Ulazak u OECD strateški je prioritet  vanjske politike Bugarske i Hrvatske

Rekla bih da će svi, kad se spomene Bugarska, pomisliti na tri stvari - ružino ulje, kiselo mlijeko i Hristu Stoičkova. Što se tiče ružina ulja, Bugarska je među prvima u svijetu po njegovoj proizvodnji, kao i ružine vodice i parfema koji sadržavaju ružino ulje. Najveći kupac u izvozu Bugarske na ovom području je Francuska, a slijede Europa u cjelini, SAD, Japan i Kina. Branje ruža u Bugarskoj i Dolinu ruža morate vidjeti. A bugarsko kiselo mlijeko - dokazano je da pridonosi dugovječnosti, dok Hristo Stoičkov nedvojbeno ostaje legenda nogometa.

Ali ono na što su Bugari najponosniji jest bogata bugarska povijest i naš doprinos europskoj i svjetskoj književnosti i kulturi - kaže Nj. Eksc. Iva Nikolaeva Kruleva, veleposlanica Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj, te dodaje:

- Ako parafraziram poznatu izreku da će ljepota, ili, kako neki kažu, ljubav, spasiti svijet, mislim da će za Bugara znanje i obrazovanje spasiti svijet, ili je bar spasilo Bugarsku na povijesnim prekretnicama kroz koje je zemlja prošla. Doprinos Bugarske očuvanju djela Ćirila i Metoda je nesporan. Srednjovjekovna bugarska država ne samo što je rado primala nihove učenike nego je i stvarala i razvijala književne škole, pri čemu je bugarska književnost 9. i 10. stoljeća postala uzor drugim slavenskim državama koje su prihvatile kršćanstvo. Zato je 24. svibnja - Dan svete braće Ćirila i Metoda, bugarskog pisma, prosvjete i kulture te slavenske književnosti, tako omiljen praznik svih Bugara, posebno učitelja, studenata i učenika, te se tako svečano obilježava u Bugarskoj. Još jedan važan bugarski praznik, 1. studenoga - Dan buditelja, povezan je s bugarskim preporodom, a želim reći da Bugarska biskupa Strossmayera smatra jednim od svojih buditelja, zbog njegova doprinosa bugarskom preporodu, obrazovanju mladih Bugara i bugarskoj nacionalnoj ideji.

Povijesne veze

Što nam još možete reći o prošlosti Bugarske, njezinoj povijesti, kroz koju su evidentni i odnosi s Hrvatskom...?

- Povijest Bugarske je bogata i seže u daleku prošlost, a ovdje želim istaknuti malo poznatu činjenicu da je Bugarska među rijetkim modernim državama koja nije mijenjala ime od svog nastanka, 681. godine. Posebno mjesto želim posvetiti stoljetnim vezama naših dviju zemalja. Prvi pisani dokazi o bugarsko-hrvatskom prijateljstvu datiraju iz 13. stoljeća, kada je, 1230. godine, bugarski kralj Ivan Asen II. izdao povelju kojom ovlašćuje dubrovačke trgovce, a koje je nazivao ljubljenim i vjernim gostima Bugarskog Kraljevstva, koje se u to vrijeme prostiralo na znatnom teritoriju, da mogu slobodno trgovati u njegovim zemljama. Kroz bogatu bugarsku povijest svjedoci smo i vrlo bliskih kulturnih i obrazovnih kontakata Bugarske i Hrvatske. Željela bih podsjetiti da je jedina ploča - bareljef stranca u zgradi Bugarske akademije znanosti ona Franje Račkog, a ploča je postavljena zbog njegova doprinosa istraživanju bugarske povijesti i kulture, posebice istraživanju, proučavanju i objavljivanju rukopisa vezanih uz Ćiril-Metodovo djelo. Franjo Rački također je autor Povijesti Bugarske, pronađene u rukopisu i nedavno objavljene.

Kakva je situacija s Bugarskom u 21. stoljeću, jesu li ostvareni prioriteti...?

- Posljednjih desetljeća Bugarska je uspjela ostvariti svoje glavne vanjskopolitičke prioritete - 2004. postala je članica NATO-a, a 2007. i Europske unije. Trenutno težimo dubljoj europskoj integraciji, nadamo se ulasku u eurozonu u skoroj budućnosti. Vodimo pregovore za članstvo u OECD-u, a u tom smo procesu od europskih zemalja zajedno s Hrvatskom i Rumunjskom. Ulazak u OECD strateški je vanjskopolitički prioritet i Bugarske i Hrvatske. Uvjerena sam da ćemo u 2025. godini nastaviti suradnju i razmjenu iskustava kako bismo zajedno brže išli naprijed u pregovorima za pristupanje toj organizaciji.

