Dosadašnja praksa biranja pokazala je kako hrvatski građani vrlo detaljno promišljaju koga biraju i na koju ih dužnost biraju. Ključ za pobjedu na lokalnim izborima je konkretnost, odnosno detektirati problem i ponuditi rješenja, uz još jedan vrlo važan dodatak, da to rješenje građanima mora djelovati ne samo uvjerljivo nego i realistično, kaže dr. sc. Damir Jugo
dr. sc. Damir Jugo foto: Boris Šćitar/PIXSELL
Kakva je zapravo uloga, važnost i značenje lokalnih izbora ne samo u Hrvatskoj nego i u nekom općenitom smislu unutar parlamentarne demokracije, na teoretskoj razini (ustav, zakoni...), kao i u provedbenoj praksi (lokalne teme, lokalni lideri...), uključujući i onu retoričke naravi kojom se privlače birači - pitali smo dr. sc. Damira Jugu, profesora odnosa s javnošću i predsjednika Upravnog vijeća Sveučilišta Algebra Bernays iz Zagreba.
- Mogli bismo reći da lokalni izbori imaju više uloga različitih implikacija na društvo. S jedne strane biraju se čelnici jedinica lokalne samouprave koje su vrlo specifične i njihov rad i angažman ima izravan utjecaj na kvalitetu života ljudi u sredinama gdje žive. Komunalne teme, ceste, škole, pa čak i dio zdravstvene zaštite važni su čimbenici kvalitete života za svakog građanima, pa je važnost onih koji će se takvim temama baviti jasna.
S druge strane, ako se izdignemo na nacionalnu razinu, lokalni izbori uvijek su svojevrstan test za vladajuće i oporbu na nacionalnoj razini, da provjere kakvo im je prolazno vrijeme i razina popularnosti. Onda opet, lokalni su izbori prilika i za neke nove pojedince, liste, stranke, koji nisu bili dosad politički angažirani da se pokažu i dobiju priliku.
Koliko se retorika i komunikacija u kampanjama za lokalne izbore razlikuje od retorike i komunikacije kod parlamentarnih, izbora za EU i predsjedničkih izbora? Mislim, naravno, na Hrvatsku...
- Možemo reći da je dosadašnja praksa biranja pokazala kako hrvatski građani vrlo detaljno promišljaju koga biraju i na koju ih dužnost biraju i kako popularnost na nacionalnoj razini ne znači da će se on preslikati na lokalnu, rezultat s parlamentarnih na predsjedničke izbore. Najbolji dokaz tome je Zoran Milanović, čiji je angažman doživio potop na parlamentarnim izborima, ali je potom uvjerljivo pobijedio na predsjedničkim izborima. Dokaz je to da hrvatski građani itekako razmišljaju i promišljaju.
Samim time se razlikuje i retorika jer su i političari s vremenom postali toga svjesni. Na izborima gdje od političara građani očekuju rješenje ceste, parkinga ili prometnih gužvi teško da ima prostora za teške svjetonazorske teme. Vrijednosti su naravno važne kod bilo kojih izbora, pa čak i ideologija, ali definitivno nisu presudne. To se više puta dosad potvrdilo.
Što će biti ključno za dobivanje glasova birača na svibanjskim izborima - osobnost kandidata ili programski sadržaji, naravno i kakva retorika? Hoće li se u izbornoj kampanji nametati osim lokalnih tema i neke šire nacionalne i geopolitičke teme poput situacije u regiji, odnosa SAD - EU, ukrajinskog rata, pozicije RH na međunarodnoj sceni...?
- S obzirom na to da nam slijede lokalni izbori, mislim da geopolitičke teme neće igrati veliku ulogu. Činjenica je da smo u posljednjih više od godinu dana imali svojevrsni izborni stampedo i odradili doslovno sve izbore, počevši s parlamentarnim preko izbora za Europski parlament pa do predsjedničkih izbora gdje su se sve te teme vrlo detaljno obrađivale. Vjerujem da će na ovim izborima dominirati upravo teme koje se tiču ovlasti onih koje građani biraju, dakle župana, gradonačelnika i načelnika općina.
foto: Damir Špehar/PIXSELL
Naravno da će u sklopu kampanje biti različitih prepucavanja na nacionalnoj razini, prije svega između kandidata koji dolaze iz parlamentarnih stranaka i naravno stranačkih čelnika, ali ne očekujem da će oni imati znatnog utjecaja na rezultate u pojedinim jedinicama lokalne samouprave. Uvjeren sam da je ključ za pobjedu na lokalnim izborima konkretnost, odnosno detektirati problem i ponuditi rješenja, uz još jedan vrlo važan dodatak, da to rješenje građanima mora djelovati ne samo uvjerljivo nego i realistično.
Kako biste ocijenili dosadašnje istupe vezano uz lokalne izbore pojedinih stranačkih kandidata, vidimo da svi pojačavaju aktivnosti? Kakvi su u retoričkom, komunikacijskom smislu primjerice Mislav Herman iz HDZ-a, Hajdaš Dončić iz SDP-a, Selak Raspudić, naravno i Tomislav Tomašević, koji po drugi mandat ide uz podršku stranaka Možemo! i SDP...?
- Rekao bih da su svi dosadašnji istupi očekivani. Siniša Hajdaš Dončić zasigurno je ohrabren rastom rejtinga njegove stranke i on radi sve da taj rast pokuša preslikati na rejtinge i konačno rezultat SDP-ovih kandidata na lokalnim izborima. Mislav Herman ima vrlo težak zadatak pobijediti Tomaševića, koji je favorit i toga je svjestan, pa pokušava izbore u Zagrebu pretvoriti u neki referendum protiv aktualne vlasti.
Situacija Marije Selak Raspudić je specifična, ostvarila je zapažen rezultat na predsjedničkim izborima, međutim lokalni su nešto sasvim drugo. Ima dva izbora, ili se upustiti u utrku i nastojati iskoristiti svoj uzlazni trend te pritom uvjeriti građane Zagreba da, uz ideološke i nacionalne teme, ima kompetencija i za komunalne poput cesta, parkinga, prometnih gužvi i zbrinjavanja otpada. S druge strane, ako propusti izbore, može se pretpostaviti da se trend rasta njezine popularnosti neće nastaviti jer je do sljedećih izbora dosta vremena. Koliko god se čini da su izbori u Zagrebu već pročitana knjiga, ima dosta elemenata s tih izbora koji će imati utjecaja na neke pojedince koji će u njima sudjelovati.
S obzirom na najnovije krizne mjere Vlade i premijera (pomoć umirovljenicima, zaštitne cijene energije...) čini se kako je krenula akcija pridobivanja glasova birača od strane vladajućih... Koliko je takva taktika (pomoć ugroženima, nove krizne mjere...), osim u konkretnom smislu (novac), također i jaka propagandna karta pred lokalne izbore?
- Novac i konkretni opipljivi benefiti za građane uvijek igraju ulogu. Međutim, ove krizne mjere nisu prvi put uvedene, građani su na njih naviknuli i ne vjerujem da će one imati velikog utjecaja na bolji rezultat HDZ-a. Građani su naviknuli na postojeće cijene energije u obliku plina i struje da bi sada to znatnije honorirali, ali paradoksalno je da bi zasigurno zamjerili HDZ-u da su ih sada, neposredno prije izbora, ukinuli. Dakle, vladajuća stranka i njihovi koalicijski partneri u tom pogledu nisu imali previše izbora. HDZ-ovi kandidati, kao i oni Domovinskog pokreta, zasigurno će građane podsjećati na ovo tijekom kampanje.