Moderne birače manje zanimaju poruke kandidata, više ih privlači politički eros

Profitiraju li pobjednici na parlamentarnim ujedno i na lokalnim izborima ili to nije pravilo, pa postoji i suprotan učinak - pitali smo Zorana Pucarića, komunikacijskog savjetnika iz Zagreba, predavača na Londonskoj školi za odnose s javnošću.

- Teško je izmjeriti utjecaj pobjede na parlamentarnim (ili predsjedničkim) izborima na rezultate lokalnih izbora. Na parlamentarnim izborima prosječni birač vrednuje svjetonazorske stavove kandidata, njihov odnos prema nacionalnim i globalnim temama, a na lokalnim se izborima razgovara o asfaltiranju prometnica, vrtićima, uređenju parkova ili zbrinjavanju otpada. No svakako da rezultati parlamentarnih izbora imaju utjecaj na motivaciju članova stranke da aktivno sudjeluju u predizbornim aktivnostima na lokalnoj razini. Primjerice, debakl HDZ-a s katastrofalnim antikandidatom na predsjedničkim izborima sigurno je poljuljao povjerenje dijela članstva u odluke središnjice. Držim da je realno očekivati kako će ovaj put HDZ više osluškivati stav baze pri formiranju lista za lokalna i regionalna predstavnička tijela.

O kandidatima i biračima...

- Izbori za gradonačelnike, načelnike i župane odavno su visoko personalizirani. Premda birače privlači sadržaj poruka koje kandidat šalje, to je manje važno - u modernom svijetu sve smo manje vremena spremni odvojiti na studioznu analizu bilo čega: u novinama sve manje čitamo tekstove, a više gledamo infografike. Tako i moderne birače sve više privlači fizički izgled, retoričke vještine, stil odijevanja kandidata - sve ono što primijetimo u površnom, kratkom opažanju. Teoretičari to lijepo zapakiraju i kažu da se od kandidata traži politički eros.

Teško da će birači u nekoj maloj općini za svog načelnika izabrati kandidata koji ima izražene stavove o odnosu SAD-a i EU-a. To im je u ovoj priči nebitno. Odabrat će nekog tko nudi izgledna rješenja za unapređenje vodovodne i kanalizacijske infrastrukture, uređenje kulturnog doma i slično.

O SDP-u i HDZ-u...

- Za razliku od HDZ-a, koji je stvarni gubitnik predsjedničkih izbora (sam kandidat je tu nebitan), SDP je bio tek "kolateralni" kratkotrajni dobitnik predsjedničkih izbora, jer nije pobjeda Zorana Milanovića ni u čemu bila pobjeda SDP-a. To se vidi i u preokretanju trenda u posljednjim anketama rejtinga. SDP se polako vraća na neke primjerenije pozicije, jer činjenica je da već dugo ta stranka ne radi ništa, a teško da će nešto promijeniti s ovim vodstvom.

Za očekivati je da će predsjednik stranke biti i kandidat za premijera na izborima, no kada govorimo o predsjedniku SDP-a, da bi došao u tu poziciju, HDZ mora prvo sebe svrgnuti s vlasti jer ovakav SDP nema kapaciteta sam napraviti promjenu. Upitate li predsjednika SDP-a što će biti ako se Milanović odluči kandirati na sljedećim parlamentarnim izborima i poželi postati premijer, on nervozno odgovara s "neće i TOČKA!" Ovakav odgovor je, najblaže rečeno, infantilan.

O ljevici i desnici...

- Preradović je grčku izreku Panta rhei. (Sve teče.) davnih dana preveo sa: "Stalna na tom svijetu samo mijena jest." Naša desnica u svakom sljedećem izbornom ciklusu potvrđuje točnost tih riječi. Njezine stranke, klubovi i koalicije kratka su vijeka. Birači desnice prepoznaju njima prihvatljive pojedince s već spominjanim političkim erosom, ali teško mogu računati na pouzdanost stranke ili koalicije na dulje staze. Pogledajmo samo nekakav recentni slijed od Škore do DP-a i Domina te bratoubilački rat koji se među njima odvija, pri čemu mnogi produžuju agoniju dolijevajući ulje na vatru. Oni koji duže pamte mogu se sjetiti HSP-a sa svim mogućim i nemogućim dodatcima imenu u brojkama i slovima.

