Za Njemačku je Hrvatska postala važnija od Rusije

Rusija je Njemačkoj bila jedan od najvažnijih trgovinskih partnera, ali od njezina napada na Ukrajinu i sankcija EU-a ta razmjena uporno pada. U prvom polugodištu ove godine uvoz iz Rusije nije dostigao ni 670 milijuna eura - najvećim dijelom umjetnog gnojiva i metala, a izvoz je pao na nešto više od 3,5 milijardi eura, uglavnom za lijekove, medicinsku opremu i humanitarnu pomoć, što ne podliježe međunarodnim sankcijama. O toj temi piše Anđelko Šubić, čiji prilog za DW prenosimo, uz neznatno skraćenje i prilagodbu u opremi.

Time je Rusija pala na duboko 48. mjesto na ljestvici najvažnijih partnera Njemačke, bar što se tiče službenih podataka. Postoje izvještaji o prikrivenom izvozu njemačkih proizvoda u Rusiju preko trećih zemalja, čime se zaobilaze sankcije, ali tu nema pouzdanih i konkretnih podataka.

SKUPA POSKUPLJENJA

Razmjena s Hrvatskom do ovog je lipnja porasla za čak 8,2 % s obzirom na isto razdoblje prošle godine, ali Fabian Möpert iz Germany Trade & Invest (GTAI), državne institucije za promicanje gospodarstva nije uvjeren kako će se taj pozitivni trend s Hrvatskom nastaviti.

Ozbiljan gospodarski rizik za potrošnjom pokretano hrvatsko gospodarstvo i dalje ostaje inflacija, koja se zadržava na visokoj razini, piše njemački stručnjak. U svibnju 2025. godišnja stopa poskupljenja popela se na 3,5 posto, a harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) čak na 4,3 posto. To je 2,4 postotna boda iznad prosjeka područja eura. Najviše su porasle cijene usluga i prehrambenih proizvoda.

Još veći gospodarski rizik nosi kretanje cijena usluga. Snažna domaća potražnja nailazi na iscrpljeno tržište rada i osjetno podiže plaće kao najvažniji troškovni čimbenik. U svibnju su cijene usluga bile 6,2 posto više nego godinu prije. Očekuje se da će turistička sezona donijeti nova poskupljenja. U turističkom se sektoru stoga povećava zabrinutost za konkurentnost odredišta. Smanjenje broja posjetitelja u svibnju upućuje na to da je dosegnuta granica tolerancije mnogih gostiju, procjenjuje stručnjak iz GTAI-ja.

Trgovina robom s Njemačkom u 2025. razvija se pozitivno, ali zaostaje za općim rastom hrvatske vanjskotrgovinske razmjene, posebno kod isporuka roba iz Njemačke. U Hrvatskoj je u posljednje vrijeme oslabjela potražnja za njemačkim strojevima i prijevoznim sredstvima, tradicionalno najvažnijim robnim skupinama.

Za hrvatski izvoz u Njemačku Silva Stipić Kobali iz Gospodarske komore HGK očekuje stabilan, ali usporen rast. Kao razloge navodi američki trgovinski sukob i vjerojatno slabiju potražnju na njemačkom tržištu, objavljuje portal za poticanje njemačkog gospodarstva.

Hrvatska s Njemačkom i dalje ima veliki trgovinski deficit - u Njemačku je izvezeno robe i usluga u vrijednosti od 220 milijuna eura, a iz nje je uvezeno za gotovo 485 milijuna, a velik dio rasta je zasluga hrvatske farmaceutske industrije. Hrvatska nije osobito pogođena "Trumpovim carinama" jer joj je tržište SAD-a gotovo nevažan čimbenik, ali jest za njezinu farmaceutsku industriju, tako da je i ovaj rast svojevrsno pomicanje prioriteta u tom sektoru. No njemački stručnjak procjenjuje kako se on dogodio i kako se više neće mnogo mijenjati.

Kad je riječ o Srbiji, ona je već i zbog većeg tržišta i važniji partner Njemačkoj i s razmjenom od gotovo 890 milijuna eura je na 9. mjestu ljestvice zemalja istoka Europe - Hrvatska je na 11., neposredno pred Rusijom. To je porast od čak 16,9 % s obzirom na prošli lipanj, ali njemački stručnjaci iz GTAI opažaju znatno usporenje tog razvoja.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić doduše najavljuje goleme investicijske zahvate u gospodarstvo te zemlje, ali njemački partneri nisu sigurni što da misle o političkoj stabilnosti s obzirom na tamošnje prosvjede. Između siječnja i travnja 2025. izravna strana ulaganja (FDI) pala su u odnosu prema prethodnoj godini za 77 posto, na 385 milijuna eura, sažima njemački portal za poticanje ovdašnjeg gospodarstva.

TRŽIŠTE ZA NABAVU

Još najviše optimizma njemačkim gospodarstvenicima pruža nakana Srbije 2026. pridružiti se Jedinstvenom europskom platnom području (SEPA). Time će im i platne transakcije postati brže, pouzdanije i povoljnije. Isto tako, u Srbiji stručnjaci upozoravaju na značajno povećanje plaća od realno 8,7 posto, na oko 930 eura neto u travnju 2025., kao i planirano povećanje minimalne plaće na 500 eura od 1. listopada 2025. To potiče privatnu potrošnju. Inflacija će 2025. iznositi oko 4,2 posto, procjenjuje Bečki institut za međunarodno ekonomsko istraživanje (wiiw.ac.at). Očekuje se da će privatna potrošnja porasti realno za 2,5 posto.

Srbija Njemačkoj ostaje privlačno tržište za nabavu - unatoč zastoju u novim investicijskim projektima. Ipak, i usprkos političkoj neizvjesnosti, njemačke tvrtke i dalje promatraju zemlju kao potencijalnu lokaciju za nearshoring i proteklih su godina ulagale u brojne nove projekte, ali vjerojatno su prosvjedi doveli i do sporijih investicijskih aktivnosti.