Ministri unutarnjih poslova zemalja Europske unije donijeli su 12. prosinca 2024. odluku kojom će Bugarskoj i Rumunjskoj omogućiti punopravno članstvo u Schengenu od 1. siječnja 2025. Vjerujemo da je ta odluka povijesna ne samo za Bugarsku i Rumunjsku nego i za cijelu Europsku uniju. Bugarska ima važan geostrateški položaj i nastavit će pridonositi zaštiti vanjskih granica EU-a i konsolidaciji europskog projekta.

Koliko je važno bilo pristupanje Europskoj uniji? Borite li se još s reformam pravosuđa, vladavinom prava i korupcijom..., slično kao Hrvatska?

- Za Bugarsku je ulazak u EU, unatoč teškim reformama i dugom putu koji smo morali prijeći, uvijek bio prirodan i civilizacijski izbor, Bugari su se uvijek osjećali dijelom Europe. I dalje postoje izazovi u području reformi pravosudnog sustava, vladavine prava i korupcije, naravno to se ne odnosi samo na Bugarsku. Mislim da u globalnom kontekstu svi vidimo da demokratski put zemalja nije nepovratan i da se vrijednosti demokracije moraju braniti i afirmirati svakodnevno.

Bugarska i Rumunjska bile su jedine zemlje primljene u EU 2007. s Mehanizmom suradnje i provjere (MSP) kao prijelaznom mjerom za pomoć objema zemljama da uhvate korak s reformama u pravosudnom sustavu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Svrha tog mehanizma bila je pomoći objema državama da izgrade učinkovite administrativne i pravosudne sustave povezane s članstvom u EU-u te osiguraju pravilnu provedbu zakona, politika i programa Europske unije.

Posljednje izvješće o Bugarskoj u okviru tog mehanizma bilo je iz 2019., kada je Europska komisija (EK) napredak naše zemlje ocijenila dovoljnim, a ispunjavanje kriterija zadovoljavajućim. U studenom 2022. EK je također prestala pripremati izvješća o napretku Rumunjske u okviru tog mehanizma. Odlukom EK djelovanje tog mehanizma za Bugarsku i Rumunjsku prekinuto je u jesen 2023. Tu odluku smatramo priznanjem i bezrezervnom ocjenom činjenice da je bugarska država uspjela provesti temeljne i održive reforme u području vladavine prava, koje jasno pokazuju sposobnost naše zemlje da ispuni svoje obveze kao predvidljiva i pouzdana država članica Europske unije. To je također priznanje dugogodišnjoj aktivnosti i naporima bugarskih građana i civilnog društva.

Odnos prema Uniji

Jesu li stanovnici Bugarske zadovoljni članstvom svoje zemlje u euroatlantskim integracijama?

- Mislim da 17 godina nakon prihvaćanja naše zemlje kao punopravne članice EU-a većina Bugara ostaje jednima od najvećih eurooptimista, svjesnije shvaća koristi i obveze koje proizlaze iz članstva i ima racionalniji stav prema paneuropskim odlukama o aktualnim problemima. Iskustvo također otključava neke euroskeptične osjećaje, ali oni ostaju u sjeni pozitivnih stavova. U tom su razdoblju najjači eurooptimisti bili mlađi bugarski građani, visokog obrazovanja, aktivnosti i mobilnosti, koji su potpuno iskoristili prednosti članstva: stanovnici glavnog grada i velikih urbanih središta, generacije do 40 godina, visokoobrazovani, ekonomski aktivni i ljudi s primanjima iznad prosjeka. S druge strane, skeptičniji su stariji stanovnici malih naselja, niže obrazovani, ekonomski neaktivni ili zaposleni na nižeplaćenim poslovima.

Prema sociološkom istraživanju provedenom prije europskih izbora u proljeće 2023., većina Bugara ne dovodi u pitanje europsku pripadnost naše zemlje. Oko 60 posto Bugara i dalje kategorično podržava članstvo Bugarske u Europskoj uniji i ne traži geopolitičku alternativu. Istovremeno, kako zbog neuspjeha Bugarske dosada da se približi jezgri zemalja EU-a glede životnog standarda i jednakosti pred zakonom, tako i zbog niza kriza u Europi u posljednjem desetljeću, skepticizam prema načinu upravljanja Unijom i njezinim specifičnim politikama raste sve bržim tempom. U ovom trenutku 12 posto punoljetnih Bugara navodi da potpuno odobrava način na koji se trenutno upravlja EU-om, 42 posto - samo donekle, a 39 posto - definitivno je nezadovoljno.

