Trgovinski ratovi nisu nikada nikome ništa dobro donijeli i najbolje je - ne činiti ništa

Što novi predsjednički mandat Donalda J. Trumpa i njegova politika "America First" znači za Europsku uniju te Republiku Hrvatsku, kao zemlju male i otvorene ekonomije, a najviše glede ekonomskih učinaka nametnutih carina - za ovotjedni Pogled magazin pojašnjava Ante Pavić, ovlašteni porezni savjetnik, partner LeitnerLeitner Hrvatska:

- Iako bi se za odgovor na ovo pitanje mogli osvrnuti na prvi Trumpov predsjednički mandat, ovaj put situacija je dijametralno suprotna. Prvi razlog je onaj najočitiji, danas je Trump puno iskusniji u smislu onoga što može učiniti i na način na koji to može postići. Drugi je taj da danas više ne živimo u unipolarnom svijetu, gdje je vrijeme "Pax Americane" u smiraju, te ekonomska, politička, kulturna i vojna hegemonija Sjedinjenih Američkih Država nad ostatkom svijeta kopni, a jača globalni jug, ponajprije pod okriljem BRICS-a. Treći je razlog sve veći broj ratnih sukoba, od onog najvećeg i najvažnijeg za Europu, rata u Ukrajini, tako i ratnih zbivanja na Bliskom istoku pa do tenzija na Dalekom istoku, ponajprije u odnosima Kine i Tajvana, ali isto tako zbivanja na korejskom poluotoku. Dakle, sve ovo su uvjeti za "savršenu oluju" za gospodarstva zemlja članica EU-a.

Ante Pavić

Razlog uvođenja carina ponajprije treba tražiti u velikom deficitu u razmjeni dobara od 235,571 milijuna dolara u 2024. (deficit u robnoj razmjeni je konstantan s tendencijom rasta). Međutim, valja naglasiti da iako EU ima suficit u robnoj razmjeni sa SAD-om, ima i deficit kada se promatraju usluge, ponajprije zbog dominacije američkih tech-kompanija, što za rezultat ima smanjenje spomenutog deficita kada se promatra ukupna razmjena dobara i usluga.

Trump prijeti i Europskoj uniji. Uvede li SAD više carinske stope, što bi to značilo za EU, i kako EU može i treba odgovoriti na takav (ne)očekivani američki udar? Kako će carine utjecati na inflaciju i euro?

- Carine su po svojoj definiciji vrsta poreza nametnutog na robu koja dolazi iz inozemstva i koju uvoznici plaćaju vladi zemlje odredišta robe. Iako donose skroman prihod, zemlje uglavnom koriste carine kako bi zaštitile domaću industriju od strane konkurencije - iako na kraju sve to plate domaći potrošači.

Uvođenje carina od 10 posto ili 25 posto (a koje su bile uvedene za vrijeme prvog Trumpova mandata na uvoz aluminija i čelika iz EU) rezultiralo bi u najširem smislu smanjenjem izvoza EU-a, što bi rezultiralo većom presijom na proračune zemalja članica, te EU u cjelini, rastom stope nezaposlenosti te daljnjim usporavanjem rasta BDP-a. Treba napomenuti da, iako bi ovo imalo veliki utjecaj na Europsku uniju u cjelini, neće jednako pogoditi sve zemlje članice. Najveći udio izvoza koji EU ima prema SAD-u otpada na izvoz proizvoda automobilske industrije, strojeva, kemijske industrije, poljoprivrede te farmacije, a u kojem u najvećem dijelu participira Njemačka.

Prema nekim procjenama izvoz automobila u SAD tijekom 2023. godine iznosio je 20 posto ukupne vrijednosti cjelokupnog izvoza automobilske industrije EU-a. U Europskoj uniji procjenjuje se da u autoindustriji radi nešto manje od 14 milijuna ljudi, a u taj broj uključena su radna mjesta u samoj autoindustriji, ali i oko 11 milijuna radnih mjesta indirektno povezanih s autoindustrijom, a koja uključuju radna mjesta u opskrbnim lancima (proizvođači dijelova i popratne opreme autoindustrije). Kada promatramo Hrvatsku, upravo ova indirektna radna mjesta će biti pogođena. Naime, iako hrvatska nema proizvođača automobila koji bi bili pogođeni ovim događanjima, itekako postoji znatan broj tvrtki koje sudjeluju u opskrbnim lancima te autoindustrije (kao proizvođači autodijelova, tekstilnih i kožnih proizvoda za unutrašnjosti automobila, te autostakla).

Slijedom toga, svaki poremećaj u ovoj ključnoj industriji imao bi znatne implikacije na europsko gospodarstvo u cjelini. Treba napomenuti da ovi događaji dolaze u vrijeme kada opada i njemački izvoz automobili i strojeva u Kinu kao drugo važno tržište, a sve zbog činjenice da se Kina sve manje oslanja na uvoz strojeva koje je Njemačka izvozila, kao i što uvozi njemačkih automobila, što nadomješta vlastitom proizvodnjom.

