Kako zaustaviti iseljavanje i omogućiti povratak u domovinu?

Tema konferencije svakako je intrigantna, posebno u sadašnjim složenim geopolitičkim okolnostima i izazovima koliko na globalnom planu, toliko i gledajući iz regionalnog aspekta, napose što se Republike Hrvatske tiče. Zbog tog je razloga, između inih drugih tema, važno govoriti o hrvatskoj dijaspori u globalnoj perspektivi, što je nit vodilja i zagrebačke konferencije.

Podsjetimo kako u svijetu ima oko 281 milijun međunarodnih migranata, što je jednako 3,6 posto svjetske populacije, stoji u trenutnoj procjeni Ujedinjenih naroda. Sve veći broj ljudi biva raseljen, unutar i izvan zemlje podrijetla, zbog sukoba, nasilja, političke ili ekonomske nestabilnosti, kao i klimatskih promjena ili drugih katastrofa. U 2022. godini u svijetu je bilo 117 milijuna raseljenih osoba, a 71,2 milijuna interno raseljenih osoba. Broj tražitelja azila porastao je s 4,1 milijuna u 2020. na 5,4 milijuna u 2022., što pokazuje porast veći od 30 posto. Na početku 21. stoljeća svjedoci smo intenzivnih migracija koje su donijele velike izazove zemljama koje prihvaćaju migrante.

Mnogi znanstvenici i stručnjaci koji se bave migracijskim temama, kao i općenito globalnim dijasporama, zastupaju tezu prema kojoj će cijelo čovječanstvo biti prisiljeno baviti se ovom problematikom u godinama i desetljećima koji slijede. Činjenica da 2/3 država svijeta prihvaća dvostruko državljanstvo, potvrđuje veliki značaj iseljenika - useljenika, ne samo u ekonomskom, nego i u političkom, znanstvenom, kulturnom, vjerskom, sportskom, kao i u mnogim drugim područjima društvenog djelovanja.

Uloga brojnih dijaspora u svijetu drastično se promijenila u odnosu prema položaju koji su imale nakon Drugog svjetskog rata. Pripadnici raznih dijaspora, odnosno njihove krovne organizacije, postale su veoma važnim čimbenicima u međudržavnim odnosima. Najbrojnije dijaspore u svijetu, indijska koja broji 17,5 milijuna ljudi, meksička 11,8 milijuna, kineska s 10,7 milijuna, igraju vrlo važnu ulogu u odnosima njihovih država rođenja ili podrijetla s vladama država u kojima žive ili ondje čine drugu generaciju useljenika, kao što su Sjedinjene Američke Države, Kanada i Australija.

Dobar je ovdje primjer Irske, koja je, zahvaljujući politici koju je vodila devedesetih godina prošlog stoljeća, motivirala svoje građane na povratak iz dijaspore, te je zbog politike niskog oporezivanja kapitala privukla investicije ne samo irskih iseljenika nego su i globalne kompanije preselile glavninu svog poslovanja u Irsku, što je rezultiralo ekonomskim i demografskim napretkom te zemlje.

Vrijedan primjer povezivanja dijaspore s domovinom nalazimo kod židovske i hrvatske dijaspore, koje su na razne načine aktivno sudjelovale i pomagale svoje matične zemlje tijekom njihovih ratova. Na primjerima dijaspora koje vuku korijene iz država jugoistočne Europe, osobito zapadnog Balkana, možemo se najbolje uvjeriti kako migracijski procesi, to jest njihove dijaspore, imaju važnu ulogu u međunarodnim odnosima svojih država i država u kojima su nastanjene.

Na osnovi izvješća EU-a Ocean State Report, 33 posto ukupnog stanovništva Albanije živi izvan zemlje, a 34 posto ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine živi izvan granica domovine. Nakon tranzicije, devedesetih godina prošlog stoljeća, oko dva milijuna stanovnika Rumunjske i Bugarske napustilo je te dvije zemlje. Posljednjih deset godina Republiku Hrvatsku napustilo je više od 400.000 njezinih građana, slično kao i Republiku Kosovo, a susjednu Srbiju napustilo je više od 800.000 njezinih stanovnika.

Međunarodna konferencija "Globalne dijaspore Europske unije - Hrvatska dijaspora u globalnoj perspektivi" stoga ima cilj analizirati postojeće stanje i kroz diskusiju ponuditi rješenja koja bi pridonijela zaustavljanju iseljavanja i povratku hrvatskih građana koji su domovinu napustili u posljednjih dvadeset godina.

Na konferenciji će izlagati najveći stručnjaci u ovom području, a bit će riječi o imigracijskim politikama unutar EU-a, globalnim i europskim trendovima u odnosu prema migracijskoj radnoj snagi, demografskim izazovima i potencijalima dijaspora u 21. stoljeću, integracijskim i asimilacijskim procesima u europskim zemljama, o multikulturalizmu u Europi, o brain-drain efektu, o budućem razvoju dijaspora i njihovim političkim pravima.

Suorganizatori konferencije su Institut za istraživanje migracija, Hrvatska matica iseljenika i Ekonomski fakultet u Osijeku, a osim znanstvenog dijela, program predviđa i neformalni dio konferencije kao sjajnu prigodu za umrežavanje s kolegama iz domovine i svijeta.

U nekoliko redom zanimljivih i sadržajnih setova predavanja kroz dva dana zagrebačke konferencije govorit će mnogi ugledni znanstvenici, sociolozi, ekonomisti... iz Hrvatske i inozemstva. Posebnu pozornost izazvat će i tema "Od fenomena gastarbajtera do odljeva mozgova? Dinamika i prepoznatljivost nove hrvatske dijaspore u Njemačkoj", te predavanja "Integracija stranih radnika u hrvatsko društvo", "Hrvatski iseljenici u SAD-u: primjer transnacionalnih veza s domovinom", "Hrvatski iseljenici u njemačkim gradovima dolaska", "Premošćivanje raskoraka u migracijskoj diplomaciji: dijaspora kao posrednik za razvoj", "Izazovi i prilike u useljavanju, zapošljavanju i integraciji hrvatskih povratnika i njihovih potomaka", "Život i poslovanje u Hrvatskoj", "Rješenje za brži i masovniji povratak Hrvata u Hrvatsku" i druga.

Moderatori predavanja bit će dr. sc. Marin Sopta, dr. sc. Tanja Trošelj Miočević, mrs. Paddy Siyanga Knudsen, dr. sc. Elizabeta Mađarević, Don Markušić, dr. sc. Svetluša Surova, dr. sc. Katica Jurčević... Konferenciji će nazočiti predstavnici deset stranih veleposlanstva, četiri veleposlanika, četiri prva tajnika plus dva konzula. Mjesto održavanja konferencije je Hrvatska matica iseljenika, Trg Stjepana Radića 3 u Zagrebu.