Iako mnoge pojedinosti europskih politika i rasprava ostaju izvan pozornosti Bugara, sljedeći se trend ističe kao zajednički nazivnik: naši sunarodnjaci najviše odobravaju one politike koje im daju priliku iskoristiti postignuća i jamstva bolje razvijenih europskih zemalja, ali su najkritičniji prema onima koje Bruxelles provodi ili će tek provesti na nacionalnoj razini. Primjerice, istraživanje je zabilježilo najpozitivniji stav prema mogućnosti da se Bugari obrate Sudu za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju kršenja njihovih prava (84 posto). Zatim dolazi zadovoljstvo mogućnostima radne migracije, tj. za rad u članicama EU-a (81 posto), i planiranom izgradnjom zajedničkog europskog sigurnosnog sustava (68 posto). Širenje eurozone i šengenskog prostora (53 posto) te utjecaj europskih fondova na razvoj Bugarske (51 posto) također se ocjenjuju pretežno pozitivno, ali nailaze i na veći udio negativnih mišljenja - oko 30 posto. Bugari su najosjetljiviji i najnegativniji prema onim prijedlozima i politikama koji su ujedno naišli na najjače negativne reakcije u cijeloj Europi: migracijsku politiku, a posebno politiku solidarne raspodjele migranata, odobrava samo 19 posto s više od tri puta više negativnih mišljenja; poljoprivrednu politiku (vezano uz nejasnoće oko tzv. zelene tranzicije) - 26 posto odobravanja uz dvostruko više neodobravanja; povećanje ovlasti EK na račun nacionalnih vlada - 77 posto ne odobrava.

Živimo u najopasnijem vremenu nakon Drugog svjetskog rata, ukrajinski rat gotovo da nam je u susjedstvu, kriznih je žarišta u svijetu sve više, napetosti rastu... Kako očuvati mir u Europi?

- Svi smo svjedoci intenziviranja prijetnji hibridnih ratova, upotrebe dezinformacija kao oruđa protiv vrijednosti demokracije i za upletanje u unutarnje poslove država. Svjedoci smo sve češćih kršenja međunarodnog prava, ratova i sukoba koji su izazov za cijelu svjetsku demokratsku zajednicu, pa tako i za Europsku uniju. Mislim da bismo svi trebali raditi za jaku i funkcionalnu Europsku uniju, sa stabilnim institucijama i politikama koje će građanima EU-a osigurati sigurnost i prosperitet. U tom kontekstu jako je važno euroatlantsko partnerstvo, odnosi EU-a sa SAD-om, Kanadom, Australijom, Novim Zelandom, kao i približavanje i suradnja sa zemljama istomišljenika.

EU je jedinstveni multikulturalni demokratski prostor sa snažnim gospodarstvom, vrijedan za cijeli svijet, atraktivan za život i obrazovanje, čak i za građane zemalja suprotnih ideoloških orijentacija. Imamo jake europske lidere, vrijedan intelektualni potencijal i diplomaciju s dugom tradicijom. Moramo iskoristiti alate koji su nam na raspolaganju kako bismo osigurali sigurnost i razvoj Europe - zajedno s našim partnerima moramo se boriti za svijet kakav bismo trebali ostaviti našoj djeci.

Strateška dimenzija

Naša bilateralna suradnja u području kulture i obrazovanja ima čvrstu tradiciju, što je pridonijelo jačanju prijateljskih odnosa dviju zemalja. Kako biste ocijenili odnose dviju država?

- U posljednjih više od 30 godina Bugarska i Hrvatska obilježile su povijest uzajamne potpore i pomoći dviju zemalja. U tom su razdoblju Bugarska i Hrvatska prešle dug put i danas su prijateljice i saveznice u EU-u i NATO-u, a prijateljstvo koje traje 12 stoljeća među njima se nastavlja. Mislim da postoji zajednička volja s obje strane za produbljivanje odnosa dviju zemalja, koje će se i ubuduće međusobno podržavati u kontekstu globalnih izazova s kojima se Europa i cijeli svijet suočavaju.

Bugarska je uvijek čvrsto podržavala Hrvatsku, od razdoblja proglašenja, priznanja i zaštite njezine neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti pa sve do njezina pristupanja Europskoj uniji, NATO-u i međunarodnim organizacijama. Ovdje želim zahvaliti Hrvatskoj na kontinuiranoj podršci ukidanju MSP-a u odnosu prema Bugarskoj, kao i na našem punopravnom članstvu u Schengenu. Zahvalni smo i na iskustvu koje Hrvatska dijeli s nama u pitanju ulaska u eurozonu.

Naše se partnerstvo razvija i u okviru EU-a i NATO-a, Inicijative triju mora i drugih međunarodnih i regionalnih organizacija, a u nizu njih nam se interesi poklapaju. Željeli bismo raditi na strateškoj dimenziji odnosa s Hrvatskom, produbljivanjem i jačanjem naše suradnje u ključnim područjima, kao što su sigurnost i obrana, trgovinski i gospodarski odnosi, turizam, obrazovanje, znanost i kultura... n