DENIS AVDAGIĆ

Bit će ovo sigurno možda i najzanimljiviji lokalni izbori dosad

Postoji velika mogućnost da se rejtinzi stranaka preliju na omjere u vijećima, što će naravno otežati sklapanje koalicija ili natjerati na »meku kohabitaciju« čelnika pa su napetosti moguće sve do kraja godine

| Autor: Darko JERKOVIĆ
Denis Avdagić

Denis Avdagić

Lokalni izbori u Hrvatskoj dijele se na prijemnom trenutku, 2009. godine, i tada pete održane lokalne izbore, prve na kojima su lokalni čelnici birani izravno, odnosno župani, gradonačelnici i općinski načelnici dobili su poseban legitimitet, a sami lokalni izbori od tada postaju jako personalizirani. Omogućilo je to i veći prodor neovisnim kandidatima, pa i nastupanje kontra dojučerašnje vlastite stranke, mijenjanje političkih dresova - kaže Denis Avdagić, geopolitički analitičar, politički komentator i politički konzultant u konzultantskoj tvrtki INMS (Ideje novih medijskih strategija), te dodaje:

- No svake izbore moramo sagledavati u svom vremenu i odnosima, pa tako i ove. Imate sredine koje tradicionalno glasaju za HDZ, SDP ili lijeve kandidate, naravno nezaobilazno i za IDS, sa svojim utjecajem u Istri, ali imate i one prevrtljive poput Splita. Sami parlamentarni, pa i ostali izborni ciklusi mogu imati određenog efekta, ali zbog personaliziranosti, ako i imate neki mali poguranac, a to ne prati i kvalitetan kandidat, malo znači.

S druge strane, ako su građani nezadovoljni inflacijom, primanjima, stanjem u društvu - očekivano je kažnjavanje, pa ako treba i kandidata na lokalnoj razini zbog nacionalne, kao i obrnuto. Ključan je rad lokalnih čelnika koji najviše utječe na rezultate, to je njihova ocjena, a naravno da je tu nešto teže ovaj put kandidatima HDZ-a jer oporba nastoji jako polarizirati hrvatske birače, pri čemu su im cilj svi iz HDZ-a.

Gdje će se na predstojećim lokalnim izborima voditi najveće bitke? Što će biti ključno za dobivanje glasova birača?

- Svakako će se pratiti najveća četiri grada, pri čemu će najmanje biti uzbudljivo u Osijeku, gdje HDZ-ov gradonačelnik Ivan Radić ima najkomotniju situaciju. Zagreb prema anketama ima nekoliko kandidata koji zbrojem postotaka pariraju Tomislavu Tomaševiću, a nisu ideološki previše udaljeni, što znači kako bi, iako razlomljena, oporbena inicijativa mogla u drugom krugu napraviti iznenađenje, dok aktualni gradonačelnik ima malo prostora za daljnji rast.

Rijeka je zanimljiva, pogotovo kad stranka odustane od svog vlastitog gradonačelnika, a računajući kako SDP tamo ne može izgubiti. Split je poseban uvijek, pokazuje se kako nezadovoljstvo postoji, ali ne percipira se glavni izazivač, pa je tu možda pomalo slično situaciji u Zagrebu, no ideološke su razlike prisutnije. Tamo se SDP pozicionira protiv Centrova Ivice Puljka, ali jasno je svima kako će koalirati nakon izbora bez obzira na svu retoriku. HDZ dobro stoji, ali ne i kandidat, što znači kako bi morali dati još veći zamah listi i kandidatima na njoj. To je zapravo u svim sredinama jako dobra mogućnost, primjerice unaprijed odrediti i svog kandidata za predsjednika gradskog vijeća, čime se jača i kampanja ukupne liste.

Uz najveće gradove dosta će fokusa biti i na gradove simbole, poput Petrinje i Vukovara, dodatno ako poziciju napušta aktualni vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, a to je tako predstavljeno. Pratit će se i Dubrovnik jer je tamo sraz visoko ideologiziran. Kod županija posebno je zanimljiva Splitsko-dalmatinska, koja već odavno puni stupce novina raznim događanjima i obračunima.

Ne mislim da će u kampanji bitne teme imati vezu s geopolitičkim događanjima, morali bi gledati nešto jako drastično, a koliko god globalno novo normalno izgleda zabrinjavajuće, katastrofa i dalje nije tu.

S obzirom na to da se ovim izborima zaokružuje jedan izborni ciklus, kojeg smo proglašavali superizbornom godinom, što očekivati u ovakvoj svibanjskoj završnici koja će, sudeći i prema posljednjim anketama i prema angažiranosti stranaka, kandidata i nezavisnih izbornih aktera, biti i te kako uzbudljiva...?

- Bit će ovo posve sigurno možda i najzanimljiviji lokalni izbori dosad. Prvo jer postoji velika mogućnost da se rejtinzi stranaka preliju na omjere u vijećima, što će naravno otežati sklapanje koalicija ili natjerati na "meku kohabitaciju" čelnika, dok su napetosti moguće ako nema te "mekoće" zbog 2017. godine i donošenja takozvanog Lex šerif. Naime, do tada bi kod nedonošenja proračuna, što uvijek donosi predstavničko tijelo - dakle županijski županijska skupština, gradski gradsko vijeće, predstavničko tijelo bilo raspušteno, a lokalni čelnik razriješen, pa bi se išlo na ponovne izbore. Sada se razrješava predstavničko tijelo, ali lokalni čelnik ostaje. Prema tomu, napetosti su moguće sve do kraja godine, pa bismo i u 2026. mogli gledati mnoštvo novih, ponovljenih izbora.

Naše je društvo trenutačno jako polarizirano, ako pogledate rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora, Zoran Milanović 798 tisuća, ali i broj glasača za HDZ-ovu listu na parlamentarnim, 730 tisuća, dobijete zapravo jasnu sliku.

Možemo! jako profitira s predizbornom koalicijom sa SDP-om, nakon njih će stranka jačati, a pitanje je koliko će taj efekt imati povrat SDP-u. DP je u poziciji da traži spašavanje koalirajući s HDZ-om, a Most planira pokušati napraviti iskorak. No zamislite koliko će Nikolu Grmoju koštati ako opet izgube bitku za Metković...

Za kraj, moram i Vas pitati koliko je realna opcija da uz lokalne izbore imamo i izvanredne parlamentarne izbore?

- To više nije realno, vjerojatnija su preslagivanja na razini vladajućih nakon lokalnih izbora.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook X