Istraživači tvrde da su pronašli drevni grad u Gizi

Treba biti iznimno oprezan i skeptičan prema tvrdnjama koje su iznijeli istraživači iz projekta Khafre SAR o kompleksu piramida u Gizi, ali svejedno ih treba potaknuti da nastave istraživati i objasne svoju metodologiju. Jer, rezultati su toliko fascinantni da o njima svakako treba govoriti. A ako budu potpuno transparentni i detaljnije pojasne kako su do rezultata došli, njihova bi otkrića mogla biti bolje prihvaćena u akademskoj zajednici, piše novinar Andrew Collins za platformu SSRN.

Divovski cilindri

Jer, nedavno su Corrado Malanga s talijanskog Sveučilišta u Pisi, egiptolog Armando Mei i Fillippo Biondi sa Sveučilišta Strathclyde u Škotskoj na konferenciji za novinare objavili da su otkrili osam divovskih cilindara ispod Kefrenove piramide, koji bi trebali dosezati i do više od 600 metara dubine.

- Napravili smo izračune i zaključili da je Khafreova piramida nevjerojatno teška te da joj je potrebna čvrsta osnova kako bi ostala stabilna. U suprotnom bi potonula, rekao je Malanga.

Kameni cilindri poravnati su u dva reda od četiri, raspoređeni od sjevera prema jugu. Istraživači tvrde i da su pronašli brojne nepoznate tunele, a najjača tvrdnja koju su iznijeli je da se ispod triju piramida u Gizi te Sfinge nalazi i dosad neotkriveni podzmeni grad. Tim je koristio radarske impulse za stvaranje visokorezolucijskih slika duboko u tlu ispod struktura.

- Kada u budućnosti povećamo slike, otkrit ćemo da se ispod njih nalazi ono što se može opisati samo kao pravi podzemni grad, rekao je Corrado Malanga, a prenosi Daily Mail. Ciccolo je dodao da cilindri izgledaju kao pristupne točke podzemnom sustavu.

Ovdje istraživači iznose i jednu još jaču tvrdnju koja zahtijeva isto tako jake dokaze, koji se tek trebaju potvrditi. Talijanski tim vjeruje da je taj grad u podzemlju Gize izgrađen prije 38 tisuća godina (?!), a što će doista trebati dobro potvrditi dokazima, budući da najstariji kompleks građevina što bismo ih smatrali gradom, a da za njega znamo, Göbekli Tepe u Turskoj, svrstavamo negdje oko 9600 godina prije Krista. Otprilike u isto doba pojavljuje se i Jerihon. Conyers je dodao su ljudi u gradovima počeli živjeti u upravo tada, oko 10. st. prije Krista, iako je prije postojalo nekoliko većih sela, no ona dosižu nekoliko tisuća godina prije, a ne još oko 30 tisuća godina ranije.

Rad istraživača, koji njihovi kolege još nisu recenzirali također sugerira i da Kefrenova piramida sakriva neotkrivene prostorije, možda i legendarnu Dvoranu zapisa. To je komora, koja sadrži velike količine izgubljene mudrosti i znanja drevnih civilizacija.

Bez potvrde

No, navode istraživača oštro je odbacio arheolog i egiptolog dr. Zahi Hawass, koji je za The National izjavio da su potpuno pogrešni i da nemaju nikakvu znanstvenu osnovu.

- Radare unutar piramide nisu koristili, a znanstveno nije potvrđena učinkovitost metoda koje su predstavili, rekao je Hawass za The National.

Hawassa je podržao profesor Lawrence Conyers sa Sveučilišta u Denveru, koji se u svojoj karijeri posebno posvetio korištenju radara pri arheološkom istraživanjima. Conyers je za DailyMail rekao da tehnologija koju je talijanski tim naveo ne može prodrijeti toliko duboko u tlo, zbog čega je ideja o podzemnom gradu jedno veliko pretjerivanje. Ipak, naglasio je da je moguće da ispod piramida postoje manji objekti, poput okna i komora, koji su ondje postojali još prije nego što su piramide izgrađene, jer je to mjesto imalo posebno značenje i prije gradnje piramida. Istaknuo je i kako su Maje i drugi narodi drevne Mezoamerike često gradili piramide iznad ulaza u špilje ili podzemne prostorije koje su imale obrednu važnost.

Nakon prvih izvještaja, a onda i sumnje drugih istraživača, javio se Filippo Biondi, jer je htio pojasniti o čemu se radi te ponoviti da je sve što su pronašli - točno.

- Većina ljudi je uvjerena da koristimo radar za skeniranje ispod zemlje, ali to je potpuno netočno, rekao je Biondi za DailyMail te dodao da su prikupljali akustične podatke iz dubine tla, uključujući seizmičke valove i interakcije fotona, kako bi mapirali novootkrivena okna i komore koje se protežu više od 600 metara ispod površine. Biondi je naveo da su ti valovi prikupljeni radarom, posebno analizom Dopplerovih pomaka, promjena ili izobličenja u frekvencijskim uzorcima koji se koriste za otkrivanje podzemnih struktura ili promjena.

Utuk na utuk

No, profesor Lawrence Conyers sa Sveučilišta u Denveru i dalje nije uvjeren.

- Interakcije fotona? To je znanstvena fantastika. A pomaci frekvencija čega točno? Sad odjednom imamo tri različita izvora energije na djelu: radar - elektromagnetski valovi, zvuk - seizmički valovi i svjetlost - fotoni. Sve je to obična besmislica, kaže Lawrence Conyers.

No, tu priča ne staje. Utuk na utuk, Biondi je opet odgovorio na Conyersov komentar. Ne sumnja u njegovu stručnost kad se govori o georadarima, odnosnu GPR-u geofizičkoj metodi brzog i jednostavnog dijagnosticiranja geoloških i geotehničkih parametara tla, no Biondi kaže da su se oni koristili potpuno drugom tehnologijom - SAR-om, tj. radarom sa sintetičkom aperturom.

- Kad koristite georadar, kratki domet sustava učinkovito smanjuje slabljenje signala, omogućujući detaljno snimanje podzemnih struktura do dubine od nekoliko desetaka metara. No, elektromagnetski valovi u gustim materijalima brzo slabe, što onemogućuje prodor signala izvan tog raspona. Mi smo zato koristili SAR - koji iz svemira odašilje elektromagnetske impulse modulirane fotonima i bilježi odjeke koji se odbijaju od Zemljine površine. Na prvi pogled, SAR izgleda kao da pruža samo površinske podatke, budući da su primljeni signali uglavnom refleksije s tla. No, ta pretpostavka zanemaruje ključni aspekt obrade podataka SAR-a. Satelit se kreće tolikom brzinom da se odjeci koje šalje natrag mijenjaju u frekvenciji, raspršujući se u širokom rasponu od 0 Hz do nekoliko desetaka kHz. Taj je efekt presudan za stvaranje jasnih SAR slika, kaže Biondi. Conyersov odgovor zasad čekamo.

U međuvremenu, talijanski tim nada se da će dobiti dozvolu egipatskih vlasti za iskapanje u Gizi, kako bi potvrdili svoja otkrića.