta Trumpova pristupa uključuje primjenu ekonomskih mjera kako bi se Rusija natjerala na mir. Cilj je smanjiti financijske resurse koji pokreću ruske vojne operacije u Ukrajini. Trump je imenovao umirovljenog generala-poručnika Keitha Kellogga posebnim izaslanikom zaduženim za okončanje rata u Ukrajini u roku od 100 dana. Kelloggov prijedlog uključuje jačanje potpore Kijevu i uspostavu demilitarizirane zone, uz dopuštanje Rusiji da zadrži kontrolu nad određenim okupiranim teritorijima. Također, plan predlaže 20-godišnji moratorij na članstvo Ukrajine u NATO-u, s ciljem rješavanja ruskih sigurnosnih zabrinutosti. Trumpov potencijalni mirovni plan mogao bi uključivati teritorijalne ustupke Ukrajine u zamjenu za sigurnosna jamstva zapadnih država, uključujući raspoređivanje američkih i europskih snaga. Unatoč početnim tvrdnjama da će sukob brzo riješiti, Trumpovi savjetnici sada priznaju kako bi postizanje mirovnog sporazuma moglo potrajati nekoliko mjeseci ili duže.

Zaključno, Trump će donijeti promjene u američkoj vanjskoj politici, ponekad i dramatične. No te će promjene činiti samo mali dio ukupne slike, koja ipak implicira veliku dozu kontinuiteta u odnosu prema Bidenovoj administraciji, koju izisukuju stabilnost američkih interesa i vrijednosti, uloga Kongresa i suvremene geopolitičke realnosti.