Obitelji poginulih dobit će sve što im po zakonu pripada, a od Jadrolinije i više

S Davidom Soptom, predsjednikom uprave Jadrolinije, razgovarali smo o prošloj godini koju je obilježila strašna nesreća na brodu »Lastovo«, u kojoj su živote izgubila trojica članova posade, a četvrti je ozlijeđen. Godinu su obilježili i drugi incidenti i kvarovi na brodovima, a bila je to i godina rekordnog prometa na linijama koje održava Jadrolinija, kao i godina u kojoj je nabavljeno nekoliko novih brodova za brzobrodske linije.

Šok i gubitak

- Prošlu je godinu obilježila nezapamćena tragedija broda »Lastovo« u Lošinju. Bila je to pretužna i preteška godina za Jadroliniju i sve njezine djelatnike, 11. kolovoza je datum koji se nikada neće zaboraviti. Nesreća se dogodila na vrhuncu sezone, koja je, kao i cijela godina, što se tiče prometa, bila je povijesno rekordna za Jadroliniju.

Unatoč velikom šoku i gubitku, naše su posade sigurno i uspješno prevezle više od 12,7 milijuna putnika i više od 3,7 milijuna vozila. Trendovi rasta najvidljiviji su u povećanju prijevoza vozila duž cijele obale, a posebno na splitskom području. U 2025. godini očekujemo nastavak ovog trenda rasta, pri čemu nam je prioritet svim našim zaposlenicima osigurati optimalne radne uvjete i sigurnost na radnom mjestu, kao i sigurnost putovanja svim našim putnicima. Iza nas stoje rezultati, nabavili smo 16 brodova kao nijedna Uprava dosada, značajno povećali materijalna prava zaposlenika te ostvarili povijesno rekordan promet što je odgovor na svako zabrinuto pitanje o stanju u Jadroliniji. Međutim, osobno bih mijenjao svo uspješno poslovanje i rezultate kompanije za živote naših trojice kolega.

O nesreći još uvijek nema službenih rezultata istrage, no u nacrtu izvješća Ministarstva mora proglašeni ste odgovornom osobom za nesreću, zbog neprovođenja sustava upravljanja sigurnošću na brodu. Očekujete li da će to stajati i u završnom izvješću istrage? Hoćete li u tom slučaju podnijeti ostavku?

- Imam potrebu još jednom istaknuti i naglasiti – sve bih dao da se taj nesretni događaj nikada nije dogodio. Nadalje, mislim da je bitno za razumijevanje tematike pojasniti tri različite vrste istražnih procesa koji se vode. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture vodi upravni postupak, Agencija se pak bavi utvrđivanjem okolnosti i uzroka nesreće te predlaganjem korektivnih mjera, a DORH se bavi kaznenom odgovornošću. Kao Uprava Društva poštujemo sve tri institucije i istrage, surađujemo s istima u svakom koraku gdje se to od nas traži.

Kako komentirate činjenicu da pet mjeseci od nesreće istraga još nije završena, a rezultati nisu predočeni javnosti? Kakvi su rezultati vaših internih istraga na drugim brodovima na kojima su padale ulazno-izlazne rampe, što je dovelo do tih kvarova?

- Na tijek istraga ne možemo utjecati, a siguran sam da je svima, od istražnih tijela do opće javnosti, u interesu da sve tri istrage koje se vode budu što skorije završene i rezultati objavljeni. U 2024. godini realizirano je ukupno 98 posto putovanja. Od dva posto neizvršenih, samo je 0,12 posto zbog tehničkog problema broda, a 1,8 posto zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta. Rampe se na brodovima Jadrolinije svake godine uspješno spuste više od 150 tisuća puta – više stotina puta svakog dana. Svaki brod na kojemu je zabilježen bilo kakav incident, po hitnom postupku ide na popravak i prolazi pregled i odobrenje koji treba proći prije daljnjeg uključivanja u plovidbu. Primjerice, vještačeno puknuće sajle na trajektu Mljet pokazalo je kako sajle odgovaraju zahtijevanim karakteristikama, ali je donijeta odluka da se obave dodatni pregledi i to ne samo sajli, već cjelokupnog mehaničkog sustava rampi. Upravo je u tijeku remontni ciklus svih brodova gdje će se izvršiti navedene kontrole i po potrebi dodatna poboljšanja za koje je Jadrolinija izdvojila dodatna sredstva.

