Čovječanstvo je cjelina, zemlja je dom, a globalni izazovi zahtijevaju globalne odgovore

Svijet svake godine velikim koracima napreduje i razvija se, pa se čini kako civilizacija našeg doba, napose 21. stoljeća, poprima koliko utopijske, toliko i distopijske obrise. U tom i takvom kontekstu svijet, globalno i lokalno, postaje sve opasnije mjesto za život. Svjedočimo svakodnevno mnogim jednostranim pritiscima, ucjenama i prijetnjama, mržnji, diskriminaciji, predrasudama, ulaskom u rizične situacije.

U današnjem modernom svijetu konfrontacija i sukob ne bi trebali biti opcija, već mir, razvoj, uključivost i otvorenost trebali bi biti dominantne teme današnjice. No to uglavnom ostaje teorija koju praksa demantira svakog dana... Pritom je jedan aspekt posebno važan i znakovit. Masovne demonstracije vojne moći diljem svijeta, spektakularne parade ovog proljeća i ljeta ne pokazuju samo snagu neke zemlje, nego i upućuju na svu složenost trenutačnih geopolitičkih i geostrateških »igara prijestolja«, napose između onih najvećih i najmoćnijih poput SAD-a, EU-a, Velike Britanije, Rusije i Kine, ali i onih manjih i manje snažnih koji pokušavaju uhvatiti korak u aktualnoj utrci u naoružavanju, između ostalog.

Prošlost i sadašnjost

Kolona za kolonom borbenih vozila, rojevi helikoptera i drugih letjelica na vojnim paradama u Moskvi (9. svibnja), u Washingotonu (14. lipnja), Velikoj Britaniji (28. lipnja), Hrvatskoj (31. srpnja), a očekujemo vojnu paradu i u Pekingu 3. rujna. Na taj način države prikazuju svoju opremljenost ratnom tehnikom i svoje borbene sposobnosti pokretanja niza velikih vojnih operacija ili odvraćanja protivnika od njih. Za mnoge je takvo paradiranje moći ujedno i propagandni alat s ciljem zastrašivanja i pritisaka na druge zemlje da popuste pred nekim zahtjevima ili da od njih odustanu prije ratnog sukoba.

Glavne poruke takvih demonstracija moći s jedne su strane mirnodopske, a s druge strane potencijalno ratne pa sve skupa iznova podsjeća na vrijeme hladnog rata, kad je ravnoteža suprotstavljenih blokova (Zapad vs. SSSR) bila ujedno i jamac koliko-toliko stabilnosti i u konačnici mira, koji je, bar u Europi, nakon tragedija Drugog svjetskog rata trajao čak sedamdesetak godina.

No za ovu prigodu odlazimo izvan Europe, do Azije, konkretno Narodne Republike Kine, a povod je upravo netom naznačeni kontekst u širem i dubljem smislu. U čast oružanih snaga, Dan vojske od velike je važnosti u Narodnoj Republici Kini, kojim se označava osnivanje Narodnooslobodilačke vojske (PLA) 1927. godine, pa je i ovaj put 1. kolovoza obilježena 98. obljetnica.

Kinezi cijene svoju prošlost, kako staru, tako i noviju, tako da su taj datum proglasili praznikom, a vojska ga obilježava uz razne prigodne svečanosti. Treba se prisjetiti da se u gradu Nanchangu, u istočnokineskoj provinciji Jiangxi, dogodio ustanak koji je završio masakrom od tada vladajućih i masovnim prosvjedom naroda te osnivanjem PLA - People’s Liberation Army, kineske Narodnooslobodilačke vojske, 1. kolovoza 1927. godine. Stoga se u tom gradu u sjećanje na te događaje svake godine održava na trgu Bayi cerominijal podizanja zastave i vojna parada.

