Sufian Jusoh i Ina Stašević
Politička i ekonomska unija ASEAN udruženje je jugoistočnih azijskih zemalja, čini ga deset država sa sjedištem u jugoistočnoj Aziji. Blok uključuje Tajland, Maleziju, Indoneziju, Filipine, Singapur, Brunej, Vijetnam, Laos, Mjanmar i Kambodžu te pokriva ukupno gotovo 700 milijuna ljudi. Neprocjenjiv je to resurs...
Predsjedatelj Udruženja zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) rotira se svake godine na temelju abecednog reda engleskih naziva država članica, a 2025. godine tu je ulogu preuzela Malezija. Predsjedatelj je odgovoran za domaćinstvo i predsjedanje raznim sastancima, koji kulminiraju konferencijom najviše rangiranih predstavnika država.
Zahvaljujući snažnom gospodarskom rastu regije ASEAN je ojačao svoju globalnu prisutnost, ali u isto vrijeme suočava se i s nizom unutarnjih i vanjskih izazova. Predsjednik vlade Malezije Anwar Ibrahim na samitu ASEAN-a u listopadu prošle godine iznio je svoje težnje u malezijskom predsjedanju ASEAN-om, a to je da će dati prioritet širenju trgovinskih i investicijskih veza, poticanju digitalne transformacije u regiji te jačanju ekonomskih temelja država članica. Ovogodišnja tema ASEAN-a je "održivost i uključivost". Od te dvije komponente malezijskog predsjedanja održivost se izravno odnosi na ekonomski program, a uključivost je povezana s dva ključna regionalna izazova: Mjanmar i Južno kinesko more.
Zašto Mjanmar? Zbog građanskog rata koji je eskalirao nakon puča (vojne hunte i protuvojnih snaga) u veljači 2021., koji četiri godine poslije još uvijek traje, a izgledi za rješavanje krize ostaju vrlo neizvjesni. Potom su tu neriješeni teritorijalni sporovi u Južnom kineskom moru. Stoga ti izazovi ugrožavaju uključivost ASEAN-a i suočavaju zemlje članice sa sve složenijim i nepredvidljivijim globalnim okruženjem.
Predstavljanje teme "Malezijsko predsjedanje ASEAN-om 2025. i ASEAN vizija 2045." održano je 2. i 3. lipnja na Diplomatskoj akademiji pri Ministarstvu vanjskih poslova, kao i na Fakultetu političkih znanosti i Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Gost predavač, prof. dr. sc. Sufian Jusoh, ravnatelj Instituta za malezijske i međunarodne studije na Nacionalnom sveučilištu Malezije i profesor međunarodne trgovine i ulaganja, svjetski je poznati stručnjak za međunarodnu trgovinu i ulaganja. Suosnivač je ASEAN-ova Foruma za ekonomsku integraciju i član ASEAN-ove radne skupine za razvoj vizije ASEAN-a nakon 2025. godine. Profesor Jusoh je savjetnik za azijsko-pacifičku mrežu ARTNeT i UNESCAP.
U svom je predavanju prof. Jusoh naglasio važnost i strateški smjer regije u godinama koje dolaze, osvrnuo se na odnose koje ASEAN ima s Europskom unijom od osnutka, usporedio dinamiku procesa integracija unutar ASEAN-a u odnosu prema EU integracijama te strategiju ASEAN-a za razdoblje 2025. - 2045.
Kako se Malezija suočava s izazovima tijekom svog predsjedanja? S kojim se izazovima susreću ASEAN i EU u trenutnom geopolitičkom kontekstu - pitala sam prof. Jusoha.
