Uzimanje lijekova bez kontrole nosi ozbiljne rizike

Čak 95 posto hrvatskih građana ponekad koristi lijekove protiv bolova, a svaki četvrti pije ih na tjednoj razini. Najčešće se kupuju analgetici bez recepta, a takvoj terapiji protiv boli češće pribjegavaju žene, pokazalo je istraživanje iz listopada 2024. koje je agencija Ipsos provela u Hrvatskoj za farmaceutsku kompaniju Krka-Farma, u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli. Cilj istraživanja bio je utvrditi iskustva građana s različitim vrstama boli te utjecaj boli na kvalitetu života. Podaci HALMED-a za 2023. pak govore da se na godišnjoj razini samo na ibuprofen, kao najčešće korišteni analgetik, u ljekarnama ostavi više od 8,2 milijuna eura, dok na nešto manje korišteni diklofenak odlazi gotovo pet milijuna eura. Ove brojke ne čude s obzirom da bol utječe na svakodnevni život, ograničava aktivnosti i narušava kvalitetu života.

Opasno samoliječenje

Da se građani najviše oslanjaju na analgetike koje kupuju sami, govori podatak po kojem lijekove protiv boli na recept uzima tek 27 posto ispitanika. Tek će se manjina od 34 posto odlučiti na promjenu životnih navika koja kod nekih stanja može rezultirati ublažavanjem boli, dok se njih 25 posto, ili svaki četvrti, oslanja na alternativne metode. Samo pet posto hrvatskih građana, prema ovom istraživanju, nikad se ne odlučuje na uzimanje tableta protiv bolova.

Oko 34 posto građana zbog financijskih razloga nekad nije moglo kupiti potrebni analgetik, oko polovine mjesečno potroši do 10 eura na tablete protiv bolova, njih četvrtina od 11 do 30 eura, a manje od desetine za analgetike izdvoji i do 50 eura mjesečno. Kad je riječ o tretmanima za liječenje boli, primjerice akupunkturi ili masaži, situacija je potpuno drukčija. Čak 74 posto ispitanika nikada ne poseže za takvim tretmanima, a oni koji ih koriste ne troše visoke svote novca. Najčešće na mjesečnoj razini potroše između 11 i 50 eura na takve metode liječenja boli.

Povoljna je činjenica da se velika većina građana nakon pojave bolova ipak prvo savjetuje sa stručnjacima, u prvom redu ljekarnicima. To čini njih 89 posto, pri čemu tek sedam posto potraži stručni savjet gotovo uvijek kad ih nešto boli, 39 posto povremeno, a 42 posto tek u rijetkim situacijama. Liječnike i ljekarnike za savjete u vezi s liječenjem boli pita 60 posto ispitanika, no nezanemariv je broj onih koji se oslanjaju na obitelj i prijatelje (20 posto), internet (osam posto), a njih 11 posto ne konzultira nikoga jer smatra da ima dovoljno znanja o tome. Kad je riječ o doziranju lijeka, trećina građana to čini prema uputama s pakiranja lijeka, dok se svaki peti oslanja na upute liječnika i ljekarnika. Čak 28 posto ispitanika vodi se vlastitom procjenom, a tek jedan posto oslanja se na savjete svoje okoline.

- Zabrinjavajuće je što gotovo trećina ispitanika doze lijekova određuje prema vlastitoj procjeni, a neki se oslanjaju na savjete iz okruženja. Ovakav pristup ne samo da može rezultirati neučinkovitim liječenjem, već nosi i značajne zdravstvene rizike, upozorava prof. dr. Ivan Radoš, specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja te predstojnik Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje KBC-a Osijek. Zalaže se stoga za edukaciju o pravilnom liječenju boli i multidisciplinarni pristup, kako bi se smanjio negativan utjecaj boli, jer život bez boli temeljno je ljudsko pravo.

Izv. prof. prim. dr. sc. Ivan Radoš (foto: privatna arhiva)

Povjerenje pacijenata

Većina pacijenata smatra da liječnici imaju senzibilitet prema njihovu osjećaju boli pa im se zato i obraćaju s povjerenjem. U ordinacijama potvrđuju da ih pacijenti često pitaju koji analgetik uzeti, ali i upozoravaju da uzimanje lijekova protiv bolova bez kontrole može imati ozbiljne posljedice za zdravlje.

- Pacijenti nas to svakodnevno pitaju. Koliko njih kupuje analgetike samostalno, ne znamo. Ako je to mlađi pacijent koji će ponekad uzeti neki lijek protiv bolova, onda mu to i neće puno smetati, ali kod kroničnih bolesnika može doći do interakcija između različitih lijekova. Ili uzmu kombinaciju koja ne ide jedna s drugom, ili može doći do uzimanja duple doze, ako smo mi već propisali nešto protiv bolova, a pacijent uz to kupi lijek drugog imena ne znajući da je to nešto isto ili slično i da se djelovanje pojačava, ilustrira obiteljska liječnica Vikica Krolo, dopredsjednica Hrvatske liječničke komore (HLK). Zbog nekontroliranog uzimanja lijekova mogući su, dodaje, gastrološki problemi, unutarnje krvarenje, jer ti lijekovi, posebno antireumatici, često oštećuju želudac.

- Danas ljudi masovno kupuju brufene, ibuprofene, a oni oštećuju želudac i smetaju srcu. Istraživanja pokazuju da i diklofenak i ibuprofen imaju štetno djelovanje na srce, može stradati i jetra, pa bi bilo bolje da se ne uzima previše lijekova na svoju ruku bez konzultacija s liječnikom ili ljekarnikom, zaključuje dr. Krolo.

Dopredsjednica Hrvatske liječničke komore Vikica Krolo (foto: Luka Stanzl/PIXSELL)