Definirana procedura

U međuvremenu je Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu provela istragu i uputila uključenim stranama prijedlog izvješća. Što je, prema njihovim nalazima, uzrok nesreće?

- Dokument tj. izvješće za koje me pitate u ovom je trenutku označeno u potpunosti kao tajno/povjerljivo. Sukladno tome, nisam ga u mogućnosti komentirati, a mogu reći da se Jadrolinija argumentirano očitovala o izvješću Agenciji u zadanom roku.

Volio bih spomenuti par činjenica vezano za ovu tematiku. Sustav upravljanja sigurnošću u Jadroliniji je uspostavljen 1996. godine te je funkcioniranje SUS-a dokazano važećim svjedodžbama i pregledima svih brodova od Lučkih kapetanija kao produžene ruke Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Vezano za tragičan događaj, htio bih reći kako je netom nakon događaja, 13. rujna, izvršena izvanredna prosudba SUS-a broda »Lastovo« i kompanije, od strane Hrvatskog registra brodova uz prisustvo predstavnika Ministarstva mora i Lučke kapetanije, sa zaključkom koji glasi kako »tijekom pregleda nisu uočeni nedostaci u svezi sustava upravljanja sigurnošću«. Nesreća se dogodila prilikom rada na vanjskoj oplati broda, a ne za vrijeme komercijalne eksploatacije broda. Za takve radove postoji točno definirana procedura. Rampa je vještačena od strane državnih institucija te je dokazano kako je bila tehnički ispravna.

Obitelji poginulih pokrenule su sudske postupke za naknadu štete, jeste li postigli dogovor s njima oko visina odšteta? Spominjala se ukupna naknada štete od oko 400 tisuća eura?

- Od prvog dana nitko uopće nije dovodio u pitanje da će se Jadrolinija maksimalno pobrinuti za obitelji. Zadovoljan sam da smo u završnoj fazi rješavanja postupka za naknadu štete te da će obitelji naših pomoraca dobiti sve što ih zakonski pripada, a od Jadrolinije i više, iako im to naravno neće ublažiti njihov gubitak. Preduvjet je bio da ispoštujemo sve pravne procedure koje su propisane u ovakvim slučajevima te će ovaj tjedan biti potpisana izvansudska nagodba s pravnim zastupnikom obitelji, a naknada će biti isplaćena u iznosu otprilike kojeg spominjete. Ova nagodba ne prejudicira ičiju odgovornost. Uz to, Jadrolinija naravno ostaje na raspolaganju obiteljima poginulih pomoraca kao i ozlijeđenim kolegama, s njima smo u kontaktu te nastojimo pomoći koliko god je to moguće.

Kakav je vaš odnos s premijerom i ministrom pomorstva, nakon nesreće na brodu »Lastovo«, imate li njihovu potporu da ostanete na čelu Jadrolinije, ili će ona ovisiti o rezultatima istrage?

- Imam vrlo dobar profesionalni odnos s obojicom. S ministrom redovno komuniciram o pitanjima vezanim uz resor te Jadrolinija od njega ima potpunu podršku u razumijevanju i rješavanju aktualnosti i izazova s kojima se u poslovanju susrećemo. Siguran sam da bez podrške resornog Ministarstva, uz izazove korona krize i ekonomskih poremećaja na tržištu, ne bismo uspjeli ostvariti ovakve poslovne rezultate.

Podizanje cijena

Jadrolinija je u prošloj i pretprošloj godini podizala cijene usluga, u kojoj je mjeri ta ne baš popularna odluka pridonijela financijskim rezultatima?

