VIDEO DEBATA: Ulaganja su dugoročna, nema brze zarade i uvijek postoji mogućnost gubitka

Financijska pismenost iznimno je važna jer svatko od nas, na jedan ili drugi način, dolazi u kontakt s financijskim odlukama u životu. Što je veće razumijevanje financijskih pojmova, to je lakše donositi bolje odluke o zaduživanju i ulaganju što je korisno ne samo za pojedinca i kućanstvo, nego i za cjelokupno gospodarstvo jer smanjuje vjerojatnost financijskih nestabilnosti, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u uvodnom govoru na 3. Regionalnoj konferenciji financijske pismenosti pod nazivom »Financijski IQ: Pametne financije kao odgovor na suvremene probleme« održanoj u ožujku u Zagrebu.

Guverner je također rekao kako kućanstva u Hrvatskoj tradicionalno posjeduju značajnu imovinu u obliku nekretnina koje služe za stanovanje, dok je financijska imovina manja u odnosu na prosjek EU-a, ali slična onoj u zemljama srednje i istočne Europe. U Hrvatskoj je financijska imovina kućanstava koncentrirana u bankovnim depozitima, a omjer financijske imovine kućanstava i BDP-a značajno je manji od prosjeka EU-a.

Stavovi prema novcu

No, s druge strane, hrvatski su građani ostvarili iznadprosječan rezultat ukupne financijske pismenosti u trećem međunarodno koordiniranom ciklusu istraživanja provedenom tijekom 2022. i 2023. godine po metodologiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a istraživanje je provedeno na gotovo 69.000 ispitanika u dobi od 18 do 79 godina. Hrvatska je ostvarila ukupni rezultat financijske pismenosti od 62 posto, odnosno u prosjeku su hrvatski građani ostvarili 62 od 100 mogućih bodova. Od zemalja koje su sudjelovale u istraživanju najveću razinu financijske pismenosti imaju građani Njemačke (76 posto), a najnižu razinu od zemalja članica Europske unije ostvarili su građani Italije (53 posto). Hrvatska je tako s rezultatom od 62 posto iznad prosjeka svih zemalja koje su sudjelovale u ovom ciklusu istraživanja (60 posto), a blago ispod prosjeka financijske pismenosti zemalja OECD-a, a najbolje rezultate ostvarili smo u kategoriji financijskog znanja (70 posto), što je za 3 postotna boda bolje od prosjeka zemalja OECD-a (67 posto). U okviru komponente financijskog znanja hrvatski građani najbolje su upoznati s definicijom inflacije, dok su najlošije znanje pokazali u razumijevanju izračuna jednostavnoga i složenoga kamatnog računa.

Financijska pismenost bila je tema još jedne Špice s Macanom u kojoj su sudjelovali profesor matematike Toni Milun i financijski stručnjak Marko Bogdan, a odmah na početku podcasta voditelj Krešimir Macan naveo je istraživanje Eurobarometra po kojemu su četiri od pet ispitanika u Europskoj uniji financijski nepismena, odnosno imaju nisku razinu financijske pismenosti pa nije ni čudo, nastavio je Macan, što su bogati još bogatiji, a siromašni još siromašniji.

Toni Milun, koji već godinama financijski opismenjuje Hrvate, kaže da su ljudi zainteresirani za ulaganja te da žele znati bolje upravljati svojim financijama. Podsjetio je da su Slovenci, primjerice, 2019. bili drugi na svijetu po financijskom znanju, što je jedna trećina pismenosti, odmah iza Hong Konga, dok su najbolji na svijetu bili po ponašanju i stavovima prema novcu i ulaganju, i po tom pitanju jako se razlikuju od Hrvata.

- Kada su uvodili euro, Slovenci su imali bijele i crvene liste trgovaca i ako je neki trgovac podigao cijene, Slovenci su to smatrali nepoštenim i ne bi kod njega kupovali. Mi ne mijenjamo navike, pišemo na Facebooku da to nije u redu, ali navike ne mijenjamo, iako su se ljudi malo pokrenuli, naveo je Milun.

Toni Milun (foto: Davor Kovačević)

Bogdan je tako naveo da Slovenci ulažu četiri puta više nego Hrvati u stvari koje su izvan bankarskog sustava, poput fondova ili dionica, te da su najbolji u raspodjeli ulaganja, dok su Hrvati po tom pitanju najgori jer tradicionalno ulažu u nekretnine i štednju koje ne donose dodanu vrijednost nakon određenog vremena, za razliku od Slovenaca koji dvije trećine imovine investiraju u dionice.

Savjesnost i metodičnost

Financijsko ponašanje najznačajnija je komponenta financijske pismenosti i obuhvaća pitanja kojima se utvrđuju savjesnost i metodičnost pri vođenju vlastitih financija, ističu u HNB-u. Međunarodno istraživanje pokazalo je da su građani u Hrvatskoj manje od građana zemalja EU-a i OECD-a skloni tražiti savjete vezane uz financije od nezavisnog izvora, dok s druge strane, Hrvati više plaćaju svoje račune na vrijeme! Odnos prema novcu pokazuje, pak, kako i nadalje značajan dio građana u Hrvatskoj prednost daje potrošnji pred dugoročnom štednjom. Dok je ukupna financijska pismenost u Hrvatskoj nešto ispod prosjeka OECD-a, digitalna je financijska pismenost znatno niža te iznosi 49 posto. Ipak, u Hrvatskoj je znatno manji broj ispitanika bio suočen s financijskom prijevarom ili neautoriziranom transakcijom u usporedbi s ostalim zemljama ili prosjekom zemalja OECD-a, napominju u HNB-u.

