Korupcija razara
Zviždači su zanemareni, stigmatizirani, nevidljivi i teško zapošljivi
Često se puta dogodi da zviždači kao radnici nisu dobrodošli u gradske i državne službe. Nadalje, često puta i privatne tvrtke ovise o politici tako da niti one ne zapošljavaju zviždače. I tako zviždači postaju »nevidljivi u društvu«, egzistencijalno ugroženi, često i narušenog zdravlja. Glavni faktori koji utječu na odluku hoće li netko prijaviti nepravilnost su strah i nepovjerenje u sustav, dok oni koji prijavljuju to često rade iz osjećaja građanske dužnosti i želje za pravdom
foto: iStock
Korupcija je u Hrvatskoj duboko ukorijenjena i prisutna na svim razinama društva, od najviših državnih institucija do lokalnih samouprava. To potvrđuju i sudski procesi protiv bivših premijera, ministara, saborskih zastupnika i gradonačelnika, ali i stavovi građana koji su svjesni ovog problema koji sustavno razara naše društvo.
Više od 90 posto hrvatskih građana smatra da je korupcija raširena u javnom sektoru, a preko 50 posto vjeruje da je prisutna i u privatnom. Gotovo 96 posto građana slažu se da korupcija ozbiljno ugrožava razvoj društva.
Međutim, usprkos jasnoj svijesti o problemu, prijavljivanje nepravilnosti ostaje rijetkost. Razlozi za to su brojni, od straha od odmazde do nepovjerenja u institucije koje bi trebale istražiti prijave. Iako 52,5 posto građana tvrdi da bi prijavilo korupciju, gotovo 41 posto ne zna kako bi postupilo, dok 6,7 posto kaže da to ne bi učinilo.
Pružanje podrške
Podaci su to istraživanja koje je lani provela Udruga za promicanje dobrog upravljanja i rada Pomak iz Kutine koja pruža podršku prijaviteljima nepravilnosti u Hrvatskoj.
Udruga je tijekom 2024. godine u sklopu projekta provodila »Istraživanje o razini znanja i stavova opće populacije vezano za korupciju i zviždače u RH«.
- Zviždači su osobe koje prijavljuju nepravilnosti unutar svojih radnih sredina i ključni su u borbi protiv korupcije, kaže Adrijana Cvrtila, predsjednica udruge Pomak, dodajući kako unatoč tome što ih čak 91 posto ispitanika smatra potrebnima, oni u Hrvatskoj često ostaju nezaštićeni i marginalizirani.
- Istraživanja pokazuju da političari u teoriji podržavaju borbu protiv korupcije, no praksa je drukčija - zviždači često gube posao, teško se ponovo zapošljavaju i prolaze dugotrajne sudske procese protiv moćnih poslodavaca koji imaju financijska sredstva za pravnu borbu, podsjeća Cvrtila.
Upravo se zbog toga udruga Pomak i zalaže za bolju pravnu zaštitu prijavitelja nepravilnosti. Njihov Priručnik za prijavitelje nepravilnosti, dostupan besplatno online, pomaže građanima da se informiraju o svojim pravima i mogućnostima zaštite. Udruga Pomak prva je izradila e-book za prijavitelje nepravilnosti u Hrvatskoj »Priručnik za prijavitelje nepravilnosti« koji je svim zainteresiranima dostupan na poveznici https://udrugapomak.hr/skini-prirucnik-za-prijavitelje-nepravilnosti/.
- U našem slučaju radi se o zviždačima koji su hrabri borci protiv korupcije i ponos su svake države. No, nažalost, u Hrvatskoj su zviždači zanemareni, stigmatizirani, nevidljivi i teško zapošljivi. Često se puta dogodi da zviždači kao radnici nisu dobrodošli u gradske i državne službe. Nadalje, često puta i privatne tvrtke ovise o politici, tako da niti oni ne zapošljavaju zviždače. I tako zviždači postaju »nevidljivi u društvu«, egzistencijalno ugroženi, često i narušenog zdravlja, tvrdi Cvrtila.
Smatra također da je jedan od ključnih problema činjenica da Hrvatska nije u potpunosti uskladila svoje zakonodavstvo s EU Direktivom o zaštiti zviždača.
- Besplatna pravna pomoć nije dostupna svima, već samo onima koji ispunjavaju imovinski cenzus, dok poslodavci - osobito oni iz javnog sektora - koriste javna sredstva za sudske postupke protiv zviždača, smatra predsjednica Pomaka.
Poboljšanje zakona
Na upit kako poboljšati zaštitu zviždača u Hrvatskoj, Cvrtila ističe da prema istraživanju, 75 posto građana smatra da bi poboljšanje zakona o zaštiti zviždača moglo osigurati bolju zaštitu prijavitelja nepravilnosti, dok 60 posto vjeruje da je ključna politička volja.
- Neophodno je osigurati besplatnu pravnu pomoć svim zviždačima, bez imovinskog cenzusa, osnovati fond za zviždače koji bi im pružio financijsku podršku tijekom sudskih postupaka, ojačati institucionalnu zaštitu kako bi zviždači bili sigurni od odmazde poslodavaca, promicati kulturu prijavljivanja nepravilnosti kroz edukaciju i informiranje građana, naglašava naša sugovornica.
