Argumentima protiv demagoških parola

Ulazimo u završnicu superizbornog ciklusa koji je trajao više od godinu dana i u kojem smo prošle godine imali parlamentarne i europske izbore, onda dva kruga predsjedničkih, a 18. svibnja sve se završava izlaskom na birališta u okviru lokalnih izbora. I sad kad je DIP objavio popis kandidata za gradonačelnike i župane te svih kandidata na lokalnim izborima, kampanja se ubrzava i postaje bojno polje u kojem svi napadaju sve, populizam i demagogija pljušte na sve strane, kandidati lakonski daju obećanja za koja su i sami svjesni da ih, ako dođu na vlast, neće moći ispuniti i uglavnom se sve svodi na retoriku sastavljenju od uobičajenih fraza i otrcanih propagandnih parola uz tu i tamo rijetke iznimke koji umjesto jeftine demagogije ipak nude suvisle programe i odgovorno se ponašaju prema biračima od kojih očekuju podršku.

Što se tiče superizbornog ciklusa, valja napomenuti da su i prethodna dva puta lokalni izbori u Hrvatskoj održani u godini nakon parlamentarnih. Tako su hrvatski birači na lokalne izbore izlazili 2021. i 2017., a na parlamentarne 2020. i 2016. Ovo je treći put zaredom da vladajući HDZ na lokalne izbore izlazi s Andrejom Plenkovićem kao predsjednikom stranke. SDP pak treći put zaredom na lokalnim izborima ima novoga čelnog čovjeka. To je 2017. bio Davor Bernardić, četiri godine poslije Peđa Grbin, a ove Siniša Hajdaš Dončić. Bernardić je u međuvremenu prestao biti članom SDP-a, više se ne vezuje ni uz Socijaldemokrate te se sada s vlastitom platformom kandidira za gradonačelnika Zagreba, a Grbin ispred SDP-a pokušava postati gradonačelnikom Pule nakon što mu to nije pošlo za rukom 2013. godine.

Ulozi su veliki

Ono što razlikuje odnos vladajuće i najjače oporbene stranke prije osam te četiri godine u odnosu prema proljeću 2025. jesu ispitivanja javnog mnijenja. U nekoliko njih provedenih u ožujku i travnju SDP je nakon pet godina prešao u minimalno vodstvo te je očito da je HDZ upravo prošlog proljeća iskoristio pravi trenutak za pobjede na parlamentarnim i europskim izborima. Na predsjedničkim je izborima HDZ-ov kandidat Dragan Primorac doživio izborni debakl, u međuvremenu se rascijepio i HDZ-ov koalicijski partner Domovinski pokret, pri čemu su na nacionalnoj razini u anketama i izvorna stranka i nova DOMiNO daleko ispod pet posto podrške - piše za tportal.hr Boško Picula.

Inače sam pojam "lokalni izbori" u odnosu prema nekim nešto starijim vremenima danas poprima šire i dublje značenje, s obzirom na kontekst ovodobnog digitalnog globalnog i lokalnog umreženja u kojem je komunikacija postala lakodostupna svima, pa i onima koji se bave politikom. Drugim riječima, osim onog klasičnog pristupa izbornim kampanjama, posvemašnja digitalizacija s kakvom živimo i radimo otvorila je vrata neposrednijem, ali i zahtjevnijem načinu komuniciranja s biračima, uključujući i aktualne lokalne izbore. Jer u vremenu društvenih mreža, digitalnog marketinga i personalizirane komunikacije, šanse svakom kandidatu rapidno rastu ako je i sam dio takve javne prezentacije.

Kako piše Aida Čakić za Dubrovački dnevnik, politički akteri više ne ovise samo o govorima na skupovima i objavama u medijima, sada su aktivni na Facebooku, Instagramu, TikToku, šalju priopćenja, snimaju videosadržaje i upravljaju oglasima koji ciljano dosežu specifične skupine birača. Ipak, važnost izravnog odnosa s građanima nije nestala. Dapače, karakter, autentičnost i lokalna prepoznatljivost kandidata i dalje su ključni faktori uspjeha, a to je osobito vidljivo u manjim sredinama. U današnje vrijeme važno je sve: imidž, brza reakcija, dvosmjerna komunikacija i stalna prisutnost - zaključuje Aida Čakić, i apsolutno je u pravu.

Evo jednog primjera. Glavni tajnik HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije i voditelj županijskog izbornog stožera, Nikša Sentić, prisjeća se vremena kada je predizborna kampanja bila znatno jednostavnija, ali i osobnija. "Lokalni izbori uvijek su bili najzahtjevniji jer se temelje na osobnosti kandidata koju treba predstaviti na pozitivan način. Prije 20 ili 30 godina znalo se točno što treba učiniti da bi kandidati pobijedili. HDZ je uvijek imao prednost u infrastrukturi - gradske i općinske organizacije, zajednice mladih, žena, branitelja. Sve nam to pomaže da artikuliramo poruke i dopremo do birača", istaknuo je Sentić.

S druge, pak, strane bivši predsjednik dubrovačkog SDP-a, Mladen Gojun, osvrnuvši se na razlike između nekadašnjih i današnjih kampanja, istaknuo je važnost izravnog kontakta s biračima: "Nekad su osnovni alat bili politički skupovi, a ključnu ulogu igrali su mediji, od tiska do televizije, osobito za vrijeme sučeljavanja. Danas društvene mreže imaju važnu ulogu, posebno kada govorimo o mlađoj populaciji, i to je dobro jer tako približavamo politiku novim biračima."

