Ples po rubu deficita - prostor za razvojne projekte sve manji

S ovakvim rebalansom de facto plešemo po rubu, ali uvjereni smo da će i ubuduće biti maksimalno do tri posto BDP-a. Bilo kakvi rashodi koji bi bili veći od onih što smo trenutačno predložili, jednostavno bi rezultirali prelaskom te granice, odnosno otvaranjem procedure prekomjernog proračunskog manjka, a to ne želimo, izjavio je prije nekoliko dana za RTL ministar financija Marko Primorac, nakon što je Vlada pripremila dokument rebalansa za Hrvatski sabor, gdje kreće u raspravu.

Novi rebalans proračuna u načelu donosi malo bolju financijsku situaciju za Republiku Hrvatsku. Rashodi se smanjuju s 37 na 36,4 milijarde eura, a prihodi ostaju 33 milijarde eura, pa se manjak smanjuje na 3,8 milijardi eura. Ali izraženo udjelom u BDP-u to predstavlja deficit opće države od 2,9 posto BDP-a, čime Hrvatska ostaje jedna od 15-ak članica EU koje ispunjavaju jedan od kriterija Ugovora iz Maastrichta, kojim je osnovan EU. Omjer ukupnog javnog duga i BDP-a će pasti na 56,9 posto, najniže od 2010. godine. Javni dug nastavit će se dakle smanjivati sukladno obećanjima premijera Plenkovića, no troškovi zaduživanja mogli bi rasti upravo jer je Hrvatska skoro dosegla maksimum deficita od praktički tri posto.

Iznad planiranog

I ministar Primorac priznaje kako je deficit iznad planiranoga, i to iz razloga što su znatno povećane javne i socijalne potrebe, uključujući nastavak subvencija za energiju. Tu su i mirovine, porodni dopusti, rast plaća u javnom sektoru, a potom i investicije i razvoj, što se u prvom redu odnosi na planirana ulaganja u željeznicu i poljoprivredu.

Tako je proračun rastao Ministarstvu socijale i rada - čak milijardu kuna izdvojeno je za te transfere, a rebalansom je obuhvaćen novi dio. To je, jasno, negativna pojava jer znači da socijalne potrebe i dalje rastu, dok je Ministarstvo gospodarstva gubitnik s više od 450 milijuna eura.

Konkretno, najveća stavka u kontekstu povećanja rashoda odnosi se na nadoknadu za troškove energije na temelju mjera Vlade, u ukupnom iznosu od 604 milijuna eura. Slijede rashodi za zaposlene od 574 milijuna eura, za sanaciju šteta od potresa izdvojit će se dodatnih 178 milijuna eura, a za socijalne pomoći i naknade 154 milijuna eura. Također, povećava se i uplata u proračun EU-a, za 76 milijuna eura, za nabavu vojne opreme izdvojit će se dodatnih 65 milijuna eura, za ulaganja u željeznički sektor 52 milijuna eura, a između ostalog tu su i demografske mjere s 38 milijuna eura, što uključuje sredstva za dodatni rodiljni dopust te za fiskalnu održivost dječjih vrtića.

Činjenica da su sama ministarstva svoje razne troškove srezali u rebalansu za punih milijardu kuna, najbolje govori da je proračun u znatnom manjku. Njima je Vlada povećala prag zaduživanja - to znači da se više neće moći oslanjati na »bogatu« državu, nego će trošak pokrivanja svojih dugova morati snositi sami.

Nerealizirani projekti

Kad je o resoru gospodarstva riječ, razlog pada ove stavke su, u prvom redu, nerealizirani veliki EU projekti, odnosno oni koji su u zakašnjenju - s obzirom na to da država sufinancira velik broj tih projekata, tada mora »uskočiti« dok čeka europske novce, i tu je glavni razlog što resor gospodarstva nominalno pada u ovom rebalansu. Opet je to pitanje projekata vezanih uz željezničku infrastrukturu, jer to su i financijski najveći projekti, ali tu su i razni projekti centara za zbrinjavanje otpada koji se najviše financiraju baš europskim novcem. Jednako tako, riječ je i o projektima vezanim za vodno gospodarstvo: planirano je 213,37 milijuna eura, a prema rebalansiranom planu plan je smanjen na 45,84 milijuna. Digitalna transformacija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) projekt je koji je također smanjen - sredstva su smanjena za više od 3,3 milijuna eura, čime je očekivani iznos koji će biti isplaćen ove godine manji.

- Najveći dio tih usporenih projekata odnosi se na europske fondove i NPOO - jasno je da su u Vladi svjesni da to neće u cijelosti realizirati do kraja godine, pa su odlučili odmah u rebalansu rezati. Svake godine je tako, nije to ništa strašno, ali ove godine je taj podbačaj najveći dosad, upozorava ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić.

Samo jedna takva stavka u Ministarstvu gospodarstva iznosi 110 milijuna eura, i samo nekoliko takvih dovoljno je da se veliki minus odmah vidi, a tu je još i digitalna transformacija, pa stavka ljudskih resursa itd. Radi se uglavnom o fondovima kohezije, te samom NPOO-u. Tu je i rezanje subvencija za energente, što naravno nema veze s EU, ali smanjena je i stavka naknade za arbitražu INA-MOL, bilo je planirano 200, a sad je osigurano svega 70 milijuna, jer se vjerojatno radi na nekim žalbama, analizira Grčić.

