Nije Trump blokirao širenje NATO saveza na Ukrajinu i Gruziju...

Poljska je s prvim danom nove godine iz mađarskih ruku preuzela rotirajuće predsjedanje Vijećem EU-a, u čijem će središtu biti sigurnost u najširem mogućem smislu. Pod sloganom "Sigurnost, Europo!", Poljska će u sljedećih šest mjeseci predsjedati Vijećem EU-a, tijekom kojih će podržavati aktivnosti na jačanju europske sigurnosti u sedam njezinih dimenzija: vanjskoj, unutarnjoj, informacijskoj, gospodarskoj, energetskoj, prehrambenoj i zdravstvenoj.

"Za Europu je ovo vrijeme iskušenja i odluke. Europska unija mora zaštititi sebe i svoje građane te se brinuti o svom neposrednom susjedstvu te Europljanima mora dati osjećaj sigurnosti i izglede za razvoj", kaže se u programu poljskog predsjedanja. Poljsko preuzimanje predsjedanja poklapa se s prvih 100 dana nove Europske komisije i prvih pet mjeseci mandata izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa. U drugoj polovini godine Poljsku će na mjestu predsjedateljice Vijeća EU-a zamijeniti Danska.

O temi predsjedanja, kao i još nekim aktualnim pitanjima, govori NJ. Eksc. Paweł Czerwiński, veleposlanik Republike Poljske u Republici Hrvatskoj.

U rotirajućem konceptu predsjedanja Vijećem EU-a, Poljska je preuzela upravljanje. Koliko je to zapravo važno ne samo za Europsku uniju nego i za samu Poljsku, s obzirom na sadašnje brojne izazove u okruženju?

- Kao što sigurno znate, Lisabonski ugovor smanjio je opseg nadležnosti državama koje obnašaju rotirajuće predsjedanje Vijećem EU-a. No svakako je, osobito u današnjim vrlo kompliciranim okolnostima, to prilika da se pridobije više utjecaja u svim područjima europske politike, od kojih su za nas najvažnija pitanja sigurnosti u svim dimenzijama.

SIigurnost, Europo!

U ovim kompliciranim i nepredvidljivim događajima diljem svijeta, s Putinovim ratom u Ukrajini, usred globalnih napetosti, podijeljenosti EU-a oko niza pitanja, na što će se Poljska posebno fokusirati tijekom predsjedanja?

- Najbolji odgovor na vaše pitanje jest moto našeg predsjedanja, a to je "Sigurnost, Europo!". To je naš glavni prioritet. Dakle, sve naše aktivnosti i prijedlozi usmjereni su na jačanje otpornosti EU-a na sve vrste prijetnji te na sposobnost odlučnog i učinkovitog suprotstavljanja svakomu tko bi htio posegnuti za integritetom naših zemalja, za našim načinom života, odnosno za našom slobodom.

Kako Europa/Europska unija može preuzeti više odgovornosti za vlastitu sigurnost i što je ključno za zaštitu europskih granica?

- Dotaknuli ste se vrlo ozbiljnog i osjetljivog pitanja sigurnosti granica i teritorija EU-a. U tom smislu postoji cijeli niz aktivnosti koje su planirane ili se već provode. Postoje mjere kao što su fizička i tehnička zaštita granica, suzbijanje krijumčarenja ilegalnih imigranata i promjene postojećih zakona tako da bi oni pružali pomoć pravim izbjeglicama, odnosno ljudima koji su životno ugroženi. Stoga ćemo raditi na različitim mjerama kako bi se ljudi izvan EU-a koji su nam došli dobro integrirali u europska društva, poštovali naše zakone i tradicije te pridonosili razvoju Europe.

U širem kontekstu, preuzimanje veće odgovornosti Europske unije za vlastitu sigurnost obuhvaća jačanje kapaciteta oružanih snaga i obrambene industrije. Ta područja bila su više od 30 godina zapostavljena zbog naivnoga uvjerenja da ćemo nakon pada Berlinskog zida zauvijek imati zajamčen mir i stabilnost. Istovremeno agresivni totalitarni režimi, poput Putinove Rusije, njoj podređene Bjelorusije ili daleke, ali za nas također opasne Sjeverne Koreje, intenzivno su se naoružavali. Sada moramo što prije nadoknaditi izgubljeno vrijeme i upravo je to u fokusu poljskog predsjedanja Vijećem EU-a.

No također nema sumnje da europske države sada moraju bitno povećati svoje proračune za obranu jer je davno prošlo vrijeme kada je bilo moguće štedjeti na vlastitoj sigurnosti. Poljska ovdje može biti dobar primjer jer su naši izdatci za obranu već 2024. godine premašili 4 posto BDP-a, pa će 2025. to biti gotovo 5 posto.

Prijateljski odnosi

Diplomatski odnosi naših dviju zemalja traju više od 30 godina. I Hrvatska i Poljska mogu se pohvaliti dinamičnim razvojem. Kakve su naše bilateralne i gospodarske veze?

- Poljska i Hrvatska su prijateljske države, partneri u EU-u i saveznici u NATO-u. Imamo jednake poglede na ključna pitanja suvremene vanjske i sigurnosne politike. Jedan od razloga što se tako dobro razumijemo jesu jako slična povijesna iskustva naših naroda, koji su se više puta morali boriti za neovisnost i slobodu, koju su skupo plaćali.