Sličnog su mišljenja i mnogi drugi bez obzira na stranačku pripadnost, svi su odjednom postali digitalno osviješteni i digitalno pismeni, premda pritom mnogi, poput bivšeg gradonačelnika Dubrovnika i političkog veterana Andre Vlahušića, i ovako komentiraju: "Danas se sve prebacilo u virtualni svijet - dijele se statusi, filmići, objave… ali gdje je arena? Gdje su gledatelji? Gdje je stvarna utakmica?"

Bilo kako god, superizborni ciklus završava na ništa manje burnoj i napetoj lokalnoj razini koja je doista postala na svoj način "društvo spektakla" jer su i same kampanje poprimile napadni showbiz aspekt u kojem je svaki istup u javnosti, izravni ili posredni, bitka koje može donijeti pobjedu u ratu za glasove birača u gradovima i županijama diljem Hrvatske. Sve je dakle show, pa i međusobni obračuni preko megaplakata polijepljenih na udarnim mjestima u gradovima od Pule i Rijeke preko Splita, Zadra i Dubrovnika do Osijeka i Vukovara. Pomnija analiza što sve na tim i takvim billboardima (najčešća vrsta reklamnog panoa) piše, ovisno o kandidatu, odnosno stranci iz koje dolazi (uključujući i one nezavisne) dala bi urnebesne rezultate gotovo na granici ili preko granice dobrog ukusa, bizarnosti i teatra apsurda, uz dakako časne iznimke koji i preko plakata znaju uputiti poneku suvislu, razumljivu i razumnu poruku umjesto komičnih i amaterskih parola i kvaziumotvorina.

Tako je još početkom veljače SDP obznanio svoj izborni slogan "Slušamo ljude", s kojim, kaže sadašnji predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, idu pobijediti u više jedinica lokalne samouprave nego sada kada vladaju u dvije županije, 21 gradu i 36 općina. HDZ nije ostao dužan te je smislio svoju dobitnu kombinaciju kroz slogan "Nacionalna snaga - lokalna vizija", pa je predsjednik stranke i premijer RH Andrej Plenković naglasio: "Hrvatska Vlada bit će oslonac razvoju općina, gradova i županija kao što je bila i do sada, jamčeći političku stabilnost, kao temeljni preduvjet ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske."

Spomenimo još kako zajednički slogan kampanje Možemo! i SDP-a za lokalne izbore u Zagrebu glasi "Nezaustavljivo za Zagreb", dok Most poručuje "Vodimo grad zajedno!", a DP zasad ne ide s nekim velikim porukama preko plakata, na izbore ionako ide samo nekoliko županija te u desetak gradova, što samostalno, što u koaliciji s HDZ-om kao u Vukovaru, gradu i Županiji.

Želje i interesi

Bilo kako god, umjesto nekog mudrog zaključka, ponovit ćemo još jednom kako su svaki, pa i ovi lokalni izbori više ili manje "praznik demokracije", s navodnicima ili bez navodnika. Ili, kako je to rekao Patrick Molinoz (FR/PES), potpredsjednik Regionalnog vijeća Regije Burgundija: "Njegovanje demokracije zahtijeva neumorne napore koji se odvijaju između i izvan izbornih ciklusa, koji uključuju sve razine vlasti, učinkovito se bore protiv korupcije i osiguravaju da se glas i prava građana u potpunosti poštuju. Lokalna demokracija temelj je tog stalnog procesa u kojem se sloboda, politički pluralizam i vladavina prava nikada ne mogu uzeti zdravo za gotovo."

Na tu je temu prije dvanaestak godina Višeslav Raos, profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, zapisao i ovo, posve aktualno u svakom, pa i sadašnjem lokalnom izbornom ciklusu: "Premda se lokalni izbori, pogotovo u vrlo centraliziranim zemljama kao što je Hrvatska, smatraju izborima nižeg ranga koji su biračima manje privlačni, izbori u općinama, gradovima i županijama imaju nekoliko vrlo važnih funkcija. Oni služe kao svojevrsni mid-term election na kojima stranke koje tvore vladinu većinu provjeravaju svoju popularnost među biračima. Na njima stranke mogu eksperimentirati bilo tako da se okušaju u koalicijama s drugim strankama, bilo da primijene nove strategije u izbornoj kampanji. Lokalni izbori služe i za nagrađivanje i kažnjavanje članova stranke. Stranačka ih vodstva koriste kako bi disciplinirala neposlušne članove ili promovirala nove 'stranačke zvijezde' od kojih očekuju uspjeh na budućim nacionalnim izborima. Ta funkcija lokalnih izbora postaje posebice očitom uzme li se u obzir da gotovo sve hrvatske stranke još pribjegavaju praksama raspuštanja lokalnih ogranaka stranke s vrha, kao i nametanja kandidata za lokalne funkcije sukladno željama i interesima vodstva stranke". U ponoć 18. svibnja teorija će iznova biti potvrđena (ili opovrgnuta) u praksi. Znat ćemo rezultat sraza argumenata i demagoških parola, između ostalog.