Dobitna kombinacija bila bi dobar omjer isticanja osobnosti kandidata i programa 

S obzirom na to da lokalna samouprava u svim demokratskim državama predstavlja važan aspekt političkog i (u)pravnog funkcioniranja mogli bismo reći da su lokalni izbori poprilično važan segment u djelovanju država, stoga predstavljaju jednak značaj kao i ostali izbori poput parlamentarnih, predsjedničkih i izbora za EU - kaže dr. sc. Jagoda Poropat Darrer iz agencije "Umijeće govora", autorica knjige "Tako mi Bog pomogao - Predsjednička retorika u Hrvatskoj", te dodaje:

Jagoda Poropat Darrer 

- Države Europske unije imaju različite tipove sustava lokalne samouprave, od jednostupanjskih do trostupanjskih, kao i primjerice monotipski ili politipski organiziranu lokalnu samoupravu. Politipske organizacije imaju Austrija, Bugarska, Češka, Njemačka, Poljska i Mađarska, dok je monotipska francuska, belgijska, nizozemska, španjolska, portugalska, švicarska, švedska, norveška, danska italijanska organizacija lokalne samouprave. Hrvatska je prošla oba tipa, a prema Paviću (2002) od 1992. je politipski organizirana.

Za razliku od organizacije lokalne samouprave u Europi i Europskoj uniji, pitanje lokalne samouprave u Sjedinjenim Američkim Državama je izrazito složeno. Počiva na isključivoj nadležnosti federalnih jedinica, a obuhvaća model mer savjeta, komisijski i menadžerski model. Najrašireniji je menadžerski model u kojemu je menadžer iz redova uspješnih poduzetnika nosilac izvršne i upravne vlasti. Takav model garantira visok stupanj efikasnosti, ali ograničava utjecaj građana na rad lokalne vlasti i uglavnom se sagledava kao tehnokratski model.

Hrvatski kaleidoskop

Često se pred izbore govori i o problemu efikasnosti lokalne samouprave, a navodi se i previše jedinica, gradova, županija...?

- Kako u Hrvatskoj tako i u svakoj drugoj demokratskoj zemlji, ustavom se propisuju opće odredbe lokalne samouprave, a posebnim se zakonima uređuje sustav lokalne samouprave. Uloga lokalne uprave je dvojna. Prvenstveno mora biti protuteža središnjoj razini vlasti, ali je ujedno jedinica javne uprave. Najefikasnije su decentralizirane lokalne samouprave, a izazovi pred kojima je Hrvatska leže upravo u centraliziranoj lokalnoj samoupravi i u niskom stupnju razvijenosti velikog dijela lokalnih jedinica koje nemaju kapacitete za kvalitetno obavljanje poslova i osiguranje gospodarskog razvoja. Sličnost Hrvatske sa zemljama poput Češke i Mađarske je osnivanje velikog broja malih jedinica.

Lokalna samouprava od 1990. do 1993. obuhvaćala je 100 općina i grad Zagreb, od 1993. do danas, uspostavljeno je 428 općina, 127 gradova i 20 županija. Očito je da u ovakvoj ramifikaciji nailazimo na kaleidoskop različitih retoričkih stilova i tema koje pokreću lideri lokalnih vlasti. Od resurekcije i obnove starih željezničkih trasa i ulaganja u lokalne projekte u Istri pod motom "Homo napred za delom" istarskog načelnika iz redova HDZ-a do borbe za prijestolje IDS-ovaca prljavim igrama među kandidatima za župana/icu. Primjer je to političke borbe u lokalnoj areni diljem Hrvatske: podmetanje afera, omalovažavanje na rodnoj osnovi, izrugivanje stupnju obrazovanja kandidata i sl.

Koliko se retorika i komunikacija u kampanjama za lokalne izbore razlikuje od retorike i komunikacije kod parlametnarnih, izbora za EU i predsjedničkih izbora? Mislim naravno na Hrvatsku...

- Rekla bih da je princip isti, a sve ostalo su nijanse. Pod nijansama podrazumijevam teme kojima se bave predstavnici lokalne vlasti koje su u načelu uvijek pretežito lokalne. Na predstojećim lokalnim izborima uočava se veća sličnost s predsjedničkim izborima u pristupu biračima. Većina lokalnih čelnika i njihovih izazivača kreira video materijale u kojima ponovno kuhaju, briju bradu, javno napadaju, podcjenjuju konkurente i sl.

Koliko smo mogli vidjeti do sada, na snazi je uporaba negativne kampanje kao primjerice one usmjerene protiv kandidatkinje za splitsko-dalmatinsku županicu Ninčević-Lesandrić, dezinformacija usmjerenih na kandidatkinju za istarsku županicu Radolović, napadačke retorike uperene protiv gradonačelnika Tomaševića, populizma kao na primjerima pokretanja brojnih kapitalnih projekata i stavljanje naglaska na osobni dojam (Bernardić).

Retorički uljuljano

Što će biti ključno za dobivanje glasova birača na svibanjskim lokalnim izborima - osobnost kandidata ili programski sadržaji, naravno i kakva retorika? Hoće li se u izbornoj kampanji nametati osim lokalnih tema i neke šire nacionalne i geopolitičke teme poput situacije u regiji, odnosa SAD - EU, ukrajinskog rata, pozicije RH na međunarodnoj sceni...?

- Dobar omjer isticanja osobnosti kandidata i kvalitetnog programa bila bi dobitna kombinacija. No, svaka politička utrka sa sobom nosi gomilu obećanja, katkad i naočigled nemogućih za ispuniti, kao i stavljanje u fokus samo dojma kandidata. U kampanjama ne isključujem tematiziranje nekih nacionalnih pitanja i novih trendova u međunarodnim odnosima i politikama. Ipak, mislim da će težište biti na lokalnoj politici i lokalnim temama, a ostale teme mogu poslužiti kao okvir za borbu protiv protukandidata.

Kako bi ocjenili dosadašnje istupe vezano uz lokalne izbore pojedinih stranačkih kandidata, vidimo da svi pojačavaju aktivnosti?

- Sve su to istupi u okvirima političkog djelovanja koji su suviše klišejizirani, banalni i ne odskaču previše jedni od drugih. Ono što smo do sada mogli vidjeti retorički je uljuljkano, neautentično i pomalo nespretno. Nadajmo se boljoj pripremljenosti i retoričkoj svježini tijekom službene kampanje.

Mogu li se u kontekstu izbora gledati između ostalog i najnovije mjere Vlade (pomoć umirovljenicima, zaštitne cijene energije...) kao jedna od mogućnosti pridobivanja glasača?

- Govorimo o uobičajenom i moćnom alatu potpore stranaka svojim kandidatima na lokalnim izborima. Vidjeli smo kako se premijer Plenković "razletio" po ruralnim i urbanim kutcima Lijepe naše kako bi podigao rejtinge svojih kandidata. Svaka pomoć, vidljivost ili populistički potez je dobrodošao za građenje vjerodostojnosti stranke, a u tome svjetlu onda i lokalnih kandidata.