- Svijet je postao izazovniji i suočavamo se sa složenim događajima diljem svijeta. Previše je izazova s kojima se suočava ASEAN, koji je vrlo integriran sa svijetom. Među njima su sukobljeni zahtjevi u Južnom kineskom moru, geoekonomski izazovi u trgovini i politička blokada u Mjanmaru. Problem Južnog kineskog mora posljedica je sukobljenih zahtjeva raznih zemalja za isključivo ekonomsko iskorištavanje resursa na tom području. To je dodatno pogoršano tvrdnjom Kine da većina Južnog kineskog mora pripada njoj, zbog onoga što se naziva Devetcrtna linija. Druge zemlje ne priznaju Devetcrtnu liniju (Nine-dash line). ASEAN je predložio da države članice i Kina usvoje Kodeks ponašanja u Južnom kineskom moru, a to bi mogla biti jedna od tema dnevnog reda na 47. samitu u listopadu 2025. Očekuje se da će Malezija, koja ima bliske diplomatske i ekonomske odnose s Kinom, voditi smisleniji dijalog o pitanju Južnog kineskog mora.
Budući da ASEAN nema pravnu nadležnost za teritorijalna pitanja, pogođene države članice mogu iskoristiti kanal za suradnju s Kinom u području međunarodnog prava. Očekuje se da će Kina, kao jedna od potpisnica Ugovora o prijateljstvu i suradnji, poštovati svoje obveze, kako je predviđeno u Izjavi predsjedatelja 46. samita ASEAN-a, održanog 26. svibnja 2025.
Što se tiče izazova s kojima se suočava globalna trgovina, američke carine više negativno utječu na manje razvijene države negoli na razvijenije. U tom smislu, Malezija je predložila skori sastanak na vrhu ASEAN-a i SAD-a. SAD nije odgovorio na taj prijedlog. U Izjavi predsjedatelja ASEAN predlaže nekoliko mjera, uključujući hitnost diversifikacije trgovine izvan tradicionalnih tržišta, produbljivanje gospodarskog angažmana u sektorima visoke vrijednosti prema Okvirnom sporazumu o trgovini i ulaganjima ASEAN-a i SAD-a (ASEAN-US TIFA), prošireno gospodarsko angažiranje sa SAD-om, osiguravanje važnog završetka pregovora o Okvirnom sporazumu o digitalnom gospodarstvu (DEFA) radi ubrzanja digitalne transformacije i otvaranja novih pokretača rasta.
Među naporima je i osnivanje radne skupine za geoekonomiju ASEAN-a, ad-hoc, specijaliziranog savjetodavnog tijela na visokoj razini koje će pružati koordiniranu, stratešku i regionalnu analizu te primjenjive preporuke politika za podršku sektorskim tijelima ASEAN-a u rješavanju trenutnih geopolitičkih i geoekonomskih izazova.
Pitanje Mjanmara zadaje najviše glavobolja čelnicima ASEAN-a. Politički problem u Mjanmaru nastaje zbog vojnog puča u veljači 2021. Vojna vlada izazvala je strah da će trajati 60 godina, kao posljednja vojna vlada, koja je završila svoju vladavinu 2016. godine.
Što se tiče Mjanmara, ASEAN je odlučio imenovati stalnog izaslanika za Mjanmar. ASEAN mora odabrati uglednu osobu koja može razgovarati s Huntom, NLD-om i svim strankama, uključujući etničke naoružane skupine. Kriza je složenija nego što su mnogi mislili. Sve strane moraju biti dovedene za pregovarački stol, gdje se neće nametati nikakvi preduvjeti. U izjavi čelnika ASEAN-a o Mjanmaru ASEAN se obvezao pomoći toj zemlji u nalaženju mirnog i trajnog rješenja za tekuću krizu, inzistirajući na tome da se Mjanmar obveže na konsenzus od pet točaka.
Koliko je važna ekonomska diplomacija za političku stabilnost, mir i prosperitet koliko šire regije toliko i vlastite države?
- ASEAN je golemo tržište, što ga čini trećim najvećim gospodarstvom u Aziji i petim najvećim u svijetu. Većina država članica ASEAN-a trgovinske su nacije. Pretvarajući ASEAN u jedinstveno tržište, povezano sa svijetom preko Globalnog ASEAN-a u okviru Vizije ASEAN-a 2024., ASEAN se mora usredotočiti na kvalitetnu i održivu trgovinu i strana ulaganja, s fokusom ne samo na ostvarivanje profita za korporacije nego i na podizanju razine dohotka, smanjenje siromaštva, uključujući urbano siromaštvo, i povećanje prosperiteta u društvu diljem zajednice.
