Nestabilnost na Balkanu može imati ozbiljne posljedice na sigurnost i prosperitet šire regije

Kulturni i trgovinski odnosi između Dubrovnika i Albanaca uspostavljeni su još u 13. stoljeću, kada je Dubrovnik sklopio trgovački ugovor s albanskim velikašem Dimitrijem, sinom Progona. Ove veze ostale su snažne kroz stoljeća, što potvrđuje i dubrovački statut iz 1272. godine, u kojem se spominju albanski gradovi poput Drača, Valone i Kruje. Zanimljivo je da se albanski jezik prvi put spominje u dubrovačkim izvorima već 1285. godine. Tijekom 14. i 15. stoljeća Dubrovnik je bio dom brojnim albanskim svećenicima i redovnicima, a njihov dolazak bio je posljedica progona katolika pod srpskom dinastijom Nemanjića.

Dana 8. ožujka 1332. godine, na sjednici Velikog vijeća Dubrovnika, donesena je odluka o imenovanju konzula u Prizrenu, jednom od najpoznatijih autonomnih gradova jugoistočne Europe (Quod eius mansio sit in Prisren). Taj datum označava početak diplomatsko-konzularnog života Kosova, 676 godina prije proglašenja neovisnosti Republike Kosova (2008)! Ovi povijesni podaci svjedoče o dubokim vezama Hrvata i Albanaca, koje su se oblikovale kroz trgovinu, religiju, umjetnost i književnost te ostavile trajni trag u kulturnoj baštini dvaju naroda.

Nj. Eksc. Martin Berishaj

O kulturnom identitetu, gospodarskoj revitalizaciji i stabilnosti, kao i o aktualnim temama, govori Nj. Eksc. Martin Berishaj, veleposlanik Republike Kosovo u Republici Hrvatskoj.

Europska perspektiva

Republika Kosovo je mala država s tek dva milijuna stanovnika. Nekoć konstitutivna pokrajina upisana u Ustav SFRJ, a potom u Ustav Republike Srbije, konačno se osamostalila 2008. godine. Jeste li optimistični glede sadašnjeg statusa, kako političkog tako i ekonomskog i gospodarskog razvoja svoje zemlje?

- Republika Kosovo možda jest mala država s dva milijuna stanovnika, ali njezin potencijal daleko nadilazi njezinu veličinu. Od osamostaljenja 2008. godine Kosovo je postavilo temelje moderne i dinamične ekonomije, a danas s ponosom možemo reći da bilježimo kontinuiran gospodarski rast i sve veću prepoznatljivost na međunarodnoj sceni.

Kao veleposlanik, moj zadatak je jačati gospodarske veze, privlačiti investicije i promovirati Kosovo kao pouzdanog partnera. Naša prednost leži u mladom, obrazovanom i inovativnom stanovništvu, sektoru informacijskih tehnologija koji se ubrzano razvija, strateškim infrastrukturnim projektima i prirodnim resursima. Sve to čini Kosovo atraktivnim za investitore i ključnim igračem u regiji. Iako postoje izazovi, mi ih doživljavamo kao prilike.

Kosovo je predano reformama, digitalizaciji i jačanju međunarodnih ekonomskih odnosa. Naš cilj nije samo ekonomski rast već dugoročna održivost i konkurentnost. U tom duhu optimizam nije samo nužan - on je utemeljen na jasnoj viziji i strateškim potezima koji vode Kosovo prema još snažnijoj i prosperitetnijoj budućnosti.

Kosovo se još uvijek povezuje s tenzijama sa Srbijom, krizom… Kakav imidž kao zemlja želite ponuditi svijetu?

- Tenzije koje se često spominju nažalost još nisu dio prošlosti, zbog autokratskog režima Aleksandra Vučića, ali naša vizija i rad usmjereni su isključivo na budućnost. Svakodnevno jačamo našu prisutnost u međunarodnim organizacijama, radimo na jačanju regionalne stabilnosti i razvijamo diplomaciju temeljenu na suradnji i međusobnom poštovanju. Kosovo je danas sinonim za odlučnost, inovacije i europsku perspektivu - i to je imidž koji želimo podijeliti sa svijetom.