I ljevica ima svoje protestne stranke za jednu noć. Rijetke su opstale i izgradile se, a to je najviše ovisilo o količini plijena koji su osvojile u tom izbornom ciklusu. Jedna takva stranka, ili grupa stranaka, teško mi je pratiti što su, jest Možemo! Oni su na posljednjim lokalnim izborima u Zagrebu, odakle većinom crpe svoj raison d'etre, uspjeli dobiti gradonačelnika a zamalo i skupštinsku većinu. Sadašnji predsjednik SDP-a u noći izbornih rezultata pošteno se izblamirao tvrdnjom da je SDP ipak stariji partner u Zagrebu i da će oni odlučivati.

Vidjeli smo što su odlučili. Možemo! je povoljno kupio skupštinsku potporu s nekoliko sinekura: Klisović je postao profesionalni predsjednik Gradske skupštine, a predsjednik zagrebačkog SDP-a dobio je mjesto ravnatelja zagrebačkog Zavoda za javno zdravstvo. Zagrebački SDP se raspao zbog te i takve podrške. Viktora Gotovca izbacili su iz stranke zbog kritiziranja postupaka koalicijskog partnera. Renato Petek izdržao je znatno duže u stranci, ali je sam istupio zbog odluke o koaliciji u kojoj SDP navodno dobiva tek svako treće mjesto na listi za Skupštinu, a gradonačelnik zadržava svoja dva zamjenika i u novom mandatu. Takav će koalicijski sporazum, makoliko možda dobro izgledao vodstvu SDP-a, dugoročno itekako nauditi partiji, odljev kvalitetnog kadra će se nastaviti, ako je itko tamo još ostao.

O favoritima u gradu...

- Držim da su trenutni gradonačelnici u tri od ta četiri grada i dalje favoriti. Vjerujem kako u Osijeku i Zagrebu ni u jednom trenutku nije bilo dvojbi da će Radić i Tomašević pobijediti, možda i u prvom krugu. Sada je, zbog koalicije sa SDP-om pobjeda Tomaševića u prvom krugu postala izglednija. Radić također jako dobro stoji, a protukandidati su mu blijedi. Split i Rijeka su nešto uzbudljiviji, posebice Rijeka, u kojoj je stranka svom gradonačelniku naglo otkazala potporu. No Filipović je u Rijeci pobijedio kao kandidat partije, pa će tako ovaj put vjerojatno i njegova trenutna zamjenica. Puljak je već jednom nakon prošlih izbora dokazao svoj legitimitet pred biračima, očekujem da će tako biti i sada.

Premda je Erlić bio ministar u Vladi i svakako nije nepoznat u Zadru, gdje se sad kandidira za gradonačelnika, takvi potezi HDZ-a pokazuju da im je položaj na jugu ugrožen. Naime, ono što uporno ponavljam jest da je neozbiljno obznanjivati kandidata za gradonačelnika u bilo kojem gradu netom prije izbora. Kandidatura mora biti ozbiljan proces s ozbiljnim pripremama, koje traju ne mjesecima, nego godinama.

O promjeni vlasti...

- Vjerujem da je pozicija HDZ-ove vlade stabilna i da će premijer mirno dočekati nove, redovite parlamentarne izbore. Bude li trebalo, lako će prikupiti nove ručice otkaže li mu trenutni koalicijski partner poslušnost. Domovinski pokret je nedavno imao ozbiljne razloge prijeći u oporbu, no to se nije dogodilo.

Sve dok je zov sinekura jak, promjene na vlasti bit će moguće tek kada HDZ sam sebe svrgne i pošalje u oporbu na jedan mandat. Dogodilo se to samo dva puta do sada u modernoj hrvatskoj povijesti. štine, stil odijevanja kandidata - sve ono što primijetimo u površnom, kratkom opažanju...