Podsjetimo također da je u prvoj polovici 20. stoljeća Kina bila zaglavljena u ratu i siromaštvu koje je trajalo punih osam godina, od srpnja 1937. do rujna 1945., uz japansku okupaciju Mandžurije i širi kontekst Drugog svjetskog rata. Bio je to i najveći azijski rat u 20. stoljeću. Kineski narod, predvođen Komunističkom partijom, prošao je tada kroz velike teškoće. PLA je pobijedio protjeravši nacionalističke snage Čang Kaj Šeka iz kontinentalne Kine, dajući Mao Ce Tungu mogućnost da proglasi uspostavu Narodne Republike Kine. Stoga danas kineska vlast pod svaku cijenu održava aktualnim vrednovanje i poštovanje prema tim danima ponosa i slave, povijesnim događajima obilježenim tadašnjim revolucionarnim prevratom i komunističkom pobjedom.

Prema kineskoj doktrini, uključujući i onu ideološke naravi, garancija sigurnosti i mira upravo su snažne oružane snage, u čiji se razvoj ulažu golema sredstva. Danas je PLA jedna od najvećih, najmoćnijih i najbrže rastućih oružanih snaga na svijetu. Kineski vođa Xi Jinping postavio je cilj da se PLA »modernizira« do 2035., tako da do sredine stoljeća postane »vojna sila svjetske klase«. Trenutno je PLA jedna od vodećih vojska na svijetu po broju ljudstva, a druga po izdvajanju iz godišnjeg proračuna, odmah nakon oružanih snaga SAD-a.

Mir = razvoj

Dugotrajan mir i stabilnost omogućili su sadašnjem kineskom predsjedniku Xi Jinpingu da počne s ostvarenjem niza velikih vizija kao što su Globalna razvojna inicijativa, Globalna sigurnosna inicijativa i Globalna civilizacijska inicijativa. Naglašavajući pritom da mir omogućava razvoj, da je mir ključ za rješavanje svih problema, a sigurnost je preduvjet za nacionalni razvoj. Stoga Xi često poziva sve političke frakcije i vođe u svijetu da ostave po strani razlike i usredotoče se na razvojne napore, vjerujući da uspjeh dolazi kroz prevladavanje poteškoća isključivo dijalogom.

Kineski veleposlanik u Zagrebu, Njegova Ekscelencija Qi Qianjin, u svom je govoru na održanoj svečanosti u povodu obljetnice osnutka Oružanih snaga NR Kine istaknuo da je razvoj kineskog društva, tijekom proteklih 98 godina, transformirao kinesku vojsku u modernu oružanu snagu posvećenu nacionalnoj sigurnosti i jedinstvu. Istovremeno Kina prakticira Pet načela mirnog suživota za svjetski mir i stabilnost, koja služe kao temelj kineske vanjske politike. S ponosom se ističe kako Kina nikada nije izazvala rat niti nastojala zauzeti tuđi teritorij. Kina ostaje predana vojnim strategijama usmjerenima na održavanje svjetskog mira i prosperiteta u novom modernom dobu. Nakon održanog govora kratko sam razgovarala s veleposlanikom Qi Qianjinom. Kina se, kao i mnoge druge zemlje, suočava s nestabilnim vanjskim okruženjem, napetostima i sukobima, prijetnjama svjetskom miru, utrci u naoružavanju i izazovima neizvjesne budućnosti.

Vojni ataše Pan Xuefeng, savjetnik za gospodarstvo i trgovinu Li Guangjun, NJ.E. Qi Qianjin, Ina Stašević i savjetnik-ministar Wang Peng

- Trenutno se svijet, vremena i povijest mijenjaju na neviđen način. Višestruke kontradikcije i rizici su isprepleteni, a deficit mira, deficit razvoja, deficit sigurnosti i deficit upravljanja se pogoršavaju. Ljudsko društvo suočava se s ključnim izborom, mira ili rata, prosperiteta ili propadanja, jedinstva ili sukoba i ponovno je na raskrižju povijesti. Čovječanstvo je cjelina, Zemlja je dom, a globalni izazovi zahtijevaju globalne odgovore. Stari načini razmišljanja poput sfera utjecaja, hegemonijske stabilnosti i savezničkih sustava ne mogu se nositi s novim sigurnosnim izazovima. Postizanje međunarodne zajedničke sigurnosti zahtijeva nove koncepte i nove pristupe.