Kakvi su odnosi s drugim susjedima, drugim državama na Balkanu?

- Kosovo održava vrlo dobre odnose sa svim svojim susjedima, uključujući Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju, koji su naši bliski i važni partneri u mnogim područjima. Međutim, postoji samo jedan čimbenik u našoj regiji koji je prijetnja za sve susjede, a to je Srbija.

Srbija ima napete odnose s gotovo svim zemljama u okruženju, jer se stalno miješa u njihove unutarnje poslove i pokušava destabilizirati regiju kroz različite oblike hibridnog rata i direktne intervencije, čime ugrožava sigurnost i suverenitet susjednih država. U tom kontekstu ključno je da EU i SAD ozbiljno pristupe pitanjima koja se odnose na Srbiju. Jasno je da lojalnost europskim vrijednostima i principima nije nešto što se može kupiti novcem, investicijama ili trgovinskim ugovorima. Lojalnost se ne ostvaruje kroz financijske transakcije, poput kupnje litija, nego kroz istinske političke promjene koje podrazumijevaju demokratizaciju zemlje.

Nažalost, ne očekujem da ministri koji su bili dio režima Slobodana Miloševića, poput Vučića i Dačića, ni ljudi koji su na crnim listama SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, poput Aleksandra Vulina, mogu donijeti potrebne reforme za demokratizaciju Srbije. Ovaj proces zahtijeva veliku posvećenost svih nas, jer je Srbija ostala žarište političkih i sigurnosnih problema u cijeloj regiji.

S druge strane, odnosi između Kosova i Hrvatske izuzetno dobri u svim aspektima. Nedavno smo imali Ekonomski forum, gdje je evidentiran veliki interes hrvatskih poduzeća za ulaganja na Kosovo. Ekonomija Kosova u posljednje je četiri godine zabilježila izuzetan rast, a borba protiv korupcije i jačanje vladavine prava privukli su mnoge strane investitore. Ova suradnja u mnogim područjima, uključujući ekonomiju, sigurnost, vojnu suradnju, kulturu i obrazovanje, čini Hrvatsku ključnim strateškim partnerom Kosova.

Kosovo se dosljedno zalaže za dobrosusjedske odnose, regionalnu stabilnost i europske vrijednosti, jer vjerujemo da samo kroz suradnju možemo osigurati trajni mir i napredak za cijeli Balkan. Nažalost, Srbija i dalje vodi politiku poricanja naše državnosti i aktivno pokušava potkopati naš međunarodni položaj. Umjesto suočavanja s prošlošću i okretanja budućnosti, Beograd nastavlja s provokacijama i destabilizacijskim aktivnostima.

Međutim, Kosovo ostaje usmjereno na dijalog kao jedini način rješavanja otvorenih pitanja, ali dijalog koji je temeljen na ravnopravnosti i uzajamnom priznanju, a ne na pokušajima revizije povijesti ili osporavanja naših suverenih prava. Naš fokus nije na konfrontaciji, već na jačanju naše pozicije kao odgovorne i predane članice međunarodne zajednice. Europska perspektiva regije ostaje prioritet i vjerujemo da će upravo kroz integraciju u EU i NATO odnosi između svih balkanskih država, uključujući i Srbiju, u budućnosti biti stabilniji i konstruktivniji. Kosovo će u tom procesu ostati čvrst zagovornik mira, demokracije i međusobnog poštovanja.

Nedavno ste s našom zemljom i Albanijom potpisali zajedničku deklaraciju o obrambenoj suradnji. Vaš komentar?

