VIDEO DEBATA: Ima li tržišnog rezona u visokim cijenama?

Ako se ovi bojkoti trgovina nastave u dužem razdoblju, ako dođe do ozbiljnijeg pada trgovine, stradat će domaći lanci i tvrtke. Razlog je jednostavan, jer oni nemaju toliko kapitalnih zaliha kao multinacionalne ili strane kompanije. Na primjer, za Kaufland se zna da nije profitabilan, ali Lidl, s kojim je u istom sastavu, drži ga iznad vode. Hrvatski dućani tih velikih tvrtki su njima kap u moru, pad njihovog poslovanja za velike kao što je Lidl nije presudan, ali naši trgovci, posebno ako su preinvestirani jer grade puno novih dućana, mogu ozbiljno stradati. Banka te u takvim prilikama samo »stera« van, izjavio je Slobodan Školnik, nekadašnji glavni menadžer Emmezete, a danas Moemaxa, gostujući u podcastu Špica s Macanom, zajedno s našim novinarom Draženom Katalinićem, zaduženim za praćenje ekonomije i trgovine koji o ovoj temi govori obuhvaćajući sve ekonomske, ali i socijalne aspekte bojkota.

Upitne posljedice

Pitanja koja su otvorena jesu ona o tome koji je smisao bojkota, a koji je njegov krajnji cilj, što se pritom traži od države, uz to jesu li uzrok poskupljenja trgovačke marže, što se može mijenjati u poreznoj politici, a na koncu i kako to da u Srbiji građani bojkotiraju vlast, a u Hrvatskoj - trgovine?! Krešimir Macan svojim je provokativnim pitanjima otvorio niz tema.

S novim valom bojkota trgovina, ali i određivanjem limitiranih cijena 70 proizvoda od strane Vlade, ova je tema bila top tema ovog tjedna, a mogla bi i ostati takvom neko vrijeme, jer su građani voljni sudjelovati u bojkotu zbog visokih cijena koliko god bude trebalo.

Školnik misli i da neće svi krenuti putem Konzuma, koji je nakon odluke Vlade da se cijene limitiraju, i sam najavio limitiranje rasta cijena za čak 250 proizvoda.

- Ma niš’ od toga. Ovo sve zajedno nema nikakvog smisla, jer država treba pomagati socijalno ugrožene izravnim mjerama, dotacijama, subvencijama, ali zašto limitirati određene proizvode za sve?! Ja se ne naslađujem nad ničijom teškom sudbinom kao socijalno ugroženih, ali kome treba bojkot Coca-Cole? Pa to je besmislica! Coca-Cola je luksuz, to je piće koje nam nije potrebno da bismo preživjeli - pij vodu, pij limunadu, kaj ja znam, ali Coca-Cola ti sigurno nije nužna za život. Ovo postaje čudno, skoro da se pitam je li Cockta to platila, rekao je Školnik u raspravi koja je bila polemična, pa i provokativna. On kaže da u Hrvatskoj često ima takvih besmislica - pa to je kao kad Grad Zagreb plaća besplatne udžbenike svima, a bogatih ljudi ima na tisuće, ili kad država obnavlja stanove od potresa svima, a neki i dalje imaju tri vile u Dubrovniku. Socijalni cenzus treba postojati, smatra.

Novinar Dražen Katalinić, iako podržava bojkot, pita se kakve mogu biti njegove posljedice ako potraje duže.

- U trgovini imamo 200.000 radnih mjesta, a kad zbrojimo i zaposlene u poljoprivredi, koji bi manjkom prodaje nekih proizvoda isto mogli postati ugroženi, onda je zaista pitanje je li ovo najbolja metoda, kaže Katalinić. Da se ne bi ovo pretvorilo u modu, vidimo da sad i BiH i Crna Gora kreću u sličan bojkot, pita se. Uz to, kaže, malo je čudno da se ovoga tjedna bojkotira baš određena tri lanca, Lidl, DM i Eurospin, a baš su oni najizdržljiviji s obzirom na to da su u stranom vlasništvu pa je upitno koliko ih bojkot uopće može pogoditi da bi uopće spuštali cijene. Uostalom, cijene nisu poput opruge, da se nategnu naviše, a onda opuste i vrate, to nažalost nije tržišni rezon, strahuje Katalinić.

Novinar Novog lista Dražen Katalinić (foto:Davor Kovačević)

Potencijalni karteli

Govoreći o potencijalnim kartelima u trgovini, Školnik poručuje kako takvih dogovora sigurno nema.

- Lanci se ne dogovaraju, nego samo prate jedni druge. Gotovo da sam siguran da se ne dogovaraju. To bi bilo nezakonito, ali i tko bi njih 10-15 doveo za stol da se dogovore, nema šanse, kaže Školnik.

Novinar Katalinić jasno poručuje:

- Bojkot je u prvom redu poruka Vladi - makroekonomski pokazatelji su dobri, ali cijene rastu. Građani im poručuju, ne radite budale od nas. Znamo da je u opticaju »previše« novca nakon rasta dijela plaća, pa s potrošnjom i inflacija raste, ali tu su problem i PDV i marže, zato su krivi i Vlada i trgovci, kaže Katalinić.

U raspravi koja se zahuktala, Dražen Katalinić upozorio je kako strani trgovački lanci u Hrvatskoj ne prikazuju dobit, nego fiktivno prikazuju gubitke, kako ne bi plaćali porez na dobit u Hrvatskoj nego eventualno samo u matičnim državama.