Isto tako, porast carina neizbježno će dovesti do rasta inflacije, jer će se poduzetnici truditi taj trošak prebaciti na potrošače. Država će u tim okolnostima pokušati koristiti svoje jedino oružje za obuzdavanje inflacije, a to je restriktivna monetarna politika, a koja posljedično dovodi do rasta kamatnih stopa.

Gdje je u svemu tome Hrvatska? Je li LNG terminal na Krku naša jaka karta u odnosima prema SAD-u?

- Iako Hrvatska, kao mala ekonomija, nema neke poluge za utjecaj na ova globalna kretanja, ona će dijelom biti također kolateralna žrtva Trumpove ekonomske politike prema Europskoj uniji, doduše u manjem dijelu jer hrvatska već odavno ne kotira visoko kada je industrijska proizvodnja u pitanju.

Međutim, kako je Trump u prvom redu trgovac, a ne političar, njegova "politika" je politika "dealova". I upravo stoga EU, kako bi izbjegao/smanjio možebitne carine za smanjenje robnog deficita, morat će odgovoriti povećanom kupnjom američkih dobara, i to ponajprije proizvoda američkog vojnoindustrijskog kompleksa (u svjetlu ponovnog naoružavanja Europe) te energije (i to u prvom redu LNG-a). Upravo u tom segmentu LNG terminal na Krku može biti važna poluga koju Hrvatska ima u toj globalnoj igri.

Kad smo kod faktora inflacije, stoji li teza Rogiera Quaedvliega, ekonomista u ABN Amrou, da bi provođenje sveobuhvatnih carina moglo izazvati inflacijski pritisak i u SAD-u...?

- Svakako, iako će u kratkom roku ovakvog trgovinskog rata negativne posljedice osjetiti države protiv kojih Trump uvede carine; međutim, na duži rok, ovakva politika će dovesti do inflatornih protiska u SAD-u, i to zbog dva razloga. Jedan je činjenica da zbog uvedenih carina dolazi do povećanja cijena proizvoda i usluga što se prenosi na potrošača. Drugi su uvođenje različitih mjera odmazde, poput ograničavanja izvoza određenih proizvoda u SAD, poput ograničenja izvoza rijetkih metala koji se koriste u industriji baterija, elektroničkih komponenti, itd, a koje je uvela Kina.

Koji bi gospodarski sektori mogli imati najviše problema ako carinski rat postane dugotrajnija opcija?

- Najveće žrtve takvog ekonomskog rata bit će ponajprije zemlje s jakom industrijskom proizvodnjom. Nadalje, veliki gubitnik bit će i sve ono što zovemo zelenom ekonomijom, a prije svega zbog činjenice da je Kina najveći svjetski proizvođač materijala i komponenti za iskorištavanje solarne energije i energije vjetra.

Za kraj bih izdvojio industriju poluvodiča i čipova, i to opet zbog činjenice da se velik dio ovih proizvodnih kapaciteta nalazi u Kini. Za vrijeme COVID-19 pandemije vidjeli smo kako poremećaji u opskrbnim lancima ovih proizvoda utječu na globalnu ekonomiju.

Mogu li i u kojoj mjeri Trumpove politike izravno utjecati na monetarne odluke Europske središnje banke u idućim mjesecima, ubrzavajući daljnja smanjenja kamatnih stopa i utječući na tečajne odnose? Hoće li ECB nastaviti snižavati kamatne stope?

- Snižavanje kamatnih stopa u uvjetima rasta inflacije dolijevanje je ulja na vatru. Naime, smanjenje kamatnih stopa u pregrijanoj ekonomiji dodatno će stimulirati ekonomsku aktivnost, a što će posljedično dovesti do veće potrošnje, te time i daljnjeg rasta cijena. S druge strane, uvođenje carina svakako će potaknuti rast inflacije u SAD-u, što će izazvati rast kamatnih stopa, što će u trenutnoj konstelaciji dovesti do pada vrijednosti eura. Što se tiče trenutne stope inflacije, ona se u Europskoj uniji kreće prema ciljanih 2 posto, na to i ECB reagira spuštanjem kamatnih stopa. Međutim, pitanje je koliko će se na dugi rok rast kamatnih stopa u SAD-u preliti u europski monetarni sustav.

Gledajući u širem kontekstu, prijeti li nam nova velika recesija?

- Može se zaključiti da trgovinski ratovi nisu nikada nikome ništa dobro donijeli i najbolje što se u takvim okolnostima može učiniti je, ne učiniti ništa, ako gledamo sa ekonomske točke gledišta. Međutim, kako se Europska unija pokušava vratiti na svoje pozicije globalno važnog čimbenika, politika je ta koja će uvjetovati recipročne mjere.