Kao što je navedeno u mojoj knjizi "Ekonomska diplomacija za razvoj Azije", ASEAN-u i njegovim državama članicama potreban je sveobuhvatan pristup u primjeni ekonomske diplomacije kako bi se osiguralo da regija nastavi napredovati i da se odbrani od izazova agresivne vanjske politike svojih regionalnih susjeda i partnera. Ekonomska diplomacija važan je alat za povezivanje sa svijetom. ASEAN je pregovarao i dogovorio važne ekonomske sporazume sa svojim partnerima, posebno potpisivanjem Sporazuma o sveobuhvatnom ekonomskom partnerstvu, koji je sada najveće područje slobodne trgovine na svijetu. Kroz ekonomsku diplomaciju ASEAN se može usredotočiti na pitanja poput trgovine, ulaganja, turizma i razvojne suradnje, koja su ključna područja za izlazak gospodarstva iz stagnacije nakon pandemije COVID-19. ASEAN bi se trebao usredotočiti na odnose sa svojim partnerima, ne zaboravljajući pritom manje razvijena gospodarstva unutar svojih članica i diljem svijeta. Trebao bi biti u mogućnosti surađivati sa zemljama juga kako bi se postigle zajedničke ekonomske koristi za globalno i regionalno dobro.
Trumpove carine sada su alat za uspostavljanje geopolitičke diplomacije. Hoće li to imati ekonomske implikacije za vaše gospodarstvo, ali i ASEAN općenito, i kakav će biti odgovor Malezije?
- Trumpove carine utječu na Maleziju i ASEAN. Sjedinjene Države četvrti su najveći trgovinski partner ASEAN-a, s ukupnom trgovinom od 500 milijardi američkih dolara u 2023. SAD je Maleziji nametnuo opću carinu od 24%. Ako tarifa ostane, gospodarski rast Malezije bit će pogođen za oko 1%, stoga bi Malezija mogla rasti samo za oko 4% u 2025. Međutim, Malezija je odlučila pregovarati s Trumpom, umjesto da poduzme uzvratne mjere. To je zato što je Malezija najveći dobavljač čipova Sjedinjenim Državama, s udjelom od 25% u globalnom uvozu čipova u SAD-u. Malezija ima 6,7 puta veći udio izvoza elektroničkih komponenti od svjetskog prosjeka. Trenutno poluvodiči još uvijek imaju nultu tarifu za SAD.
Na razini ASEAN-a električni i elektronički proizvodi činili su većinu trgovine sa Sjedinjenim Državama, s udjelom od 28%, u vrijednosti od 73 milijarde američkih dolara izvoza u Sjedinjene Države i 20%, ili 22,4 milijarde američkih dolara, uvoza ASEAN-a iz Sjedinjenih Država u 2021. godini.
S obzirom na složenu situaciju zemalja ASEAN-a, koje se mjere poduzimaju za održavanje regionalnog mira i stabilnosti?
- O tome je već bilo riječi. ASEAN se koristi diplomacijom za rješavanje sukoba među svojim državama članicama i s ostatkom svijeta. Nadalje, države članice ASEAN-a potpisale su Ugovor o prijateljstvu i suradnji (TAC), inače poznat kao Balijski konkord I, 1976. godine. Prema Balijskom konkordu I, države članice ASEAN-a složile su se da neće primjenjivati silu, nego će tražiti mirna rješenja u rješavanju sukoba. Do danas je 29 zemalja potpisalo TAC, vođeno važnim načelima kao što su međusobno poštovanje neovisnosti, suvereniteta, jednakosti, teritorijalnog integriteta i nacionalnog identiteta svih naroda; pravo svake države da vodi svoje nacionalno postojanje bez vanjskog upletanja, subverzije ili prisile; nemiješanje u unutarnje poslove jednih drugima; rješavanje razlika ili sporova mirnim putem; odricanje od prijetnje ili upotrebe sile i učinkovita suradnja među njima.