U našim političkim odnosima nema nikakvih problema, a u području gospodarske i kulturne suradnje postoje međusobni interesi. Da se te sve mogućnosti dobro i iskoriste, glavni mi je zadatak kao veleposlanika Republike Poljske u Republici Hrvatskoj.

Kakav je ekonomski i gospodarski partner Poljska Hrvatskoj i obrnuto? Što izvozite u Hrvatsku?

- Kad je riječ o gospodarskim i trgovinskim odnosima možemo govoriti o zaista uspješnoj suradnji. Poljska je također na šestom mjestu kao destinacija za ulaganje hrvatskog kapitala. Najveći hrvatski investitor u Poljskoj je Orbico grupa, čiji je predsjednik uprave, gospodin Josip Roglić, od 2019. godine počasni konzul Republike Poljske sa sjedištem u Splitu.

Međutim, Poljska je tek na 19. mjestu među inozemnim ulagačima prisutnima u Hrvatskoj. To će se, nadam se, promijeniti u sljedećim godinama. Dakle, suradnja je vrlo intenzivna i korisna za obje strane, no zasigurno ima potencijala za još više.

Kao veleposlanstvo, kakve aktivnosti planirate u 2025. u našoj zemlji?

- U 2025. godini, a prije svega u prvoj polovini, u sklopu poljskog predsjedanja Vijećem Europe, planiramo niz događaja namijenjenih hrvatskoj javnosti. Bit će tu koncerata, izložbi, predavanja, koje ćemo organizirati sami ili u suradnji s Uredom Europske komisije. Svima koje zanima naša ponuda preporučujem da redovito prate naše web-stranice i društvene medije.

Mmađarska i Kina

Otkako je poljski premijer Donald Tusk u prosincu 2023. preuzeo vlast, odnosi Varšave i Budimpešte postali su napeti. Što je narušilo sklad?

- Problemi u odnosima s Mađarskom nisu direktno vezani uz činjenicu što se kod nas promijenila vlada. Putevi naših država su se razišli početkom rata u Ukrajini, jer imamo potpuno drukčiji pristup pitanjima ruske agresije na naše susjede i općenito politici zapadne zajednice prema Rusiji. U posljednje vrijeme na poljsko-mađarske odnose vrlo negativan utjecaj ima mađarsko davanje političkog azila bivšem poljskom zamjeniku ministra pravosuđa Marcinu Romanovskom, protiv kojega se vodi istraga zbog sumnji na zloupotrebu javnih sredstava. No želim naglasiti da se sve te napetosti i nesuglasice u našim odnosima s Mađarskom tiču vlade g. Orbana, a ne prijateljskog mađarskog naroda, i to što se događa sada ne može poništiti tisuću godina zajedničke povijesti tih dviju država.

Kakvo je stajalište Poljske prema odnosima s Kinom?

- Republike Poljska ima više od 70 godina dugu tradiciju odličnih odnosa s Narodnom Republikom Kinom i obje naše zemlje surađuju u mnogobrojnim područjima, od gospodarstva preko kulture i znanosti pa sve do sporta. Naravno, na pojedina vanjskopolitička pitanja Varšava i Peking imaju različite poglede, no to nije prepreka za međusobno razumijevanje i poštovanje. Poljska je država članica Europske unije i NATO-a te svoju vanjsku i sigurnosnu politiku provodi u skladu sa zajedničkim strategijama. U isto vrijeme poštujemo ulogu i potencijal Kine kao globalne velesile i stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, što je od ključnog značenja za rješavanje glavnih svjetskih problema.

Pregovori o miru

Nakon što je Donald Trump ponovo postao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, kakva su očekivanja, prije svega oko ukrajinskog rata, ali i odnosa SAD-a prema Europskoj uniji, NATO savezu...? Trumpu se predbacuju "veze" s Putinom...

- Mislim da je tu previše emocija i ne posve racionalnih interpretacija izjava novog predsjednika SAD-a. Općenito treba izbjegavati neke klišeje, kao što je ta floskula o nekoj sprezi njega i Putina. To je možda mašta ruskih stratega i propagandista, ali nema nikakve veze sa stvarnošću. Ako stavimo na stranu retoriku iz izborne kampanje, koja uvijek i svagdje ima svoje specifičnosti, vidjet ćemo da savezništvo Europe i SAD-a nije ugroženo. Međutim, dopustite da podsjetim da famozni plinovod Nord Stream nije gradio Donald Trump, nego Angela Merkel, i nije Trump, nego gospođa Merkel 2008., blokirao širenje NATO saveza na Ukrajinu i Gruziju, što je ohrabrilo Putina da provede svoju agresivnu politiku. Mogu također nabrojiti još niz zapadnoeuropskih političara koji su imali usta puna "demokratskih vrijednosti", ali su se besramno prodali Putinu za dobro plaćene pozicije u, recimo, Gazpromu ili Rosneftu.

Što se pak tiče završetka rata u Ukrajini, stajalište Poljske je jasno i dobro poznato - poduprijet ćemo samo takav mirovni dogovor, odnosno takve uvjete primirja, koji će Ukrajina prihvatiti. Kao što sam već više puta rekao, o tome kada i kako će doći do uspostave mira, treba odlučiti prije svih ukrajinska vlada i ukrajinski narod.