OPORBA TREBA IZVUĆI POUČAK IZ VLASTITIH PODBAČAJA

Drugim krugom lokalnih izbora, zaokružen je u prošlu nedjelju superizborni ciklus dug više od godinu dana. Kad se uzme u obzir, i kampanja, i kandidati, i retorika, i propaganda, i komunikacija općenito... kakva bi bila ocjena ovakvog, još jednog testa hrvatske demokracije, ovaj put na lokalnoj, regionalnoj razini - pitali smo Mariju Margaretu Kliku, direktoricu agencije KIND PR i komunikacijsku savjetnicu?

- Solidna trojka, to je moja ocjena više-manje za sve izbore. Dobro mi je uvijek to što sve više kandidata otkriva čari društvenih mreža, okreću se prema TikToku, zna tu biti jako zabavnih, ali i konkretnih edukativnih video-uradaka. No s druge strane, ima po mojem mišljenju previše agresivne retorike, negativnosti, napada na druge kandidate. Mislim da možemo na prste jedne ruke izdvojiti one kandidate koji su išli s pozitivnom retorikom prema svojim biračima.

Bez obzira na pobjednike i poražene proteklih lokalnih izora, tko je na Vas ostavio najbolji dojam u retorici tijekom kampanje, koji kandidati, i gdje, uključujući, između ostalih, posebno žestoka sučeljavanja Tomaševića i Selak Raspudić prije drugog kruga?

- To su bili oni kandidati koji su imali pozitivne kampanje poput gradonačelnika Osijeka Ivana Radića i novog gradonačelnika Zadra Šime Erlića. Što se tiče Selak Raspudić, ona je svakako osoba koja je retorički jaka, to je neupitno, njezin background je takav da je ona vična javnim govorima i sučeljavanjima i tu je besprijekorna. Tomašević realno nije najbolji govornik na svijetu, ali to ne znači da to što radi nije dobro, da njegova djela nisu dobra i konkretna. Možemo! je uspio povratiti povjerenje onih građana koji u jednom dijelu Tomaševićeva mandata nisu bili sigurni hoće li ponovno glasati za njega ili neće. Dobro su detektirali područja koja trebaju komunikacijski zahvatiti kako bi ih "vratili".

Kako objašnjavate toliku dominacija HDZ-a na proteklim izborima, koji i kakvi su razlozi pobjede HDZ-a u većini županija i većini gradova, osim Zagreba, Rijeke i još nekih, ali zato s povratkom na vlast u Splitu?

- Više je razloga. HDZ-ova dugogodišnja prisutnost i jako dobra organizacijska struktura olakšava im zadržati stabilnost. Način na koji je Hrvatska administrativno podijeljenja za sada njima dobro koristi, a naravno ne odmaže niti to da oporba često ne nudi dovoljno jake kandidate.

Gledajući u širem kontekstu, koji su pozitivni, a koji negativni aspekti ovakve dominacije HDZ-a koja se potvrdila i kroz protekle lokalne izbore? Koliko je za ovakvo stanje kriva i slaba oporba, ponajviše SDP, kao i slaba izlaznost?

- Mislim da je svakako jedan od problema slaba oporba, realno Plenković može samo zadovoljno trljati rukama kada vidi tko mu je s druge strane. Za slabu izlaznost je više razloga, prvo to su bili četvrti izbori unatrag godinu i pol dana, drugi krug je bio usred produženog vikenda, i ja sam se sama dovela u situaciju da sam u zadnji tren uletila na biralište jer sam skoro "zapela" na autocesti. Dalje, ako nema dobrog, uvjerljivog kandidata s druge strane, ljudi postaju apolitični i namjerno ne izlaze na izbore jer misle da se ništa ionako ne može promijeniti.

Za kraj nekoliko vezanih pitanja, s kraćim Vašim odgovorima: Kakvu sliku daje ovakva postizborna raspodjela vlasti na lokalnoj i regionalnoj razini? Što to znači za iduće četverogodišnje razodblje?

- Rekla bih da bi to trebao biti dobro učenje za one stranke koje misle da bi mogle biti jaka opozicija HDZ-u, no kada vidimo kakva je trenutna situacija i raspodjela vlasti, te stranke bi se već sada trebale početi pripremati za parlamentarne izbore, jačati svoju lokalnu, a time i nacionalnu infrastrukuru. Možda bi im i neko udruživanje pomoglo...

Treba li nam i dalje ovakva teritorijalna podjela Hrvatske, na toliko županija, gradova? Trebali mijenjati sadašnji Zakon o lokalnim izborima?

- Po meni ne treba nam ovakav broj županija i gradova, to je plodno tlo za razvoj lokalnih šerifa. Inače, svako izborno zakonodavstvo mora pratiti potrebe vremena, iskustva iz prakse i težnju ka većoj demokratičnosti. Zakon o lokalnim izborima u Hrvatskoj u osnovi je funkcionalan, ali postoji prostor za unaprjeđenje.