Svima je jasno da carina svakako pada na leđa potrošača

Carine će svakako prebaciti dio proizvodnje u SAD na duži rok, ali to neće biti u toj mjeri da potpuno izbalansira američku vanjskotrgovinsku bilancu. Međutim, carine će imati i niz negativnih efekata - kaže Ante Pavić, ovlašteni porezni savjetnik, partner LeitnerLeitner Hrvatska, te dodaje:

- Ako za primjer uzmemo prebacivanje proizvodnje tehničke robe, npr. danas popularnih telefona Iphone 16 Pro modela koji se trenutno prodaje u SAD-u za 1.200 USD, prema nekim procjenama, njegova bi cijena, ako u cijelosti bude proizveden u SAD-u iznosila od 3.000 USD do 3.500 USD. Naime, osim puno većih troškova rada, Apple kao proizvođač uređaja bi trebao uložiti golema sredstva u prebacivanju lanaca opskrbe na američke dobavljače (pod uvjetom da je sve i dobavljivo unutar SAD-a), jer ništa se ne bi dobilo ako se samo sklapanje uređaja premjesti u SAD, a uvoz komponenti i dalje ostane opterećen carinama, taj trošak bi na kraju snosio opet kupac uređaja.

Drugi negativan efekt je taj da carine negativno utječu na konkurentnost, smanjena konkurentnost domaćih proizvođača dovodi do rasta cijena njihovih proizvoda na domaćem tržištu, a uz to i manju konkurentnost na inozemnom tržištu, što paradoksalno opet dovodi do smanjenja izvoza i gubitka radnih mjesta.

O burzama, dolaru...

Na kraju priče svaki trošak proizvođači, distributeri te prodavači prebacuju na krajnjeg potrošača. U tom svjetlu svima je jasno da carina, kao namet koji se plaća kod uvoza ulazi u cijenu proizvoda, te na taj način svakako pada na leđa potrošača koji taj proizvod konzumiraju. Naravno, u određenim situacijama, npr. ako proizvođači ne mogu plasirati svoje proizvode na druga tržišta, oni mogu preuzeti dio troška carina na način da smanje svoje proizvođačke marže, kao i distributeri da smanje svoje marže u cilju smanjenja konačne cijene proizvoda, amortizirajući na taj način krajnji udar na potrošače. Međutim, ovo i ako se bude događalo, bit će kratkog roka.

Ante Pavić

- Po mom sudu ono što je utjecalo na Trumpovu nedavnu promjenu politike oko carina (odgoda za 90 dana, osim za Kinu, naravno) tržište je državnih obveznica. Naime, između tržišta obveznica i tržišta dionica vlada reciprocitet. Dionice se općenito smatraju rizičnijom vrstom imovine, a državne obveznice smatraju se mnogo sigurnijim ulaganjem (jer iza njih stoji država), pri čemu se te dvije vrste vrijednosnica obično kreću u suprotnim smjerovima. Kada su tržišta dionica u rastu, ulagači svoja sredstva usmjeravaju u tu vrstu ulaganja jer očekuju veće stope povrata, dok se istovremeno ulaganja u nisko rizične državne obveznice smanjuju. Kada dođe do pada na burzama, dolazi do suprotnog kretanja i investitori sredstva usmjeravaju u državne obveznice.

Ono što se proteklih tjedana događalo u SAD-u jest da je došlo da pada burzovnih indeksa u Americi (iako su se krajem prošlog tjedna oporavili, ali ne u mjeri da anuliraju početni pad), s istodobnim padom interesa za državnim obveznicama, to jest njihovom rasprodajom. Tako je primjerice 10-godišnja državna obveznica protekli tjedan zabilježila porast prinosa iznad 4,5 % (na dan 11. travnja 2025.). Rastući prinos signal je manjka povjerenja investitora u državne obveznice, dovodeći do njihove prodaje (uključujući i Kinu u okviru mogućeg odgovora na carine), što bi za rezultat imalo porast kamatne stope kako bi se privukli investitori, a što na kraju povećava cijenu zaduživanja SAD-a. (Ovo se može dobro vidjeti na linku: https://tradingeconomics.com/united-states/government-bond-yield)

Upravo to je trenutno najsnažniji signal SAD-u kako zbog carinskog rata dolazi do pada povjerenja u američko gospodarstvo. Treba podsjetiti da je Kina u siječnju 2025. godine držala 761 milijardu dolara u američkim državnim obveznicama i bila drugi najveći kreditor SAD-a, odmah iza Japana, koji drži više od trilijun dolara. Iako, ako bi promatrali i neizravna ulaganja u američke obveznice, Kina je najveći kreditor SAD-a.

Drugi važan signal je pad vrijednosti dolara. Naime, sporazumom iz Bretton Woodsa 1944. godine američki dolar je usvojen kao svjetska rezervna valuta, rezerve zlata u američkoj centralnoj banci služile su kao pokriće, a druge valute bile su fiksno vezane uz dolar. Jačanjem Kine i padom povjerenja u dolar zbog oprečnih signala koji dolaze iz SAD-a, investitori se uz zlato okreću i drugim valutama, švicarskom franku, pa i euru, što dovodi do pada vrijednosti dolara, čemu svjedočimo ovih dana. Dakle, pitanje je dolazi li zbog trenutnih previranja do dedolarizacije svjetske trgovine i financijskih tržišta, te odgovara li SAD-u pad vrijednosti dolara odgovara u cilju vraćanja proizvodnje u SAD i konkurentnijeg izvoza.

O opasnosti za Hrvatsku...

- Mirovinski fondovi u Republici Hrvatskoj podijeljeni su u nekoliko kategorija ovisno o njihovoj svrsi, strategiji ulaganja i razini rizika, a što je zakonski regulirano. Ovi fondovi su ključni za osiguranje adekvatne mirovine za građane i pružaju različite opcije za štednju i ulaganje. Obvezni mirovinski fondovi kategorije A, B, C imaju različite strategije ulaganja, a ovisno o dobnoj skupini obveznika uplate te sukladno s time razini rizika koji fond preuzima u svojim ulaganjima. Tako je preuzeti rizik najmanji u mirovinskom fondu kategorije C, a najveći u fondu kategorije A.

Ne ulazeći u strukturu ulaganja svakog fonda, generalno za sve mirovinske fondove koji djeluju u RH možemo reći da imaju konzervativnu ulagačku politiku, ulažući u obveznice RH, u dionice izdavatelja iz Republike Hrvatske, država članica EU-a ili OECD.

Slijedom navedenoga, zbog same strukture ulaganja, kao i geografske diverzificiranosti ulaganja, pad dioničkih indeksa neće imati preveliki negativan utjecaj na prinose mirovinskih fondova. Međutim, sama ta struktura ulaganja i relativno skromni prinosi na takva ulaganja pod prijetnjom su trenutnih inflatornih kretanja. Dakle, veću opasnost vidim u kretanju prinosa u odnosu prema stopi inflacije nego u padu vrijednosti dionica na svjetskim i domaćim tržištima.Što se tiče, širih negativnih utjecaja takvih kretanja na Republiku Hrvatsku, kako sam već prethodno naglasio, utjecaj može biti na proizvodnju farmaceutskog sektora, oružja (tvrtka HS produkt oko 70 % svoje proizvodnje izvozi u SAD), kooperanata koji proizvode za njemačku, talijansku i francusku autoindustriju, ali i neizravno na turizam. Naime, neizbježno je da zbog moguće recesije i smanjene kupovne moći stanovništva na našim najvećim emitivnim tržištima dođe i do pada broja gostiju s tih tržišta.