Nova lica ne znače automatski nove politike

Kampanje za lokalne izbore postale su ogledalo šire krize političkog legitimiteta. Vode se na razini dojma, većini kandidata prioritet je napadati protukandidate, identificirati problem i usmjeriti pažnju na "metu". Time se skreće fokus s vlastitog nedostatka provedive vizije i konkretnih resursa za stvarne političke promjene - kaže dr. sc. Nikolina Borčić, docentica na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, autorica knjige o važnosti jezika u političkoj komunikaciji "Vrag je u detalju", te dodaje:

- U Zagrebu aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević (Možemo!), uz podršku SDP-a, vodi u anketama. Kampanju obilježava afera Hipodrom, kojom se najofenzivnije koristi protukandidat Davor Bernardić. Ostali kandidati, Marija Selak Raspudić (nezavisna), Mislav Herman (HDZ) i Ivica Lovrić (Plavi grad), također je spominju, ali više naglasak stavljaju na kritiku gradskog upravljanja i izostanak kapitalnih projekata. Mislav Herman kampanjski se istaknuo plakatima, posebno onim s jugoslavenskom i duginom zastavom uz natpis "Rasturili su", čime je želio upozoriti na, kako tvrdi, negativne posljedice upravljanja Možemo!, od prometa do otpada i infrastrukture.

O drugim gradovima...

- U Osijeku, za razliku od drugih većih gradova, kampanja prolazi bez većih sukoba. Aktualni gradonačelnik Ivan Radić (HDZ) suočava se s minimalnom konkurencijom. Glavni protukandidat je Vjeran Marijašević, kojeg podržavaju SDP i Možemo!. Radić ostaje favorit za novi mandat. U Vukovaru je situacija znatno napetija. Za gradonačelnika se natječu Domagoj Bilić (DP-HDZ), Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti, DOMiNO) i Kruno Raguž (SDP). Kampanju obilježavaju osobni napadi, posebno između Pavličeka i bivšeg gradonačelnika Ivana Penave, koji podržava Bilića. Pavliček optužuje Penavu za pritiske i ucjene zaposlenika gradskih službi, a Penava uzvraća prozivanjima o Pavličekovim stanovima i beneficijama. Slijedile su optužbe i na račun Penavinih nekretnina. Tako su osobni sukobi i imovinske teme postali glavno kampanjsko oružje u Vukovaru.

U Splitu je bivši gradonačelnik Željko Kerum izjavom o bolesti Andre Krstulovića prešao granice političke pristojnosti, što je aktualnom gradonačelniku Ivici Puljku razlog za izbjegavanje sučeljavanja. Puljak je dodatno zaoštrio kampanju optuživši SDP-ova kandidata Davora Matijevića da je "serijski prevarant", koji je pokušao prisvojiti stanove i grobnice ugovorima o doživotnom uzdržavanju, pozvavši i Sandru Benčić da preispita stranačku podršku Matijeviću.

U Rijeci SDP-ova kandidatkinja Sandra Krpan suočava se s unutarstranačkim izazovima nakon što aktualni gradonačelnik Marko Filipović nije dobio podršku za novi mandat i odlučio se kandidirati kao nezavisni. Time je dodatno fragmentirano biračko tijelo lijevog centra. Iako Krpan i dalje vodi u anketama, Filipović pokušava zadržati podršku vlastitom listom i pozivanjem na projekte koje je pokrenuo, ali uglavnom nije dovršio. Upravo to ostalim kandidatima služi kao argument protiv njega. Najjasniji i programski najfokusiraniji nastup ima nezavisna kandidatkinja Iva Rinčić, koja dobiva sve veću podršku, osobito među mlađim biračima. Analitičari procjenjuju da bi u drugom krugu imala veće šanse protiv Krpan nego Filipović. HDZ-ov Denis Vukorepa također je kandidat, ali zasad ne ulazi u najuži krug favorita.

O kampanji i listama...

- U kampanjama prevladava poznata mješavina populizma, demagogije i međusobnih optužbi, a konstruktivni su pristupi rijetki i medijski slabo vidljivi. Populistička obećanja, poput "novih kvartovskih centara" s podzemnim garažama, često su bez izvedbenih planova, a fraze poput "vratit ćemo grad građanima" ili "očistit ćemo sustav" ostaju bez konkretnih rješenja. Ozbiljni kandidati trebali bi nuditi kontinuitet, jasnoću oko izvedivosti, iskrenu emocionalnu komunikaciju i stvaran dijalog s građanima. No takav pristup rijetko prolazi jer politički i medijski sustav i dalje nagrađuje brze, konfliktne poruke. Ipak, oni koji žele dugoročnu političku karijeru ili stvaran utjecaj morat će mijenjati ton, odnosno govoriti jasno, pošteno i odgovorno, čak i kad to ne donosi brzu korist.

- Većinu lista za lokalne izbore 2025. čine iskusni političari s višegodišnjim mandatima i stabilnom podrškom na terenu. Iako to može značiti političku stabilnost, istovremeno pokazuje ozbiljan izostanak obnove i ulaska nove generacije u politiku. Mladi političari izostaju zbog nekoliko razloga: stranke su zatvorene i nude im simbolične uloge bez stvarnog utjecaja; ulazak u lokalnu politiku traži kontakte, resurse i stranačku podršku, koju mnogi s autentičnim idejama nemaju; kultura javnog linča i medijski cinizam obeshrabruju istupanje jer konstruktivne inicijative često postaju meta ismijavanja. U takvom okruženju mnogi biraju pasivnost kao oblik samoočuvanja.

O prognozama...

- Još uvijek smo društvo koje političku promjenu traži više iz frustracije nego iz jasne programske vizije. Nova lica ne znače automatski nove politike, ako nisu praćena novom političkom kulturom, suradnjom i odgovornošću. Fragmentacija biračkog tijela raste, povjerenje u velike stranke opada, ali birači i dalje često biraju "manje zlo" jer ne vide dovoljno snažne alternative.

HDZ će vjerojatno zadržati većinu županija, posebno u unutrašnjosti, gdje ima institucionalnu prednost. U mnogim manjim sredinama lokalni “šerifi”, neovisno o stranačkoj pripadnosti, ostat će na vlasti zahvaljujući prepoznatljivosti i kontroli nad resursima. Možemo! će i dalje biti jak u Zagrebu, no ostaje pitanje hoće li proširiti utjecaj izvan glavnog grada. Što se općenito rezultata tiče, situacija je otvorena, a konkretne prognoze teške, osobito jer je komunikacija stranaka i dalje dominantno besadržajna i usmjerena na napade, uz malo pozitivnih iznenađenja.