Globalna inicijativa

Dana 21. travnja 2022. kineski predsjednik Xi Jinping prvi je put predstavio Globalnu sigurnosnu inicijativu (GSI). Inicijativa odgovara na hitnu potrebu međunarodne zajednice za održavanjem svjetskog mira i sprječavanjem sukoba i ratova. Odražava univerzalnu želju velike većine zemalja da teže suradnji u kojoj svi dobivaju i suprotstave se hegemoniji, nasilju i zlostavljanju. U skladu je sa zajedničkom težnjom ljudi svih zemalja da izgrade svijet trajnog mira i univerzalne sigurnosti te pruži novo rješenje za uklanjanje temeljnih uzroka međunarodnih sukoba, te dade odgovor na globalne sigurnosne izazove i poboljšanje upravljanja globalnom sigurnošću. Inicijativa je dobila podršku i odobravanje više od 100 zemalja, kao i međunarodnih i regionalnih organizacija, te je uključena u niz bilateralnih i multilateralnih dokumenata o suradnji između Kine i drugih zemalja i međunarodnih organizacija.

Temeljni koncepti i načela GSI-ja podržavanje je zajedničkog, sveobuhvatnog, kooperativnog i održivog koncepta sigurnosti; poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih zemalja; pridržavanje ciljeva i načela Povelje UN-a; pridavanje važnosti legitimnim sigurnosnim interesima svih zemalja; rješavanje razlika i sporova među zemljama na miran način putem dijaloga i konzultacija; te koordinacija održavanja sigurnosti u tradicionalnim i netradicionalnim područjima. Inicijativa za globalnu sigurnost aktivan je odgovor na trenutnu međunarodnu dinamiku, a cilj joj je ponuditi izvedive puteve za rješavanje sporova i razlika, upravljanje rizicima i krizama te rješavanje globalnih sigurnosnih pitanja te pomoći zemljama i narodima u ratovima i sukobima da pronađu mirna rješenja.

Što se tiče ukrajinske krize, Kina se aktivno zalagala za mir i promovirala razgovore, istražujući rješenja za rješavanje simptoma i temeljnih uzroka. Kina je bila u kontaktu s Rusijom, Sjedinjenim Državama i europskim zemljama, pozivajući na mirno rješavanje krize. Što se tiče izraelsko-palestinskog sukoba, Kina je pozvala Izrael da odmah prekine svoje vojne operacije i u cijelosti obnovi pristup humanitarnoj pomoći. Provedba rješenja o dvjema državama jedini je način za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba.

GSI, koji potiče kolektivni osjećaj jedinstva i pojačanu suradnju, unosi zamah u zajedničke napore svih stranaka u održavanju svjetskog mira i spokoja. Suočeni s višestrukim rizicima i izazovima, produbili smo suradnju s raznim stranama u područjima kao što su međunarodno očuvanje mira, borba protiv terorizma, klimatske promjene, sprječavanje i smanjenje katastrofa te borba protiv transnacionalnog kriminala.

Također smo aktivno promovirali razmjene i suradnju vezane uz sigurnost u okviru Šangajske organizacije za suradnju, Konferencije o interakciji i mjerama izgradnje povjerenja u Aziji i suradnje u istočnoj Aziji. Nastavit ćemo dobro koristiti platforme za razmjene i dijalog o međunarodnoj sigurnosti kao što su Pekinški forum Xiangshan, Globalni forum za suradnju u javnoj sigurnosti (Lianyungang), Kinesko-afrički forum za mir i sigurnost te Kinesko-latinskoamerički forum na visokoj razini za obranu.

Pod vodstvom GSI-ja regionalna sigurnosna suradnja napreduje zdravim zamahom. Kina se zalaže za jačanje globalnog upravljanja sigurnošću, prakticiranje koncepta globalnog upravljanja konzultacijama, zajedničkom izgradnjom i dijeljenjem. Uz to podržavanje istinskog multilateralizma, zagovaranje stroge provedbe međunarodne vladavine prava i promicanje promjena u globalnom sustavu upravljanja sigurnošću u pravednijem i razumnijem smjeru, odražavajući želje i interese većine zemalja na uravnoteženiji način i bolje zadovoljavajući stvarne potrebe odgovora na globalne izazove, zaključuje kineski veleposlanik.