Ističe da je jedan od pozitivnih pomaka u tom smjeru projekt »Grad prijatelj zviždača«, koji je pokrenula udruga Pomak i koji financijski podržavaju Grad Pula, Grad Varaždin i Općina Pirovac.
Cilj projekta je stvaranje poticajnijeg okruženja za zviždače i jačanje podrške lokalnih zajednica. To je izuzetno važno upravo u dijelu skupljanja hrabrosti za prijavljivanje nepravilnosti. Bitno je naglasiti da su odvjetnički troškovi izuzetno visoki te ih nezaposleni zviždači ne mogu sami platiti. Ovim putem pozivamo i druge gradove da podrže prijavitelje nepravilnosti i postanu »Grad prijatelj zviždača«, poručuje Cvrtila.
Na status prijavitelja nepravilnosti, tzv. zviždača, u svom je izvješću o radu za 2024. upozorila i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. U njenom se izvješću navodi kako je i dalje potrebno osvještavati i educirati koji su to ključni uvjeti za zakonsku zaštitu prijavitelja, prvenstveno načini prijave i činjenica da nepravilnost mora biti povezana s javnim interesom, a ne zaštitom pojedinačnih prava.
- Započelo je pružanje emocionalne podrške prijaviteljima nepravilnosti, što ćemo pratiti i nastaviti predlagati pružanje psihosocijalne podrške i besplatne pravne pomoći kad im je ona potrebna. Kao tijelo nadležno za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti pripremili smo i javno predstavili Vodič za prijavljivanje nepravilnosti i nastavili organizirati i sudjelovati u edukacijama o provedbi Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Značajan izazov i dalje je otežano djelovanje povjerljivih osoba, koje nekad nemaju uvjete za neometano obavljanje svojih zakonom dodijeljenih zadaća, a utvrdili smo i slučajeve osvete poslodavca prema njima, upravo zbog postupanja po prijavi nepravilnosti. Izazov je i dugotrajnost postupanja nekih tijela nadležnih za ispitivanje nepravilnosti, kao i pojedinih sudskih postupaka, navodi pučka pravobraniteljica.
Adrijana Cvrtila navodi kako istraživanje koje je provela udruga Pomak otkriva spektar povjerenja i skepticizma među ispitanicima u vezi prijave korupcije.
- Dok neki ispitanici pokazuju povjerenje u službene kanale poput pučkog pravobranitelja i pravosudnih institucija, drugi izražavaju značajno nepovjerenje ili nesigurnost o učinkovitosti bilo kojeg mehanizma za prijavu. Ova analiza naglašava potrebu za poboljšanjem svijesti i reformama kako bi se izgradilo povjerenje u institucije i procese za borbu protiv korupcije. Glavni faktori koji utječu na odluku hoće li netko prijaviti nepravilnost su strah i nepovjerenje u sustav, dok oni koji prijavljuju to često rade iz osjećaja građanske dužnosti i želje za pravdom. Zviždači se u većini slučajeva gledaju kao heroji društva, te ispitanici vide zviždače kao obične pojedince iz zajednice, a ne nužno kao specijalizirane profesionalce. Ispitanici jasno pokazuju potrebu za sustavnim promjenama u političkom i pravnom sustavu kao ključnim koracima u borbi protiv korupcije. Istodobno, potreba za transparentnošću, edukacijom, te odgovarajućim sankcijama sugerira da građani prepoznaju problem korupcije kao duboko ukorijenjen i kompleksan, zahtijevajući multidimenzionalni pristup za njegovo rješavanje, zaključuje Cvrtila napominjući da je evidentno kako je potrebno uložiti još više truda u edukaciju šire javnosti vezano za korupciju i prijavitelje nepravilnosti, dati im adekvatnije alate za borbu protiv korupcije te napraviti veći pritisak na službene institucije u cilju povećanja transparentnosti poslovanja, a time i povjerenja građana u institucije.
Nedostatak stvarne volje za unapređenje zakonodavnog procesa
Članice Savjeta za sprječavanje korupcije, udruge Pomak i Gong, izrazile su ozbiljnu zabrinutost zbog činjenice da nisu bile pozvane niti informirane o sastanku održanom 11. travnja u povodu donošenja nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Smatraju da ignoriranje i isključivanje organizacija civilnog društva iz procesa izmjena ključnih zakona predstavlja ozbiljan udar na načela participacije i transparentnosti.
- Unatoč izuzetno lošoj percepciji javnosti i nepovjerenja građana u rad državnih institucija, unatoč primjedbama pučke pravobraniteljice na netransparentno i pristrano djelovanje, djelovanje bez prava na participaciju, nadležna su tijela ponovo pokazala nedostatak stvarne volje za unapređenjem zakonodavnog procesa, kaže se u priopćenju ovih dviju udruga. Dodaju kako zabrinjava što se sastanak održao upravo u trenutku kada je u tijeku javno savjetovanje o nacrtu prijedloga Akcijskog plana za razdoblje 2025. – 2027. godine, u kojem je predviđeno daljnje unapređenje normativnog okvira zaštite prijavitelja nepravilnosti.
Podijeli: Facebook X
