DA BI VLAST BILA BOLJA, KONKURENCIJA MORA BITI SNAŽNIJA

Da prokomentira protekle lokalne izbore u kojima je iznova bila upadljiva dominacija jedne stranke, HDZ-a, zamolili smo Matu Mijića, konzervativnog komentatora i političkog konzultanta iz Zagreba.

- Niska izlaznost u pravilu otežava potencijalni val promjena. Da biste imali referendumsko odlučivanje o državnoj vlasti na lokalnoj razini, trebaju vam motivirani birači. Niska izlaznost dokaz je da motivacije nije bilo. U određenoj mjeri tome je kriva loša ponuda, ali treba uzeti u obzir i to da je drugi krug lokalnih izbora bio šesti izlazak na birališta u godinu dana. Pritom se većini ljudi suštinski ništa nije promijenilo u odnosu na prethodni ciklus. Imaju istog premijera, istog predsjednika, istu opciju na vlasti lokalno, a za Europski parlament nikad ih nije ni bilo briga. U takvim okolnostima ispuhane atmosfere i niske motivacije, HDZ najbolje stoji jer ima daleko najozbiljniju organizaciju. I ona je načeta u mnogim dijelovima Hrvatske, ali je za sve ostale i dalje raketa. Ne bih HDZ-ov rezultat u Zagrebu nazvao naročitim neuspjehom jer ni ranije nisu bolje prolazili, dapače, znali su proći i gore. Za Rijeku je jasno da HDZ sam s vlastitim kandidatom, bez neke šire koalicije oko nekog neovisnog koga podupire i HDZ, teško može biti konkurentan.

Gledajući u širem kontekstu, koji su pozitivni, a koji negativni aspekti ovake dominacije jedne stranke? Oporba se pritom i dalje pokazuje nemoćnom da bitnije našteti HDZ-u...

- Ne vidim puno pozitivnoga u učmalosti političke scene, dapače, to je izrazito loše jer vladajuću garnituru ništa osim vlastite savjesti i osjećaja odgovornosti ne tjera da bude bolja. A kad se radi o politici, na to baš i nije mudro računati. Da bi vlast bila bolja, konkurencija mora biti snažnija i raditi veći pritisak. Zasad se to ne događa zbog niza loših odluka kod većine oporbenih opcija. Osim što su kadrovski "tanke", pritom i same sebe upucaju u nogu. HDZ iskoristi svaku njihovu pogrešku, uzme svaki poklon, a oni HDZ-ova proklizavanja ne kažnjavaju u tolikoj mjeri.

Kako komentirate SDP-ove izborne rezultate?

- Oni su se na ovim izborima fokusirali na iskorak na županijskoj razini. Željeli su osvojiti značajno veći broj županija nego prošli put, ali su svoje lokalne utvrde ostavili "nebranjenima". Previše su sebi tu dopustili nesmotrenosti i komfora, računajući da su neuništivi. Rekao bih da je tu bilo puno lažne samouvjerenosti zbog činjenice da je Zoran Milanović premoćno pobijedio na predsjedničkim izborima i da je mnogo toga sugeriralo kako je klima povoljna za SDP. Ali tu klimu morate iskoristiti za snažniju mobilizaciju, a ne za opuštanje. Mislim da su mnogi na terenu očekivali da će im pobjede pasti u krilo, što teško može biti krimen Hajdaša Dončića.

Što se tiče Rijeke, čini mi se da se SDP potrošio i da bi svakako bili poraženi. Da su ostali uz Filipovića, izgubili bi jer nije imao naročito dobar mandat, a ovako su zbog "bratoubilačkog" rata završili na trećem mjestu. SDP-u u Rijeci svakako treba ozbiljan remont i možda je za njih i bolje da im se dogodio ovakav šok.

Kratki komentari rezultata Mosta, DP-a, nezavisnih kandidata (Selak Raspudić, najviše), nekih iznenađenja (kojih i kakvih)?

- Desni dio spektra prošao je jako loše, što i ne čudi uz toliko svađa, podjela i međusobnog nabacivanja prljavštinom. Dovoljno govori podatak da je DP u broju vijećnika po Hrvatskoj prošao značajno bolje od desne konkurencije, a i oni su sami svjesni da im treba remont pred novi parlamentarni ciklus. Utjecaj nezavisnih kandidata i lokalnih platformi održava se iz ciklusa u ciklus jer nacionalne političke stranke teško šire svoje bazene birača i mrežu lokalnih organizacija. HDZ je tu od starta bio u velikoj prednosti, ali ta se prednost ne smanjuje. To ostavlja dosta prostora za pojedince prepoznate na lokalnoj razini koji ne žele istupiti na nacionalnu scenu niti biti sputani stranačkom stegom. Marija Selak Raspudić ostvarila je dobar rezultat s obzirom na to da joj lokalna pitanja Grada Zagreba nisu bila u fokusu dosadašnje političke karijere niti je tu svoju operaciju za osvajanje Zagreba dugo pripremala. Bio je to pokušaj Blitzkriega koji je pokazao da postoji dosta nezadovoljnika aktualnom gradskom vlašću i da Možemo! ima razloga za zabrinutost u budućnosti.

Treba li nam i dalje ovakva teritorijalna podjela Hrvatske, na toliko županija, gradova?

- Princip samoodrživosti meni bi tu bio osnovni kriterij. Treba jasnije podijeliti nadležnosti između lokalne i regionalne razine, a kad se bolje definira tko što radi, onda će se iskristalizirati tko je u stanju obavljati povjerene zadaće. Oni koji nisu, trebaju potpasti pod reorganizaciju. Vjerujem u supsidijarnost i samoupravu, ali nitko nema pravo upravljati sobom na račun drugih. Ako neka jedinica ima kapaciteta obavljati javne poslove koji su joj povjereni, nema veze ako obuhvaća tri-četiri kućanstva. Ti ljudi imaju pravo sami krojiti svoju sudbinu ako za to imaju kapaciteta. Ako nemaju, onda se moraju pridružiti susjedima s kojima će moći zajedno obavljati povjerene zadaće.