- Bez sumnje, riječ je o suradnji koja se prirodno nameće među tri države koje dijele zajedničku povijest i već dugi niz godina njeguju iznimno dobre odnose. Ova povezanost dodatno osnažuje deklaraciju, čiji je primarni cilj unapređenje strateške i operativne interoperabilnosti s našim vojnim snagama. Ovaj sporazum obuhvaća četiri ključna područja.

Prvo, naglasak se stavlja na razvoj i jačanje obrambene industrije kroz suradnju triju zemalja. Drugi aspekt odnosi se na zajedničku obuku, vojne vježbe i druge pripremne aktivnosti koje će dodatno osnažiti naše jedinice kroz međusobnu koordinaciju. Treća dimenzija uključuje jačanje kapaciteta oružanih snaga svih triju država. Četvrti element tiče se međusobne spremnosti za suočavanje s hibridnim prijetnjama, uključujući dezinformacije i djelovanje aktera s destabilizirajućim namjerama, posebno onih s autokratskim i hegemonističkim ciljevima.

Što se tiče NATO-a, Ministarstvo obrane i Snage sigurnosti Kosova redovito komuniciraju s predstavnicima Saveza putem stalnog tima za vezu. Svi međunarodni angažmani koordinirani su s NATO-om i diplomatskim predstavništvima, uključujući ovaj sporazum, koji nije usmjeren ni protiv koga, već isključivo na produbljivanje regionalne suradnje.

Ovakvi sporazumi također šalju jasnu poruku svima koji imaju suprotstavljene interese da su naše zemlje odlučne u zaštiti svojih vrijednosti i zajedničkih interesa. Kada je riječ o tvrdnjama Srbije da ovaj sporazum krši odredbe sporazuma o kontroli naoružanja iz 1996. godine, jasno je da takve optužbe nemaju osnovu.

Vidi li Europska unija balkanske zemlje kao prijetnju stabilnosti Europe?

- EU ne vidi balkanske zemlje kao direktnu prijetnju stabilnosti Europe, ali je svjesna da nestabilnost na Balkanu može imati ozbiljne posljedice na sigurnost i prosperitet šire regije. Iako EU podržava integraciju Balkana kroz proces proširenja, koji uključuje političke, ekonomske i društvene reforme u zemljama kandidatkinjama, sami EU također prepoznaje specifične izazove s kojima se Balkan suočava, uključujući etničke napetosti, političku nestabilnost, korupciju te utjecaj vanjskih aktera poput Rusije i Kine.

Tijekom godina EU je nastavio ulagati u stabilizaciju Balkana, ali s naglaskom na to da svaka zemlja mora ispuniti kriterije za članstvo u EU-u, čime se osigurava dugoročna politička i ekonomska stabilnost. Međutim, EU se i dalje suočava s izazovima u vezi s politikama koje se provode u nekim zemljama Balkana, osobito u kontekstu demokratskih institucija, vladavine prava kao i ljudskih prava. Nestabilnost u tim područjima može biti prijetnja širem sigurnosnom okruženju Europe. Iako EU ne smatra balkanske zemlje prijetnjom u tradicionalnom smislu, regija i dalje zahtijeva pozornost, podršku i reforme kako bi se osigurala stabilnost koja je od presudne važnosti za cijelu Europu.

Važnost dijaspore

Imate jaku kosovsku dijasporu, u Švicarskoj 200.000, u Njemačkoj 400.000…, koja je njihova uloga u političkom i ekonomskom položaju Kosova?

- Kosovska dijaspora od ove godine ima pravo glasa na parlamentarnim izborima, što je prekretnica u političkom životu zemlje. Ova mogućnost ne samo da omogućava dijaspori da utječe na političke odluke već osigurava i dublje povezivanje s domovinom, čime se jača njezin politički, ekonomski i kulturni doprinos.

