Druga kvantna revolucija svaki dan donosi nova otkrića i inovacije

Fizičar dr. sc. Davor Pavuna, profesor emeritus sa Saveznog instituta za tehnologiju u švicarskoj Lausannei gostovao je u siječnju u Davosu na Tjednu inovacija. Iako Davos Innovation Week nije službeno povezan sa Svjetskim ekonomskim forumom (WEF) i njihovim sastankom najmoćnijih ljudi svijeta, jednom godišnje u tom švicarskom gradiću od oko 11 tisuća ljudi, budući da se održava u otprilike isto vrijeme kada i WEF, mnogi sudionici WEF-a dođu i na Davos Innovation Week.

Jedna od tema ove godine bila su kvantna računala i napredak u tehnologiji, a o čemu se sve govorilo, kada možemo očekivati da programi umjetne inteligencije postanu u prosjeku pametniji od čovjeka (singularitet), kada će humanoidni roboti postati široko dostupni, rekao nam je Davor Pavuna. Uvodno kaže da ga je fascinirao visoki tehnološki stupanj osiguranja na skupu, od videonadzora, do dronova i svih nivoa policijske kontrole, pa čak i snajpera.

- A sve vrlo profesionalno uz osmijeh djelatnika. Zabavno je bilo vidjeti nekolicinu svjetskih lidera, milijardera i brojnih investitora, uključujući nekoliko Hrvata, s kojima smo prijateljski popričali, kaže Pavuna.

Postkvantni čovjek

O čemu ste održali predavanje?

- Iako ove godine slavimo stotu obljetnicu otkrića kvantne fizike, ipak je bilo vidljivo nepoznavanje kvantne fizike i kvantnih otkrića i tehnologija među političarima, organizatorima i većinom slušatelja. Zbog toga sam im darovao potpuno drukčije predavanje nego što su očekivali, govoreći o »kvantnom svemiru« i »postkvantnom čovjeku i svijetu«.

Naglasio bih da su u Plenumu o kvantnim računalima i tehnologiji cyber zaštite govorila čak tri Hrvata, od šest pozvanih govornika. Dakle, nismo izvrsni samo u sportu ili turizmu! Dr. Damir Bogdan vodi Quantum Centar u Baselu i prikazao je izazove razvoja kvantnih računala i zahtjevne infrastrukture, dok je Stiepan A. Kovač, stručnjak za kvantno šifriranje, govorio o optimalnoj softverskoj zaštiti od napada hakera kvantnih računala.

Trenutna druga kvantna revolucija svakodnevno donosi nova otkrića i inovacije, a najveći izazov je relativno brzo pronaći ili obrazovati kvalificirane znalce, jer rijetki su motivirani studenti koji posvećeno studiraju kvantnu fiziku, a ni vidljivi »znalci« poput Elona Muska ili Sama Altmana u stvarnosti ne poznaju tu struku. O političarima i birokratima ne treba ni govoriti.

Davor Pavuna (Foto Davor JAVOROVIĆ/PIXSELL)

Koji su najnoviji dosezi u razvoju kvantnog računalstva i kakav će utjecaj imati na čovjeka?

- Kvantna računala ne koriste »klasične« bitove, koji mogu biti u stanju 0 ili 1, nego kvantne bitove ili »qubite«, koji mogu biti u više stanja istovremeno, zahvaljujući svojstvu poznatom kao superpozicija. To im omogućuje da obavljaju kompleksne proračune bitno brže, oko milijardu puta, od klasičnih računala. Još 2019. Google je objavio da su postigli kvantnu superiornost, što znači da je njihovo kvantno računalo riješilo određeni problem brže od najboljeg klasičnog računala. Mnoge zemlje i kompanije, uključujući IBM, Microsoft, Google i D-Wave, ulažu ogromne resurse u istraživanje i razvoj kvantnog računarstva, što potiče vrlo brz napredak.

Kvantna računala mogu značajno ubrzati istraživanje i razvoj biomedicine, novih materijala i klimatskih modela, te poboljšati sigurnost raznih podataka. Očekujemo i bolje razumijevanje svijeta jer kvantna računala omogućuju istraživanje ultrasloženih sustava koji su izvan dometa klasičnih računala, što vodi do novih znanstvenih otkrića. Kvantna računala imaju potencijal da promijene način na koji živimo i radimo, otvarajući vrata boljim tehnologijama i rješenjima, pri čemu je čovjek iznimno bitan u tom razvoju.

