Vodik je jedan od ključnih nositelja energetske tranzicije

Kakva je bila energetska slika Europe/Europske unije, kao i energetska slika Hrvatske, protekle 2024. godine, koji i kakvi su bili problemi, koji izazovi, što je bilo pozitivno, a što negativno - pitali smo Izv. prof. dr. sc. Ankicu Kovač sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilište u Zagrebu?

- Izazovi kojima je Europa, pa tako i Hrvatska, bila izložena u 2024. godini odnose se u prvom redu na nastavak geopolitičke nestabilnosti, te povećanje cijena energije. Iako na prvu negativni, ovi izazovi donijeli su pozitivnu poruku o važnosti postizanja energetske neovisnosti kroz smanjenje, a potom i potpuno ukidanje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva. Iako Hrvatska i dalje uvozi značajan dio energije, kontinuirano raste kapacitet za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije, prvenstveno kroz instalaciju sunčanih elektrana i vjetroelektrana. U tom kontekstu, EU je u 2024. godini aktivno radila na povećanju udjela obnovljivih izvora energije, razvoju učinkovitih sustava za pohranu energije, te su povećana ulaganja u energetsku infrastrukturu i razvoj pametnih mreža, a sve s ciljem smanjenja emisija i postizanja globalne klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Vodik u energetskoj tranziciji tijekom 2024. godine, kakva je u tom kontekstu bila situacija? Početkom listopada bila ste sudionicom znanstvenog kolegija “Energetska tranzicija: sadašnjost i budućnost vodika”. Kakvi su zaključci, da podsjetimo čitatelje?

- Tijekom 2024. godine, vodik se istaknuo kao jedan od ključnih nositelja energetske tranzicije. Na razini Europske unije, ali i u Hrvatskoj, vodik je bio sastavni dio svih energetskih konferencija, panela i stručnih skupova. Svjedoci smo energetske revolucije uzrokovane klimatskim promjenama i energetskom krizom koja traje već neko vrijeme i trenutno se nalazimo u desetljeću (2020.-2030.) u kojemu je nositelj energetske revolucije upravo vodik. Kroz poziv od Clean Hydrogen Partnership raspisan u siječnju 2024. godine, odobreno je financiranje projekata u ukupnom iznosu od preko 100 milijuna eura. Vodik je opravdao svoj potencijal, i unatoč skepticima koji se povremeno pojave, situacija s vodikom je vedra. To je potvrdio i znanstveni kolegij čiji je glavni zaključak da vodik igra jednu od važnijih uloga u energetskoj tranziciji kroz učinkovitu i sigurnu pohranu energije, te uravnoteženje elektroenergetskoga sustava.

Na pitanje je li vodik “mit ili hit”, u svom ste predavanju ponudili konstruktivan odgovor pa nije zgorega iznova se također podsjetiti najvažnijih aspekata koje ste elaborirali...?

- Kroz predavanje ‘Vodik - mit ili hit’ obuhvaćen je jedan sažet prikaz potencijala vodika kao energenta, uporište vodika u EU strateškim dokumentima, te pregled vodikovih projekata u svijetu i u Republici Hrvatskoj. Također smo prošli kroz ključne točke EU strategije za vodik s prikazom gdje se trenutno nalazimo s obzirom na zacrtane ciljeve, kao i kroz ključne točke Hrvatske strategije za vodik, gdje sam kao primjere izdvojila nemali broj projekata s vodikom u Republici Hrvatskoj koji su trenutno bili u fazi planiranja, razvoja ili implementacije. Ono što me posebno veseli je značajan iskorak Republike Hrvatske u području vodika i ukoliko sve bude išlo prema planu, neke od mjerljivih rezultata u smislu realizacije možemo vjerujem očekivati već u 2025. godini. I na kraju, prikazala sam projekte koje provodimo na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u suradnji s našim domaćim i međunarodnim partnerima. Cilj predavanja bio je ponuditi jedan opći uvid u trenutno stanje s vodikom na jedan pristupačan, jednostavan i razumljiv način i sudeći prema dojmovima smatram da je pristup bio uspješan.

Kad se sve uzme u obzir, uključujući i aktualne izazove s energijom kao posljedice ukrajinskog rata, je li uopće moguće u potpunosti zamijeniti fosilna goriva obnovljivim izvorima energije, koliko u kratkom roku, a još više u daljoj budućnosti? Vidimo da Njemačka s tim ima velike probleme...

- Ideja o potpunoj zamjeni fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije naizgled je možda neizvediva, ali ukoliko joj se pristupi strateški planski, moguće ju je ostvariti u prihvatljivim vremenskim okvirima. Jedan od većih izazova na tom putu je infrastruktura koja zahtijeva prilagodbu intermitentnim i decentraliziranim obnovljivim izvorima energije i, uz unaprjeđenje postojećih i razvoj novih spremnika energije, na tome se trenutno najviše radi.

U kratkom roku (5-10 godina), moguće je osjetno smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, što se već vidi kroz ubrzano povećanje kapaciteta za obnovljive izvore energije, te elektrifikaciju prometa i drugih sektora. U srednje-daljoj budućnosti (do 2050. godine), moguće je osigurati potpunu zamjenu fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije kroz masovni prelazak na obnovljive izvore energije, razvoj učinkovitih spremnika za sigurnu pohranu energije (posebno sezonsku pohranu), dekarbonizaciju industrije (na primjer prelazak na zeleni vodik). Pritom je izuzetno važna globalna suradnja, ulaganje u tehnološki napredak, dosljedna i odvažna politička volja, te kontinuirana edukacija i obrazovanje kako bi ove pozitivne promjene u konačnici bile i društveno prihvatljive.

Što očekivati u 2025. godini na energetskom planu? Drugim riječima, je li više razloga i argumenata da budemo optimistični ili pesimistični, gledajući u navedenom kontekstu?

- Uvijek optimistični! Unatoč povremenim izazovima koji se javljaju, smatram da smo globalno na dobrom energetskom putu. Važno je nastaviti kontinuirano povećavati kapacitete sustava za obnovljive izvore energije, u prvom redu sunčeve energije, potom energije vjetra i ostalih, što je uvjetovano geografskim položajem pojedine zemlje.

Važno je pritom osigurati učinkovitu i dugotrajnu pohranu energije koristeći različite spremnike energije među kojima je jedan od ključnih upravo vodik. Uz to, izuzetno je važno provoditi edukacije i stručnjaka, ali i opće javnosti kako bi uvođenje novih tehnologija bilo prihvaćeno bez straha jer znanje je pokretač društva i gospodarskoga razvoja na svim razinama i u svim oblicima. Znanje je moć koju nam nitko ne može oduzeti i više vrijedi ukoliko se dijeli te zato u znanje treba ulagati i pritom osigurati kontinuiranu potporu države.

Koja bi i kakva bila Vaša poruka za 2025.?

- U energetskom smislu, u 2025. godini želim nam svima više odvažnosti u donošenju odluka na svim razinama vlasti za realizaciju energetskih projekata koji će doprinijeti gospodarskom razvoju naše zemlje, želim nam svima veću razinu svijesti o važnosti prelaska na čiste tehnologije, a najviše od svega želim nam svima mir i sigurnost u svakom smislu.