Velike promjene

Nedavnoj svečanosti u povodu obljetnice osnutka Oružanih snaga NR Kine nazočili su i svi drugi visoki dužnosnici Veleposlanstva NR Kine i Oružanih snaga, strani vojni izaslanici u Zagrebu, diplomati i predstavnici akademske zajednice u Hrvatskoj.

Prof. dr. sc. Wang Yiwei, bivši diplomat u kineskoj misiji pri Europskoj uniji, profesor na Katedri Jean Monnet, direktor Instituta za međunarodne poslove i direktor Centra za europske studije kineskog sveučilišta Renmin, također je komentirao međunarodne odnose i kinesku ulogu u ovodobnim geopolitičkim, geostrateškim i vojnim interesima. Iz donedavno izrazito unipolarnog svijeta prelazi se u bipolarni ili multipolarni svijet u raznim aspektima moći. Kakva su njegova predviđanja u daljnjim promjenama svjetskih središta moći.

- Što se tiče budućeg globalnog krajolika, potpuno se slažem s izjavom predsjednika Xi Jinpinga da doživljavamo »veliku transformaciju neviđenu stoljećima«. Stoga je ne možemo razumjeti logikom modernih struktura moći ili zapadnog načina razmišljanja. Ukupno promatrano, složen i multipolaran svijet postupno se oblikuje. Ako primjerice uzmemo u obzir perspektivu stablecoina (vrsta kriptovalute osmišljene kako bi se minimizirale fluktuacije cijena vezivanjem njihove vrijednosti za stabilnu imovinu, poput američkog dolara ili robe poput zlata) ili RWA revolucije (imovina stvarnog svijeta je fizička ili financijska imovina koja postoji izvan digitalnog svijeta, poput nekretnina, roba ili obveznica), promicanje unipolarnog svijeta moglo bi pomoći Sjedinjenim Državama da održe svoju dolarsku hegemoniju. Međutim, pojavom kvantne tehnologije, Kina bi na kraju mogla prestići SAD.

Što se tiče umjetne inteligencije, najnovije izvješće iz Oxforda o umjetnoj inteligenciji također predviđa bipolarnu strukturu, između SAD-a s jedne i Kine s druge strane. Iako EU ima značajne prednosti, poput koncentracije znanstvenika, broja istraživanja i razvoja te broja patentnih prijava, nedostaju joj neovisni operativni sustavi, što znači da ostaje ovisan o SAD-u u smislu sistemskog utjecaja. Druge zemlje biraju američki ili kineski sustav jer samo Kina istinski predstavlja samodostatnost i neovisnost.

Iz tradicionalne perspektive BDP-a i vojne snage, mogla bi postojati ekonomska multipolarnost koja uključuje SAD, Kinu i EU, te vojna multipolarnost koja uključuje SAD, Kinu i Rusiju. Međutim, to je asimetrično, s bližim vezama između SAD-a i Europe te između Kine i Rusije. Je li ovo konstruktivan ili destruktivan oblik multipolarnosti? I to vrijedi razmotriti.

Pitanje multipolarnosti mora se shvatiti u kontekstu digitalne civilizacije. Prije svega govorimo li o istinski neovisnim silama? SAD doživljava pad i »tvrde« i »meke« moći, ali njegov sistemski utjecaj ostaje snažan, posebno preko svojih uspostavljenih operativnih sustava, tražilica i softverske infrastrukture. Samo Kina može i posjeduje sposobnost oduprijeti se takvoj dominaciji. Takozvana strateška autonomija EU-a više je riječ nego djelo. SAD trenutno vrši pritisak na Kinu ciljanim carinama kako bi zadržali svoju donedavno unipolarnu svjetsku poziciju moći. Međutim, procjene su da će doći do ozbiljnih promjena iz unipolarnog u multipolarna središta moći, pri čemu će Kina ubrzo voditi presudnu riječ, zaključuje Wang Yiwei.