- Jadrolinija ne formira cijene na državnim linijama, već to za sve brodare na Jadranu, kroz ugovore o obavljanju obalnog linijskog pomorskog prijevoza, definira regulator - Agencija za obalni linijski pomorski promet. U slučajevima podizanja cijena koja navodite, riječ je o usklađenju s inflatornim učinkom na godišnjoj razini.

Je li se povećanje prihoda adekvatno odrazilo i na povećanje plaća radnicima Jadrolinije? Potpisan je kolektivni ugovor za pomorce, nedavno ste donijeli odluku o povišicama, ali još nema kolektivni ugovor za radnike na kopnu? Do kuda ste stigli u pregovorima sa sindikatima u tom dijelu?

- Godine 2023. u mandatu ove Uprave potpisan je Nacionalni kolektivni ugovor za pomorce, i to nakon punih 29 godina, a do danas je pomorcima plaća podignuta za 78 posto u odnosu na 2017. godinu. Svim djelatnicima na kopnu smo krajem 2024. godine podigli plaću za 11 posto, a sada je svih 2.000 zaposlenika dobilo povišicu od 130 eura, čime je Uprava željela zahvaliti zaposlenicima na doprinosu razvoju kompanije i trudu koji ulažu. Pri skorom smo potpisivanju prvog Kolektivnog ugovora za radnike na kopnu, te sve navedeno spada u najveće povećanje materijalnih prava zaposlenika u povijesti Jadrolinije.

Kakvi su rezultati linije Dubrovnik - Bari koju je ove godine preuzeo brod »Dalmacija«? Opravdavaju li uloženo u nabavu i opremanje tog broda? Kakva je bila potražnja na liniji Bar -Bari?

- Na međunarodnim linijama Jadrolinija ima jaku konkurenciju koja ima veće brodove od naših te se mi kroz dodatna ulaganja prilagođavamo tržištu Mediterana na kojem poslujemo koje je različito od skandinavskog tržišta s kojeg brod »Dalmacija« dolazi. Stvaranjem novih sadržaja, ponude na brodu te pružanjem novih usluga nastojimo maksimizirati prihode od prodaje. Brojke prometa putnika, ali i financijski pokazatelji, ukazuju na to da je kupnja broda »Dalmacija« bila dobar potez – samo u kolovozu premašen je promet od prodaje karata, pogotovo usporedimo li s brodom »Marko Polo« koji ima otvorenu prodaju za liniju Split - Ancona tijekom cijele godine. Sveukupno, u odnosu na 2023. godinu, prijevoz putnika na međunarodnim linijama 2024. raste za gotovo 10 posto, a prijevoz vozila za 15 posto, što je pokazatelj povratka organiziranih agencijskih tura, ali i putnika u vlastitom aranžmanu. Drago mi je da je Jadrolinija pridonijela dovođenju većeg broja talijanskih turista u Hrvatsku.

Na samom početku ove godine, u flotu Jadrolinije ušla su dva nova katamarana, »Cvijeta« i »Ružica«. Kada se očekuje dolazak trećeg i isporuka još dva nova, za koje je bio poništen pa ponovo proveden postupak javne nabave? Što će ti brodovi značiti za flotu Jadrolinije?

- Treći katamaran, koji će se zvati Mila, po splitskoj povijesnoj heroini Mili Gojsalić, očekujemo u Hrvatskoj ovog proljeća. Riječ je o novogradnji koja je početkom siječnja isporučena u Singapuru te će točno vrijeme dolaska ovisiti o mogućnosti prijevoza do Hrvatske.

Za preostale dvije novogradnje, Uprava je donijela odluku o prihvaćanju ponude te je u finalnoj fazi potpisivanje ugovora o gradnji. Predviđeno trajanje gradnje je oko 18 mjeseci od sklapanja ugovora. Ovim novogradnjama bit će potpuno obnovljena brzobrodska flota Jadrolinije, što smatram ispunjenjem jednog od naših strateških ciljeva i vjerujem kako će brodovi služiti na ponos kompanije. Ne manje bitno, našim će putnicima ovi brodovi osigurati maksimalan komfor i pouzdanost prijevoza.

