Merz nudi Trumpu sporazum o slobodnoj trgovini

Friedrich Merz se priprema za svoj kancelarski mandat. U svom govoru o vanjskoj politici u Zakladi Körber predstavio je detaljno razrađen program vanjske i sigurnosne politike vlade pod njegovim vodstvom. Predsjednik najveće oporbene stranke, konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU), polazi od toga, a to potvrđuju i ispitivanja javnog mnijenja, da će nakon parlamentarnih izbora 23. veljače naslijediti socijaldemokratskog kancelara Olafa Scholza - piše Christoph Hasselbach, strani dopisnik i komentator međunarodne politike u Deutsche Welleu, čiju analizu prenosimo u nešto kraćem obliku.

- Oporbeni čelnik je stanje u svijetu opisao mračnim nijansama. Svjedočimo, prema njegovim riječima, ne samo "prekretnici" (pojam koji je skovao kancelar Scholz) nego i "raskidu epohe". "Ne pokazuje to samo ruski napad na Ukrajinu. Svjedoci smo erozije principa liberalnog, na pravilima utemeljenog poretka." Rusija, Kina, Iran i Sjeverna Koreja surađuju u "revizionističkoj, antiliberalnoj osovini". Rusiji nije cilj samo Ukrajina, a uskoro bi sjevernokorejske interkontinentalne rakete mogle dosegnuti Sjevernu Ameriku - rekao je Merz.

Engleski obvezan

“Rijetko je koja predizborna kampanja za Bundestag bila toliko obilježena vanjskom i sigurnosnom politikom kao ova", nastavio je Merz, istaknuvši da je sadašnja vlada u vanjskoj politici zakazala. Njemački partneri u inozemstvu, prema njegovim riječima, svjedočili su prvenstveno sukobima i nejasnoćama među njemačkim predstavnicima vlade. Ministri često nisu sudjelovali na sastancima Vijeća EU-a ili su se suzdržavali od glasovanja. To će se s njegovom vladom promijeniti. "Osim toga, neću nikoga imenovati ministrom ili državnim tajnikom za Uniju tko ne govori bar funkcionalan engleski", najavio je Merz.

U slučaju izborne pobjede Merz planira uspostaviti nacionalno vijeće za sigurnost u uredu kancelara, koje bi formuliralo nacionalnu strategiju sigurnosti. Također, sveučilišta bi trebala dobiti odgovarajuće katedre. Tema vanjske i sigurnosne politike, smatra šef CDU-a, u Njemačkoj je općenito premalo zastupljena. U budućnosti, predložio je Merz, ne samo vanjska i sigurnosna politika nego i razvojna politika trebaju biti usmjerene na njemačke interese, primjerice promicanje tržišta. Što se tiče azila, treba vrijediti sljedeće: "Zemlja koja u slučaju protjerivanja iz Njemačke ne bude primala natrag svoje državljane ubuduće više ne može dobivati razvojnu pomoć." Isto vrijedi i za zemlje koje "imaju sumnjiv odnos prema terorizmu".

Christoph Hasselbach – Deutsche Welle

Merz se poslije osvrnuo i na smrtonosni napad nožem u bavarskom Aschaffenburgu što ga je počinio Afganistanac koji je zapravo već trebao napustiti Njemačku. U slučaju njegove pobjede bit će znatno više deportacija i na svim granicama "de facto zabrana ulaska" za osobe bez ispravnih putnih dokumenata, a to se odnosi i na one koji su u Njemačku došli kako bi zatražili zaštitu. Uvođenje tog pravila bilo bi i uvjet za ulazak u koaliciju za moguće koaliecijske partnere. Njegova stranka planira u Bundestagu podnijeti prijedloge za pooštravanje migracijske politike i staviti ih na glasovanje. Kritičari su odmah istaknuli da Merzovi prijedlozi proturječe europskoj azilantskoj politici i da nisu pravno provedivi prema europskom pravu.

Friedrich Merz vidi velik prostor za djelovanje posebno u europskoj politici. Izbor Donalda Trumpa nije razlog za paniku, nego glasno upozorenje Europljanima, ali i prilika, smatra on: "Ne smijemo se oslanjati na to da će drugi rješavati naše probleme." Europa mora izgraditi vlastitu obrambenu industriju koja će moći konkurirati SAD-u, ističe Merz. Put, kako je naveo, vodi preko "tri S" (na engleskom: simplification, standardisation, scale) - pojednostavljenja, standardizacije i (velikih) serija. Na primjer, Europa ima brojne različite vrste tenkova, a SAD ima samo jedan model. Međutim, CDU-ov predsjednik istodobno odbija zajedničko financiranje europskim obrambenim obveznicama.

Čak i pod Donaldom Trumpom, SAD će i dalje biti od iznimne važnosti za Njemačku i Europu, uvjeren je Merz. I savjetuje da se suzdržimo od patroniziranja nove američke administracije i trezveno istražimo zajedničke interese. Nakon Trumpove najave uvoznih carina treba izbjeći "carinsku spiralu, koja bi učinila i Europljane i Amerikance siromašnijima". Merz bi umjesto toga Trumpu ponudio pozitivnu agendu, uključujući sporazum o slobodnoj trgovini, čak i ako to trenutno izgleda nerealno. EU bi također trebao tražiti trgovinske sporazume s drugim državama i grupama država, poput država Mercosura u Južnoj Americi. Sporazum o slobodnoj trgovini potpisan u prosincu 2024. u Urugvaju još moraju odobriti nacionalni parlamenti država članica EU-a

Što se tiče Ukrajine, mogući budući kancelar zahtijeva "mir u sigurnosti i slobodi" umjesto "pokoravanja" Rusiji. Ukrajina mora "dobiti rat". Mora povratiti svoj teritorijalni integritet i slobodno birati saveze. Međutim, mnogi zapadni vojni stručnjaci smatraju nerealnim vraćanje svih teritorija koje je okupirala Rusija. Unatoč zahtjevu za njemačkom podrškom Ukrajini, Merz je također naglasio: "Njemačka ne smije postati strana u ratu." To se potpuno poklapa s onim što kancelar Olaf Scholz neprestano naglašava. No dok Scholz iz tog stava izvlači zaključak da se suzdrži od slanja oružja Ukrajini, primjerice dalekometnog projektila Taurus, Merz se, nasuprot tome, više puta zauzimao za isporuku Taurusa, iako to nije ponovio u svom govoru.

Više vodstva

U europskoj politici Merz kritizira da je dosadašnja savezna vlada zapustila odnose s Francuskom i Poljskom. Želi "popraviti" te najvažnije veze Njemačke u Europi. Kao kancelar bi najprije posjetio te dvije zemlje. Iz njegova govora također je postalo jasno da bi Friedrich Merz kao kancelar ponovno preuzeo veću odgovornost za vanjsku i sigurnosnu politiku. "Zadaća je kancelara osigurati da se nesuglasice u kabinetu rješavaju interno, a odluke potom zajednički zastupaju prema van", dodao je. Time je aludirao na nesuglasice u Scholzovoj vladi predvođenoj SPD-om s koalicijskim partnerima Zelenima i liberalima iz FDP-a.

Cijeli članak možete pročitati na web stranicama DW-a.