- Gledajući rebalans u cjelini, nije stanje tako loše, jer pokazatelji su solidni, od stope gospodarskog rasta od tri posto, male nezaposlenosti, fiskalne efikasnosti, ali nažalost malo od toga svega ima izravni utjecaj na građane.

Postoje međutim ozbiljni strukturni problemi, a jasno je da je povećanje plaća izravno utjecalo na inflaciju, i to je začarani krug. Zato je jasno da će plaće više neće moći rasti tako skokovito.

A drugi je problem da se europski fondovi polako tope, znamo da su novci za obnovu od potresa i NPOO pri kraju, a za novu financijsku omotnicu za razdoblje od 2027. do 2034. godine alokacije će se i dalje smanjivati. Zašto - odgovor je jasan, jer Hrvatska sa svojim makroekonomskim pokazateljima, koji su solidni, prestaje biti primatelj EU novca na razini koja je postojala dosad. Dakle, ono za što je prije bilo dostupno ukupno 12 milijardi eura, sad će biti maksimalno šest. Ili konkretno, samo za poljoprivredu Hrvatska prema prvim projekcijama dobiva ubuduće milijardu eura manje nego dosad - to će biti problem jer se ionako mijenja cijeli sustav distribucije europskog proračuna, kaže Grčić.

Sustavni problem je i nedostatak privatnih investicija u Hrvatskoj - dosad je bilo, baš zbog EU novca, dosta javnih investicija, ali ove privatne su praktički ravna crta. To se naravno nadovezuje i na plaće građana zaposlenih u privatnom sektoru, koje su slabe. »Kad pogledamo prosječne plaće, standard se zadnjih desetak godina prepolovio«, kaže Grčić.

Kapitalna ulaganja

Na pitanje kako to promijeniti, upozorava da će država, odnosno Vlada ubrzo morati početi voditi računa upravo o privatnim investicijama, odnosno izravno europskim novcima podržavati kvalitetne projekte firmi - riječ je o sredstvima za konkurentnost.

- Naši privatnici morat će se naučiti pripremati nove projekte u segmentu inovacija i transfera tehnologija, a putem države doći do EU novca. Mislim da je to budući realan smjer, jer europski novac više neće dolaziti sam po sebi, kaže Grčić.

Primjera je dosta, ali iz Vlade tumače da je upravo obrnuto - da su projekti koje je ministarstvo prvotno planiralo financirati iz državnog proračuna, sada prebačeni da se financiraju iz EU-a i drugih izvora. To znači da dio troškova koje je Ministarstvo gospodarstva trebalo pokrivati sada neće uopće teretiti državni proračun, tvrde.

Prema mišljenju ekonomskih analitičara, nije dobro da se smanjuju kapitalna ulaganja.

Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić smatra da ne treba rezati investicije, jer ulaganja u javnom sektoru već su u Hrvatskoj niža od prosjeka EU-a. Upozorava i kako je masa plaća tijekom dvije godine povećana 58 posto, što se treba financirati, a onda, kako kaže, kada se gleda u rebalansu da je smanjena pozicija plana poreza na dodanu vrijednost, što je glavni izvor prihoda za proračun, za 400-tinjak milijuna eura, vidi se da su kreatori proračuna svjesni da turistička sezona nije bila idealna te da je realni rast trgovine na malo za srpanj i kolovoz usporio na dva posto. Problem je i vidljiva rupa na razini lokalne države.

- Radi se o usporavanju ekonomije koja više ne može puniti proračun. Na vanjskom planu imamo pojačane neizvjesnosti. Smatram da bi realna stopa rasta BDP-a u nastavku godine mogla biti niža od očekivane i bit će veliki izazov ostvariti cilj od 2,9 posto, rekao je Stojić na jednoj od debata.

Ekonomist Damir Novotny smatra, pak, da je rast plaća javnog sektora generator inflacije, i da i to mora biti stavljeno u razumnu mjeru. On je otpočetka kritizirao taj rast plaća, koji je sezao od 40 do čak 70 posto za neke (dužnosničke) kategorije, tvrdeći da povećana potrošnja mora rezultirati većom inflacijom.

- Vladini ekonomisti očito ne razumiju da time režu granu na kojoj sjede. Zagovornik sam da imamo uravnotežen proračun i da trošimo koliko možemo. A najveći je problem nedovoljna ekonomska aktivnost, naravno, kao uzrok svega, ističe Novotny.

Sveukupno, kad se sagleda cijeli rebalansirani proračun, proračunski minus i dalje ostaje na razini obećanja premijera Andreja Plenkovića i ministra Marka Primorca, što se temelji na smanjenju novca koji će se potrošiti za projekte koji su trebali poboljšali život u zajednici, ali i kvalitetu javnih usluga, i to za čak 454 milijuna eura. Jasno je da se uz ovakav trend sve više smanjuje prostor za bilo kakve razvojne projekte, koji ostaju ovisni o fondovima Europske unije.

Ali kad je riječ o eventualnom smanjivanju poreza i drugih nameta za građane i gospodarstvo, to nije tema - ali nije tema ni povećanje poreza.

- Ne planiramo nove poreze. Poznati smo kao Vlada koja smanjuje i ukida poreze, izjavio je ministar Marko Primorac.