Liberalizirano tržište

Kada će se modernizacija flote nastaviti nabavom novih trajekata? Kada je Jadrolinija zadnji put nabavila novogradnju tog tipa broda? Očekujete li da će se za gradnju trajekata javiti i domaća brodogradilišta?

- Zadnje novogradnje, četiri trajekta »Kornati«, »Krk«, »Brač« i »Mljet« isporučeni su 2014. godine. Jadrolinija priprema projekte gradnje novih brodova, no važno je istaknuti kako je zadnjih deset brodova koje je Jadrolinija gradila financirano od strane države, što više nije moguće. Naime, Jadrolinija od 2017. godine posluje na liberaliziranom tržištu te državne potpore nisu moguće. Svakako podržavamo ideju da hrvatska brodogradilišta nastave graditi brodove bijele flote, no zakonski smo obvezni poštivati pravila javne nabave kao jedini brodar u Europi koji je obveznik javne nabave. Drago nam je što su domaća brodogradilišta naš strateški partneri u održavanju flote i godišnjih remonata svakog našeg broda.

Što je s nabavkom tri električna broda, za koje su sredstva osigurana u nacionalnom planu oporavka i otpornosti? Jesu li sredstva i dalje dostupna, kada će započeti, a kada završiti gradnja tih brodova?

- Neovisno o dostupnosti sredstava iz NPOO-a, Jadrolinija planira započeti gradnju prvog broda iz te serije što dokazuje odlučan smjer k novim tehnologijama, zelenim prihvatljivim rješenjima i odluci Uprave da najstarije brodove u floti zamijeni modernim brodovima.

U tijeku su natječaji za domaće državne linije, očekujete li da će Jadrolinija zadržati sve dosadašnje linije, jeste li se javili i za neke nove?

- Natječaji se provode po skupinama linija, te je većina još u tijeku. Stoga ne bih ulazio u detalje, no mogu reći da smo prema sadašnjim informacijama zadovoljni tijekom i izgledno je da ćemo zadržati sve postojeće linije.

Očekujete li pritisak inozemne konkurencije na državnim linijama, posebno talijanskih brodara koji već godinama pokušavaju ući na hrvatsko tržište?

- Na konkurenciju gledamo s pozitivne strane i ona nas svakako tjera da budemo bolji. Svaki brodar pod EU zastavom ima se pravo javiti na natječaje, a mi nastojimo biti i konkurentniji te našim putnicima osigurati što bolju vezu hrvatskih otoka s kopnom, uz konstantnu modernizaciju i povećanje standarda usluge, ali i što bolje radne uvjete našim zaposlenicima.

Pomorci Jadrolinije, unatoč nesreći na brodu »Lastovo«, pokazali su u više navrata vještinu i pomorsko znanje u teškim uvjetima, primjerice prilikom nedavnog pristajanja trajekta u Supetru po lošem vremenu ili prilikom sudjelovanja u akciji evakuacije putnika s potonulog broda »Princ Zadra«.

- Video majstorskog pristajanja kapetana Ivana Čapalije postao je viralan, i samo na kanalima Jadrolinije bilježi više od milijun pregleda. Kolega Ivan je primjer spremnosti i sposobnosti posade Jadrolinije, koja junački rješava i najveće izazove. Isto tako, ne želim umanjiti sposobnosti svih naših zapovjednika i posada koji po vrlo zahtjevnim vremenskim uvjetima ispunjavaju svoju svakodnevnu zadaću.

Kad je u pitanju spašavanje putnika s broda »Princ Zadra« brodara Mia Tours, ovdje se još jednom pokazala solidarnost pomoraca i Jadrolinije kao kompanije. Našoj posadi nije bilo svejedno gledati uplašene putnike, koje je sretno i brzo spasila s broda prije nego je potpuno potonuo. To je prava slika Jadrolinije, njezinih posada i zaposlenika, koji predano svaki dan stoje u službi svojim putnicima, ali i svima kojima od nje zatrebaju bilo kakav vid pomoći.