Tržište EU-a nije prilagođeno digitalnom dobu

Upotreba umjetne inteligencije u Europskoj uniji regulirana je Aktom o umjetnoj inteligenciji (UI), prvim sveobuhvatnim zakonom o umjetnoj inteligenciji na svijetu. O poticanju inovacija, ulaganju u sektor UI-ja, prilagođavanju obrazovnih programa novim okolnostima, razgovarali smo u Europskom parlamentu u Strasbourgu s HDZ-ovim eurozastupnikom, dr. sc. Karlom Resslerom, koji je u prethodnom mandatu bio potpredsjednik Posebnog odbora za umjetnu inteligenciju, a u ovom mandatu je koordinator Europske pučke stranke u Odboru za proračune i voditelj delegacije HDZ-EPP.

Izbjeći zamku

Kako Hrvatska može iskoristiti europski Akt o umjetnoj inteligenciji za poticanje inovacija, a istovremeno osigurati zaštitu korisnika i etičku primjenu umjetne inteligencije?

- Akt o umjetnoj inteligenciji postavlja europski okvir odgovornog razvoja ključne transformacijske tehnologije koja iz dubine mijenja cijeli svijet. Ključno je izbjeći zamku prekomjerne regulacije, ali i nedostatka zaštite, pronaći ravnotežu koja potiče inovacije, ali štititi temeljna prava građana. U tom kontekstu, ohrabruju najave iz Europske komisije, uključujući najavu potpredsjednice Henne Virkkunen, koja naglašava potrebu da se određeni dijelovi Uredbe pojednostave, osobito kako bi se olakšalo poslovanje startupova i malih poduzeća. Primjena Akta pogotovo ne bi trebala uspostavljati nova ograničenja ili birokratske nedoumice koje bi podrivale pravnu sigurnost.

Hoće li Hrvatska iskoristiti prednosti jedinstvenog EU tržišta u području UI-ja?

- Nema razloga da Hrvatska ne iskoristiti prednosti jedinstvenog tržišta i zajedničkog pravnog okvira za poticanje startupova i investitora u području umjetne inteligencije. Ne smijemo stati samo na formalnom usklađivanju, nego definirati svoj smjer primjene umjetne inteligencije u gospodarstvu i administraciji. Uspjeh će uvelike ovisiti o provedbi, o ubrzavanju prijenosa znanja iz akademije u gospodarstvo i pametnom korištenju europskih fondova. U tom smjeru ide i nedavna odluka Vlade o izradi Nacionalnog plana i Akcijskog plana za razvoj umjetne inteligencije. Na europskoj razini itekako relevantni će biti i pregovori o novom dugoročnom proračunu EU-a kojim se bavim kao koordinator europskih pučana za proračunske politike.

Održivi ekosustavi

Kakve mjere EU planira za poticanje ulaganja u UI sektor u Hrvatskoj s obzirom na to da su veća tržišta konkurentnija u privlačenju investicija?

- Da, činjenica je da su veća tržišta u pravilu privlačnija od manjih. Međutim, ključni je problem što jedinstveno tržište EU-a nije prilagođeno digitalnom dobu. Različite regulatorne prepreke dovode do toga da u suštini u tom području postoji 27 nacionalnih tržišta. Uz uklanjanje takvih prepreka na europskoj razini, veličinu svojeg tržišta Hrvatska može premostiti pametnim pozicioniranjem. Rješenje nije u imitaciji velikih, nego u specijalizaciji: u razvoju nišnih rješenja u sektorima poput zdravstva, održivog turizma ili logistike, gdje možemo konkurirati znanjem i agilnošću. Programi poput Digitalne Europe, Obzora Europe i InvestEU donose pristup konkretnim europskim sredstvima koja mogu potaknuti ulaganja u digitalnu transformaciju. Europski digitalni inovacijskih hubovi u Hrvatskoj – Edih Adria, Edih Jurk, Edih Bluedih, Edih AI4Health.Cro, Crobohub++, a i lokalne inicijative poput Osijek Software Cityja, primjeri su kako se uz europska sredstva može povezati akademsku zajednicu i IT industriju s ciljem uspostave održivih ekosustava.

Kako Hrvatska može prilagoditi svoje obrazovne programe i tržište rada kako bi iskoristila prednosti UI-ja, a smanjila rizik od gubitka radnih mjesta zbog automatizacije?

- Umjetna inteligencija neće preko noći izbrisati radna mjesta, ali će ih značajno promijeniti. Ključno je kako ćemo kao društvo odgovoriti na tu promjenu. Kroz modernizaciju obrazovnog sustava i ulaganja u cjeloživotno učenje treba opremiti društvo vještinama za digitalno doba jer nema opravdanja da ostanemo promatrači u transformaciji koja se događa pred našim očima. Sada je trenutak za ozbiljna ulaganja u ljude jer oni su danas najvredniji resurs. To znači više praktičnih znanja u STEM područjima, jaču povezanost s tržištem i bolju suradnju obrazovnih institucija s privatnim sektorom. Dobar primjer usmjerenog razvoja kadrova je Centar umjetne inteligencije u Lipiku, gdje se kroz konkretne programe stvaraju nova znanja i vještine za primjenu umjetne inteligencije u praksi. Istodobno, to nije područje samo za računalne znanstvenike. Trebamo stručnjake koji će tehnologiju znati primijeniti u zdravstvu, pravu, poljoprivredi, javnoj upravi, kao i one koji će dubinski razumjeti sve etičke dileme i društvene izazove povezane s primjenom umjetne inteligencije.

Kibernetička sigurnost

Koji su ključni izazovi i prijetnje koje EU vidi u korištenju UI-ja u kontekstu kibernetičke sigurnosti, a kako Hrvatska može sudjelovati u europskim strategijama zaštite?

- U eri umjetne inteligencije kibernetička sigurnost postala je pitanje nacionalne i europske opstojnosti. Umjetna inteligencija može ojačati europsku otpornost, kroz bržu detekciju prijetnji, prediktivne sustave i automatiziranu zaštitu. Istodobno, ta ista tehnologija u pogrešnim rukama može postati i oružje sofisticiranih kibernetičkih napada, manipulacije informacijama i narušavanja povjerenja u demokratske procese, pa čak i kompromitiranja zdravstvenih, prometnih i energetskih sustava.

Kroz novu Strategiju kibernetičke sigurnosti i Direktivu NIS2 o mjerama za visoku zajedničku razinu kibernetičke sigurnosti, Hrvatska djeluje unutar zajedničkog okvira kojim su postavljena jasna pravila za zaštitu kritične infrastrukture i bolje međusobno usklađivanje država članica. Odgovornost, međutim, ne prestaje s usklađivanjem, već se nastavlja s ulaganjima u vlastito znanje, stručne kapacitete i otpornost institucija, što je smjer u kojem Hrvatska treba nastaviti.