Ali Školnik odgovara kako tržišni rezon za ove cijene od trgovaca itekako postoji.

- Ako je Hrvatska izgubila 10 posto stanovništva, i zamijenila ga s 10 posto stranih radnika, izgubila je i 10 posto svoje normalne potrošnje. Strani radnici žive od 100 eura mjesečno, kupuju samo rižu, a naši građani su trošili puno više. Normalno da onda trgovci traže način za zadrže tih 10 posto svog prihoda - rastom cijena. Zaboravljate da uprave tvrtki traže od svojih menadžera da te cijene budu još i više, da prihod raste ne samo tih 10, nego i 12 ili 13 posto godišnje. I to je, morate znati, potpuno normalno, kaže Školnik.

Kad je riječ o maržama, Školnik ironično komentira kako je jako lijepo da građani uče i da danas svi sve znaju o maržama, a malo je u svemu što se objavljuje istine.

- Marže su kod trgovaca s hranom već godinama u stagnaciji, i stalno se kreću otprilike isto, a nitko ne mrzi Zaru kad ima maržu 50 posto. Ili Ikeu, koja isto ima 50 posto. Zakaj njih ne mrzite, nego svi trče u Zaru. Uostalom, najmanje su razine profitabilnosti, a time i marže kod trgovina s hranom, do 5 posto. Oni koji imaju do 10 posto profitabilnosti su recimo baš Zara, Ikea, Bauhaus. A najviša kategorija profitabilnosti je znate što - pitajte svoje žene ili ljubavnice, ako ih imate - Louis Vuitton ili Gucci. To su oni koji stvarno ostvaruju ekstraprofite. Sa svojim brendovima se Francuska hvali, to su im najbolji svjetski proizvodi, a u Hrvatskoj bi takvi najgore prošli, kaže Školnik.

- Kad se analizira rashod trgovaca, jedan graf pokazuje da od njihovih primitaka čak 86 posto ide dobavljačima, uključujući energente, marketing i logistiku. Potom 5,5 posto ide zaposlenima, a čak 8,1 posto državi. Oko 0,3 posto ide bankama, osiguranjima i slično, a samo 0,5 posto vlasnicima tvrtki. To je ta velika dobit trgovaca! Dajte, molim vas. Dakle, država dobiva 13 puta više nego vlasnici trgovačkih lanaca. I ljudi očekuju pad cijena? To se neće dogoditi, rekao je Školnik.

Direktor Moemaxa Slobodan Školnik (foto:Davor Kovačević)

Proizvodnja hrane

Novinar Katalinić pita se zašto na hrvatskom tržištu nema price-cuttera, rezača cijena, kao primjerice u Njemačkoj, gdje takvi lanci funkcioniraju kao outleti ili diskonti.

- To je u Hrvatskoj trebao biti Lidl kad je došao, ali umjesto da dođu s nižim cijenama i pomognu da i drugi spuste cijene, bilo je obrnuto. Oni su se prilagodili višim hrvatskim cijenama, upozorio je Katalinić, i zato su kažnjeni sada u bojkotu.

Dohvatili su se i oko teme proračuna, odnosno fiskalne politike jer Školnik kaže kako povećane plaće u javnom sektoru povećavaju potrošnju, a državna i javna uprava i dalje ostaju neefikasne.

- Pogledajte Trumpa, on je za 200.000 ljudi u javnoj upravi poslao mail i rekao im uzmite otpremninu i otiđite. To je i naša Vlada mogla učiniti, poslati višak u realni sektor, a ovima što ostaju povećati plaće. Tako bi trošak ostao isti, pa bi i potrošnja ostala ista, a inflacija ne bi podivljala, kaže menadžer Školnik.

Tu je naravno i pitanje proizvodnje hrane u samoj Hrvatskoj koja bi snizila cijene - da postoji.

- Hrvati imaju danas manji output od poljoprivrede nego su imali u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Zamislite koliko je u 30 godina tehnologija napredovala, a mi smo gori nego smo bili! Pa sve što treba je učiti od pametnijih, pogledajte Izrael koji je u pustinji, a potpuno je navodnjen, ili hladnu Dansku i njihovu proizvodnju. Neka novi ministar poljoprivrede, onaj DP-ovac, prvo ode mjesec dana u Izrael, pa mjesec dana u Dansku pa nek se onda primi posla, poručuje mu Školnik.

Ali Katalinić vidi svjetlo na kraju tunela jer podsjeća da je Podravka kupila dio Fortenovine poljoprivredne proizvodnje, pa se tu ipak može očekivati mali pomak nabolje kad je proizvodnja hrane u pitanju.

Na kraju, uvijek je sve i pitanje radne snage - u ovoj raspravi ona nije mnogo isticana kao problem, vjerojatno zato jer čini, kako je spomenuto, tek oko 5 posto troška velikih lanaca.

- Ljudi u Hrvatskoj vole mrziti strance, posebno Azijate, ali da oni danas iz Hrvatske odu, ne bi imao tko raditi više, hrvatsko gospodarstvo bi stalo. Pogrešna je teza - doveli ste Nepalce da ne plaćate Hrvate. Obrnuto je, doveli smo ih jer nikog drugog više nema da radi, kaže Školnik na kraju.

Krešimir Macan, Tihana Tomičić, Dražen Katalinić, Slobodan Školnik (foto: Davor Kovačević, Zagreb, 29.01.2025.)