Kako se malo tržište poput Singapura uklapa u strategiju ASEAN-a?
- Iako je Singapur mala zemlja, važan je član ASEAN-a. Singapur je jedna od osnivačica ASEAN-a 1967. godine. To je gospodarska sila i jedna od najbogatijih zemalja na svijetu. Singapur prima više od polovine izravnih stranih ulaganja u ASEAN i važno je logističko središte za našu zajednicu i svijet. To je važno jer podržava povezanost ASEAN-a, ne samo unutar regije nego i sa svijetom.
Kakva je zapravo pozicija ASEAN-a u kontekstu rivalstva SAD-a i Kine?
- Sve države članice ASEAN-a aktivno su neutralne, što znači da regija dobro surađuje sa svim svjetskim silama, uključujući SAD i Kinu. Obje su zemlje važne za nas, a SAD je najveći investitor, donoseći uglavnom nove tehnologije u regiju. Kina je, s druge strane, najveći trgovinski partner, uglavnom u komponentama i poluproizvodima, posebno sa svojim velikim domaćim tržištem.
Danas ASEAN ima treću najveću populaciju na svijetu. Što mladi ljudi mogu očekivati ??u budućnosti u vašoj regiji i koja bi bila vaša poruka današnjoj mladeži?
- Mladi su jako važna komponenta ASEAN-a. Oni će ASEAN povesti u budućnost. Vizija ASEAN-a 2045. prepoznaje važnost mladih u regiji. Krećući se prema 2045. godini, ASEAN vidi da mladi mogu "znatno pridonijeti jačanju dinamične, inovativne i otporne zajednice te u rješavanju suvremenih i novih izazova, unapređenju održivog socioekonomskog razvoja i jačanju svijesti, vrijednosti i identiteta ASEAN-a". Stoga,mladi ASEAN-a moraju biti poduzetni i inovativni te otporni u suočavanju s budućnošću.
Godišnje izvješće ASEAN-a za 2024. pokazuje da će gospodarstvo do 2030. postati četvrto najveće na svijetu, s vrijednošću od 3,8 bilijuna dolara. Koliko je to realno s obzirom na globalne izazove?
- Bez obzira na geoekonomske izazove, ASEAN je uvjeren da će do 2030. godine postati četvrto najveće gospodarstvo na svijetu. To se temelji na planovima za povećanje trgovine i ulaganja unutar zemalja članica, skraćivanje lanca opskrbe u regiji produbljivanjem ekonomske integracije, planovima povezivanja i strateškim inicijativama koje se poduzimaju prema Strateškom planu Ekonomske zajednice ASEAN-a za razdoblje 2026. - 2030.
Kakva je gospodarska suradnja Europe i zemalja ASEAN-a?
- Europa, posebno EU, jako je važna za ASEAN. EU je treći najveći trgovinski partner i treći najveći izvor izravnih stranih ulaganja u ASEAN. Izvor je razvojnih sredstava, primjerice preko projekata ARISE+, a najnoviji je projekt ASEAN SCOPE, kako bi se pomoglo u provedbi raznih gospodarskih mjera, poput olakšavanja trgovine i ulaganja. EU je također važno turističko tržište, a stanovnici ASEAN-a već dugo imaju turističke odnose s državama članicama EU-a.
Vidimo da se svijet ubrzano mijenja i da postoji visok stupanj neizvjesnosti oko budućnosti... Što je ključno za nas kao male zemlje?
- Male zemlje poput Hrvatske i država članica ASEAN-a trebale bi biti aktivno uključene u bilateralnu, regionalnu i multilateralnu diplomaciju. To će osigurati da njihove glasove čuju veće sile. Nadalje, male države mogu surađivati preko saveza. Jedan takav savez je sam ASEAN. Hrvatska, kao članica EU-a, također bi trebala gledati na ASEAN kao na jedan od strateških partnera kako bi izgradila snažne gospodarske i međuljudske odnose. Savezi vezani uz obrazovanje također bi mogli biti početne točke, gdje bi malezijska i hrvatska sveučilišta mogla međusobno surađivati.