Što se mladih tiče, Milun je istaknuo da oni prvenstveno žele ulagati u kriptovalute jer im je to uzbudljivije, a žele ostvariti zaradu od danas do sutra. No, guverner Vujčić istaknuo je zabrinutost zbog sve veće sklonosti građana rizičnim ulaganjima u kriptovalute, što je, kaže, česta praksa u Hrvatskoj i Sloveniji, ali također »može ukazivati na manjak financijskog znanja i odgovornog ponašanja u upravljanju financijama«.

Stoga je optimalni početak za sve građane koji žele ulagati svoj novac, a nemaju dovoljnu razinu financijske pismenosti, u takozvanim robo-savjetnicima, odnosno aplikacijama koje se mogu »skinuti« s interneta, poručili su Milun i Bogdan.

- Aplikacija vam postavi desetak pitanja na koja bi trebalo odgovoriti iskreno jer će po tome aplikacija znati procijeniti vaš portfelj. Važan je cilj - želite li štedjeti za mirovinu ili kupiti auto kroz dvije, tri godine, i na temelju toga vam se preporučuju kombinacije za ulaganja, ukratko je rad takvih aplikacija objasnio Milun.

- Što je duži rok ulaganja, to je veća vjerojatnost da će ulaganje završiti pozitivno, dodao je Bogdan kazavši da su ovakve aplikacije u Hrvatskoj novost jer Hrvati generalno nisu spremni ulagati novac. To je inače europski problem koji je bankocentričan, nastavio je Bogdan, jer ljudi više vole banke nego tržište kapitala.

Marko Bogdan (foto: Davor Kovačević)

I unatoč činjenici da su kamate na štednju u bankama mizerne, do najviše dva posto, a kamate na državne obveznice i trezorske zapise 2,6 posto, građani još uvijek na računima, depozitima i štednji imaju 35 milijardi eura, podsjetio je Milun. U HNB-u, pak, navode da je zaduženost kućanstava u Hrvatskoj niža u usporedbi s EU prosjekom, no naglasak je na visokom porastu gotovinskih kredita, čiji je prosječan iznos u posljednje tri godine narastao s 7.500 na 8.500 eura.

- Banke se sporo prilagođavaju, trebaju educirati svoje zaposlenike koji bi klijentu trebali znati preporučiti u što ulagati, naveo je Milun dodavši da je jedna banka jednom njegovom studentu, koji želi ulagati novac na drugi rok, preporučila obvezničke fondove što je pogrešno jer je dokazano da dionički fondovi dugoročno bolje rastu, kaže Milun, a obveznički fondovi su za kraći rok ulaganja.

Gosti »Špice s Macanom« tako su gledateljima podcasta tijekom emisije provukli i nekoliko savjeta o ulaganjima: nema brze zarade, uvijek postoji mogućnost gubitka, pripazite na prevarante i ulaganja su dugoročna.

Osiguranje mirovine

Posljednjih mjeseci u Hrvatskoj održano je nekoliko konferencija upravo o financijskoj pismenosti, a u ožujku je obilježen i Svjetski tjedan novca pod nazivom »Think before you follow, wise money tomorrow«, a bila je usmjerena na izazove digitalnih financija i utjecaj društvenih mreža na odluke mladih, s posebnim naglaskom na prepoznavanje pouzdanih informacija, a sve kako bi se dodatno podigla svijest o važnosti financijske pismenosti i osnaživanju pojedinaca sa svrhom boljeg upravljanja svojim financijama za sigurniju budućnost.

- Pandemija, agresija na Ukrajinu i njihove posljedice, kao i potres podsjetili su nas da se u svakom trenutku možemo suočiti s krizama koje mogu testirati našu financijsku otpornost. To je prilika da učimo na vlastitim propustima, da u novi ciklus krenemo obogaćeni za negativno iskustvo koje nam može pomoći da bar u nekim segmentima unaprijedimo financijsko ponašanje i da osvijestimo da su opušteni stavovi o osobnim financijama poput »živim za sada« svjetonazorski i praktično promašeni, poručio je Bojan Fras, viceguverner HNB-a.

U podizanje financijske pismenosti uključilo se i Ministarstvo financija organiziravši u ožujku konferenciju s prigodnim sloganom »Ne budi kao guska u magli, s financijama ne nagli!« namijenjenu srednjoškolcima i studentima.

Osvrćući se na brojne aspekte financijske pismenosti, ministar financija Marko Primorac tada je naglasio i važnost osiguranja kvalitetne mirovine, to jest dostatnih financijskih sredstava za to vrijeme. »Odluke koje donosite danas, odnosno u većoj mjeri koje ćete donositi kada stupite na tržište rada, utječu na budućnost vaših mirovina. O svojim financijama je potrebno voditi računa u svakom razdoblju života, ne isključujući ni one najranije faze jer one itekako mogu imati velik utjecaj na ono što će se događati u budućnosti, pa čak i u vašoj mirovini«, istaknuo je Primorac.

Naglasio je i važnost obitelji, jer iako su s razvojem tehnologije i inovacija mladi s nekim proizvodima i uslugama bolje upoznati od svojih roditelja, to ne znači da treba zanemariti njihove savjete, koji proizlaze iz puno većeg životnog iskustva.

Konačno, guverner Vujčić nedavno je izjavio da se godinama zalaže da osobne financije budu obvezan predmet u školama zato što su odluke financijskog karaktera nešto s čim će se svatko susretati u životu, bilo da je riječ o štednji, investicijama ili podizanju kredita.

- To su sigurno informacije i znanja koje će im, ako ih učenici steknu u srednjoj ili osnovnoj školi, pomoći u životu, kazao je guverner. Prema najnovijim istraživanjima, starosna skupina od 19 do 29 godina u Hrvatskoj je iznad prosjeka opće razine financijske pismenosti vršnjaka iz 40 zemalja koje su istraživanje provodile.