Imperijalistički pristupi

U intervjuu 2020. najavili ste da će do singulariteta, kada će programi UI-ja postati u prosjeku inteligentniji od čovjeka, doći možda već 2030., dok smo lani prognozirali najkasnije 2050. godinu. Kakva je situacija danas?

- Neki stručnjaci smatraju da bi to moglo biti moguće u sljedećih desetak godina, dok su drugi skeptični i smatraju da bi to moglo potrajati nekoliko desetljeća. Razvoj umjetne inteligencije ovisi o mnogim faktorima, uključujući tehnološke pomake, etička razmatranja te socijalne i društvene reakcije. Stoga je teško precizno predvidjeti kada će se singularitet dogoditi, no izgleda da je tehnološki neizbježan, mada je društveno izazovan. Daljnji napredak u umjetnoj inteligenciji oblikovat će našu budućnost na načine koje još uvijek ne možemo u potpunosti predvidjeti. Veliki je izazov što u Kini ili Rusiji, diktatori mogu zapovjediti implementaciju orvelovskog tipa društva u kojemu je sve kvantno UI kontrolirano »trenutno« i centralno. U demokracijama to nije moguće, iako su američki i drugi imperijalistički pristupi kolosalnih bogatuna i centara utjecaja relativno blizu orvelizmu. Europa, iako naizgled nema takve probleme, također ima »duboku državu EU«, čitaj: Bruxelles birokraciju, s vlastitim anomalijama.

Kada bi humanoidni roboti s ugrađenim programima umjetne inteligencije mogli postati široko dostupni?

- Da, uvelike se radi na integraciji programa umjetne inteligencije u humanoidne robote, a taj trend postaje sve izraženiji, pogotovo u Aziji, gdje ih mnoge kompanije koriste. Brojne kompanije i istraživačke institucije rade na razvoju humanoidnih robota koji koriste napredne sustave umjetne inteligencije. Takvi roboti, kao i softverske verzije u našim pametnim telefonima, mogu prepoznati i interpretirati ljudske emocije, govoriti i komunicirati s ljudima te se prilagoditi različitim situacijama.

Humanoidni roboti mogu se koristiti kao asistenti u bolnicama i domovima zdravlja, pomažući medicinskom osoblju u brizi o pacijentima, pružanju informacija ili čak provođenju nekih jednostavnih medicinskih procedura. Također, mogu biti korisni u pružanju podrške starijim osobama, pomažući im u svakodnevnim aktivnostima, kao što su podsjećanje na uzimanje lijekova ili asistencija u kretanju. Očekuje se da će humanoidni roboti postati široko dostupni u idućih desetak godina. Naravno, postoje značajni izazovi, uključujući tehničke probleme poput stabilnosti, kretanja i interakcije s ljudima, kao i etička pitanja vezana uz privatnost, sigurnost i zamjenu ljudskih djelatnika.

Koji su aspekti u tom brzom razvoju, zasad, podcijenjeni?

- Često se zanemaruju etika i energetska (ne)efikasnost i održivost tih tehnologija. Kvantna računala, iako potencijalno vrlo moćna, zahtijevaju sofisticirane i energetski intenzivne sustave za hlađenje i održavanje stabilnosti qubita, što može rezultirati značajnom potrošnjom energije, postavljajući pitanja o dugoročnoj održivosti.

Budući da je ljudska svijest još niska i sklona ratovima, sve kvantne tehnologije, kvantna računala i razvijeni sustavi UI-ja mogu se zloupotrijebiti u širenju dezinformacija ili manipulaciji informacijama, što može imati ozbiljne posljedice za društvo. Sve ove točke naglašavaju potrebu za pažljivim razmatranjem i uravnoteženim pristupom prema razvoju kvantnih i tehnologija umjetne inteligencije, kako bi se osigurala njihova održivost i pozitivan doprinos društvu. Umjereni sam optimist, no budimo svi svjesni i proaktivni da sve bude na dobrobit čovjeka!