Nije isto osvojiti županijski kup i Ligu prvaka

Kakva su hrvatska iskustva s dosadašnjim lokalnim izborima u posljednjih tridesetak godina? Koliko pokazatelji volje birača na nacionalnoj razini (parlamentarni izbori, EU izbori, predsjednički izbori) utječu i na rezultate lokalnih izbora? Profitira li pobjednik na parlamentarnim ujedno i na lokalnim izborima ili to nije pravilo, pa postoji i suprotan učinak - neka su od pitanja koja je prokomentirao Mate Mijić, konzervativni komentator i politički konzultant.

- Svi se izbori odvijaju u određenom kontekstu, a mi sad, jer izlazimo na četvrte izbore u godini dana, imamo situaciju da ishod jednih izbora dosta utječe na klimu uoči sljedećih. HDZ-u je to, primjerice, pomoglo na izborima za Europski parlament jer je njegova pobjeda na parlamentarnim izborima neposredno prije toga, i to u onako uzavreloj atmosferi, ispuhala dio oporbenih opcija i demotivirala birače od izlaska na izbore. Strateški su potpuno promašili što su Milanovića, koji je bio na konopcima kao gubitnik parlamentarnih izbora, na kojima se na kraju nije ni kandidirao, propustili politički nokautirati. Milanović je mudro, zbog niza HDZ-ovih pogrešaka, od gubitnika postao pobjednik, a ta premoćna pobjeda i sve što je slijedilo oblikovali su okruženje uoči ovih lokalnih izbora. Sad je HDZ u silaznom trendu, a gubitak samopouzdanja izaziva nervozu, koja rezultira produbljivanjem određenih pukotina koje u stranci postoje otprije. Inače je vrlo nezahvalno nacionalne izbore preslikavati na lokalne, a mislim da će i ovi lokalni izbori pokazati da će biti iznenađenja na svim stranama jer puno ovisi i o samim kandidatima. Njih ljudi poznaju, u neposrednom su kontaktu s njima, tako da to često nosi i više od stranačke markice.

Politička težina

Hoće li se u izbornoj kampanji nametati osim lokalnih tema i neke šire, nacionalne i geopolitičke, teme? Gdje će se na predstojećim RH lokalnim izborima voditi najveće bitke?

- Mislim da globalne teme neće imati naročitog utjecaja jer, bar zasad, ne određuju presudno opću političku klimu u državi. Što se tiče ključnih bitki, ne nedostaje ih diljem Hrvatske. HDZ-u prijeti koalicijski partner s nacionalne razine HSLS u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a opasno mu visi i Varaždinska županija. Slavonija djeluje kao »beton« za HDZ iako će u Otoku i Iloku ukrstiti koplja s DP-om, ali zato je Dalmacija umnogome ugrožena kao bastion. Posebno zanimljivo moglo bi biti u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ali ostaje vidjeti je li Ranko Ostojić sa svojim SDP-om »drugarski« pomogao HDZ-ovu Blaženku Bobanu objavom vlastite kandidature. Ostojić ima vjernu bazu, koja bi ga mogla ugurati u drugi krug, a izvjesno je da on nema naročite šanse pobijediti Bobana, tako da mu zapravo daje odriješene ruke. Grad Dubrovnik isto će biti zanimljiv teren, a prošli lokalni izbori pokazali su i da Božo Petrov može konkurirati za župana Dubrovačko-neretvanske županije. Uskoro ćemo vidjeti i koliko vrijedi IDS, koji je stranka u opadanju, te kako će se odviti »sapunica« u Rijeci.

Uzimajući sve u obzir, pa i najnovije ankete, je li HDZ i dalje favorit, bez obzira na to što mu se SDP, sudeći prema posljednjim anketama, opasno približio?

- Pobjedu na lokalnim izborima ne mjeri se brojem osvojenih županija, gradova i općina jer jasno je da je HDZ-u tu nemoguće konkurirati. Ne gledaju se apsolutne brojke, nego razlika u odnosu prema prošlom ciklusu i, naravno, politička težina osvojenih jedinica lokalne ili regionalne samouprave. Ako HDZ izgubi dvije županije, a ne uzme ni jednu od onih koje dosad nije kontrolirao, ako izgubi koju lokalnu utvrdu i pritom se ponovno ne proslavi u Zagrebu i Splitu, teško da će moći slavljenički mahati izbornim rezultatima. Unatoč tome što će imati daleko najviše pobjeda za pojasom jer jasno je da nije isto osvojiti županijski kup i Ligu prvaka. SDP, s druge strane, ako uzme jednu-dvije županije i poneki manji grad koji dosad nije imao, moći će slavodobitno konstatirati rast. HDZ i dalje ima daleko najozbiljniju organizaciju, ali u velikim urbanim sredinama gubi na konkurentnosti i proživljava krizu u Dalmaciji.

Ključne bitke

I da završimo s četiri najveća grada: Tko je favorit u Zagrebu, tko u Splitu, tko u Rijeci, tko u Osijeku, ako gledamo na trenutačne odnosne snaga, postojećih i novih imena koja ulaze u utrku? Kako komentirate Plenkovićevu odluku da za izbore u Zadru »delegira« dosadašnjeg ministra Erlića, između ostalog?

- U Zagrebu Tomašević, u Splitu Puljak, u Osijeku Radić, a u Rijeci može još uvijek biti svašta. Što se glavnog grada tiče, mislim da će utrka za Gradsku skupštinu biti puno zanimljivija od utrke za gradonačelnika jer je bazen nezadovoljnih Tomaševićem dispergiran na 15-ak kandidata. Bude li drugog kruga, a to ipak nije isključeno, bojim se da će Tomaševićev konkurent, kao i prije četiri godine, ući s velikim zaostatkom i teško će onda biti uvjeriti birače da je potpuni preokret moguć. Čak i Marija Selak Raspudić, o čijoj se kandidaturi još uvijek špekulira, u ovom trenutku ima objektivni problem prevelikog broja kandidata, koji svi grickaju poneki postotak, a baza zadovoljnih građana usmjerena je isključivo na jednog kandidata i jednu listu.

U Osijeku je Radić izvjestan pobjednik, ovaj put vjerojatno i u prvom krugu. Što se Zadra tiče, prošli su lokalni izbori pokazali da je HDZ ranjiv. HDZ u Zadru ne gubi izbore, ali mijenja kandidate dočim se gradonačelnik »potroši« i izgubi potporu, no i taj je model, s protekom vremena, prestao do kraja funkcionirati. HDZ može mijenjati zaštitna lica u gradu, ali to i dalje ostaje HDZ i nakon više od tri desetljeća došlo je do zasićenja. Šime Erlić najbolje je što oni trenutno mogu ponuditi, jednako kao i Josip Bilaver u županiji. Hoće li biti dovoljno, vidjet ćemo. Za županiju bi trebalo biti, a bitka u gradu bit će nešto neizvjesnija.