Politički, dijaspora ima ključnu ulogu u oblikovanju politike Kosova, jer svojim glasovima izravno sudjeluje u odabiru lidera i političkih stranaka koje će voditi zemlju prema europskim integracijama i demokratskim reformama. Dijaspora je povijesno bila motor političkog lobiranja za priznanje Kosova na međunarodnoj sceni, a sada, kroz svoje pravo glasa, ima priliku oblikovati i unutarnju političku dinamiku. Ovaj korak jača osjećaj političke odgovornosti među Kosovarima u inozemstvu i omogućava im da budu ravnopravni sudionici u oblikovanju budućnosti svoje zemlje.

Ekonomski, dijaspora ostaje glavni oslonac Kosova, koje čini značajan postotak BDP-a. Dijaspora igra ključnu ulogu u financiranju malih i srednjih poduzeća, nekretninskog sektora i pokretanju novih inicijativa koje pomažu smanjenju nezaposlenosti i jačanju stabilnosti tržišta rada. Također, kroz investicije u obrazovanje i zdravstvo, dijaspora pridonosi poboljšanju kvalitete života i izgradnji temelja za održiv ekonomski razvoj.

Održavajući kulturne, jezične i vjerske veze s Kosovom, dijaspora ne samo da štiti kosovski identitet nego ga i promovira diljem svijeta. Kroz kulturne projekte, obrazovne inicijative i povezivanje mladih generacija, dijaspora pridonosi globalnoj prepoznatljivosti Kosova, omogućujući zemljama domaćinima bolje razumijevanje kosovskog društva i kulture. Kombinirajući ove aspekte, dijaspora Kosova postaje nezaobilazan faktor u oblikovanju sadašnjosti i budućnosti zemlje. Njezin doprinos nije samo ekonomski već politički i kulturni, stvarajući čvrste temelje za trajnu stabilnost i razvoj. Razumijevanje i valorizacija ovog doprinosa omogućava mi da nastavim unaprjeđivati međunarodne odnose i pridonosim afirmaciji Kosova na globalnoj sceni. 

Multietnička budućnost

Švicarska je vlada streteški partner Kosova. U tom kontekstu podržavala je Kosovo tijekom procesa neovisnosti i pomaže unaprjeđenju ljudskih prava etničkih skupina. U čemu se ogledaju njihova prava i kako ćete izgraditi multietničku budućnost?

Švicarska vlada, kao jedan od strateških partnera Kosova, odigrala je ključnu ulogu u podršci tijekom procesa neovisnosti i nastavila je pružati pomoć u brojnim sektorima, uključujući ljudska prava i integraciju etničkih manjina. Švicarska nije samo politički podržala priznavanje Kosova već je i konkretno angažirana u promoviranju i zaštiti ljudskih prava svih etničkih zajednica. Ova podrška nije samo simbolična, ona se ogleda u različitim projektima i inicijativama koje omogućuju tim zajednicama pristup obrazovanju, zdravstvu, zapošljavanju, ali i pružanje platforme za političko sudjelovanje u društvu što je dio ustavnog okvira. Ova prava uključuju pravo na obrazovanje na materinjem jeziku, pristup javnim uslugama bez diskriminacije, političko predstavljanje i sudjelovanje u svim aspektima života zemlje. Izgradnja multietničke budućnosti za Kosovo zahtijeva duboko poštovanje različitosti i istinsku posvećenost socijalnoj i političkoj integraciji svih zajednica. Pristup ovoj misiji temelji se na nekoliko ključnih smjernica: poticanje međusobnog dijaloga i suradnje; jačanje političkog angažmana manjinskih zajednica što je ključno za izgradnju političkog okruženja koje će omogućiti sveobuhvatan razvoj, jer je svaki građanin, bez obzira na etničku pripadnost, jednako važan za budućnost zemlje; zaštita kulturnih identiteta - Kosovo treba biti mjesto gdje će kulturna različitost biti doživljena kao bogatstvo, a ne kao prepreka; osiguravanje jednakih ekonomskih prilika.

Izuzetne mogućnosti za strane investitore