Hoće li ovaj eksperiment Edija Rame uspjeti ili propasti, vidjet će se u relativno kratkom roku. Javna nabava u Albaniji, prema planu pregovora s EU-om, treba biti stabilizirana i pročišćena do 2027. i do toga trenutka bit će vidljivo je li Diella doista dala neke opipljive rezultate ili se radi samo o pokušaju dobrih namjera, ali slabe realizacije
Diella, mada je »rođena« u Albaniji, nije - Albanka
Za političare se često kaže da su bez srca, ali nova albanska ministrica javne nabave ovu je izrečicu aposlutno potvrdila i podignula na novu razinu. Naime, premijer Edi Rama, umjesto da na mjesto ministra ili ministrice za javnu nabavu imenuje nekog iz redova svoje stranke koja ima većinu u parlamentu, on je na to mjesto imenovao - umjetnu inteligenciju. Riječ je o UI sustavu Diella, u prijevodu s albanskog jezika sunce, kojega je izradila Albanska agencija za informatičko društvo.
- Želim spriječiti korupciju i postići potpunu transparentnost. Diella ne samo da će isključiti bilo kakav potencijalni utjecaj »ispod stola«, već će i ubrzati sve procese javne nabave, ustvrdio je premijer Rama predstavljajući Diellu koja je, prije svoga »ministarskog mandata« već imala uloigu u albanskoj vladi kao neformalna savjetnica za cijeli niz pitanja, da bi uskoro bila otvorena i za albansku javnost koja ju je mogla koristiti za cijeli niz savjeta iz domene državne uprave. U to vrijeme dobila je čak i lik, predstavljena je kao djevojka u albanskoj narodnoj nošnji i tada je imala i simpatije javnosti.
Ovaj puta kritike, prvenstveno iz opozicijskih redova, pljušte na sve strane. Albanski političari ne mogu prihvatitit da im »radno mjesto« zauzima umjetna inteligencija bojeći se, očito, kako će se ovaj trend nastaviti pa bi u skoro vrijeme ostali bez prilično lukrativnih i dobro plaćenih pozicija. Naravno, ovo ne iznose kao argument, već se pozivaju na albanski Ustav koji govori kako ministra treba potvrditi parlament, te da ministar ili ministrica moraju biti albanski državljani. A Dialla, mada je »rođena« u Albaniji, svakako to nije.
Uvođenje umjetne inteligencije u proces javne nabave očito je dio nastojanja premijera Rame da uhvati korak u pregovorima s Europskom unijom, posebice zato što Albanija slovi kao jedna od najkorumpiranijih zemalja kontinenta i jasno je kako napretka u pretpristupnim pregovorima dok se to ne promijeni, neće biti. Antikorupcijski stručnjaci drže kako je uporabom UI, ukoliko se ona dobro programira, a svi parametri pravilno postave, moguće smanjiti mogućnost nelegalnih procedura u javnim nabavama.
Ipak, opasnosti su u ovom slučaju brojne, jer transformacija od virtualnog asistenta do ministra u vladi svakako je više od kozmetičke promjene. Javna nabava je proces u kojemu su u igri veliki novci, a upravo je javna nabava Albanije označena u predpristupnom procesu EU kao jedna od najugroženijih i korupcijom najviše protkanih segmenata društva.
Problem koji leži u ovom presedanu, ne samo na raznini Albanije već globalno, je i pitanje može li umjetna inteligencija upravljati ljudima, odnosno biti u nadređenoj, a ne savjetodavnoj ulozi.
- Htjeli mi to priznati ili ne, ali ovo je korak prema svojevrsnom orvelovskom društvu u kojemu je stvarna vlast koncentrirana u rukama vrlo uskog kruga ljudi, a u nekim segmentima i u rukama umjetne inteligencije. Politika, ne mislim nužno na javnu nabavu već općenito na politiku, ne treba biti samo gospodarska već i socijalna komponenta, gdje treba voditi računa o dobrobiti ljudi. A umjetna inteligencija tu mogućnost nema. Što ukoliko se netko odluči na korak naprijed, da umjetnu inteligenciju postavi za ministra socijalne skrbi? Bez empatije takvi se poslovi ne mogu dobro obavljati, odnosno nemoguće je donositi neke odluke koje možda nemaju financijski ispravno uporište ali su moralno ispravne, kaže za naše novine povjesničar Petar Bašić.
Hoće li ovaj eksperiment Edija Rame uspjeti ili propasti, vidjet će se u relativno kratkom roku. Javna nabava u Albaniji, prema planu pregovora s Europskom unijom, treba biti stabilizirana i pročišćena do 2027. godine, i do toga trenutka bit će vidljivo je li Diella doista dala neke opipljive rezultate ili se radi samo o pokušaju dobrih namjera, ali slabe realizacije. A ukoliko se pokaže da je Diella doista polučila prilično opipljive rezultate ne treba sumnjati kako će umjetnu inteligenciju početi koristiti i druge države. Vjerojatno ne odmah na poziciji ministara zaduženih za pojedine resore, ali svakako kao »alate« sa znatnim utjecajem na donošenje odluka prilikom upravljanja pojedinom državom.
Diella je prvotno lansirana u siječnju 2025. kao virtualna asistentica u okviru državne platforme e-Albania, koja služi za elektroničke državne usluge. Pomagala je građanima u pristupu online administrativnim uslugama, kao što su izdavanje digitalnih dokumenata, vođenje kroz procedure, i olakšavanje interakcija s državnim institucijama. Do rujna 2025., pružila je oko 36.600 digitalnih dokumenata i blizu 1.000 različitih usluga građanima putem platforme.