Hrvatski turizam suočen je s političkim olujama, inflacijom i »overturizmom«

Ova turistička godina po mnogočemu je blagorečeno izazovna. Uza sve postojeće probleme poput inflacije i gospodarskih kretanja na nekim od najvažnijih emitivnih tržišta, nedostatka kadrova i apartmanizacije obale, dodatnu dozu neizvjesnosti donijeli su carinski ratovi SAD-a s ostatkom svijeta, kao i globalna sigurnosna situacija.

Na to da ovu turističku godinu treba itekako pažljivo odraditi ukazao je i ministar turizma i sporta Tonči Glavina na sastanku u Vučevici, navevši kako se nalazimo u vremenu neizvjesnih geopolitičkih i gospodarskih zbivanja te kako valja biti izuzetno oprezan, u kontekstu ove, ali i u kontekstu sljedeće godine kada bi se, prema nekim predviđanjima, još jače mogle osjetiti posljedice svih trenutnih događanja.

Ključni izazovi

Na naše pitanje koji su po njemu ključni izazovi hrvatskog turizma ove godine i kako hrvatski turizam može odgovoriti ovim izazovima, resorni nam je ministar kazao kako je godina iznimno izazovna, kako zbog gospodarske situacije na ključnim tržištima, tako i zbog još uvijek snažnih geopolitičkih nestabilnosti, posebno trgovinskih ratova, a koji negativno utječu na turistička kretanja, kao i na gospodarske aktivnosti.

- Iako sva recentna istraživanja pokazuju kako će turisti s naših emitivnih tržišta putovati više nego ikada prije, u obzir valja uzeti ekonomske prognoze za 2025. koje su već revidirane naniže. Umjesto ranije prognozirane skromne ekspanzije, Europa bi se mogla naći na rubu stagnacije ili blage recesije, kazao je Glavina, dodajući kako bi to svakako imalo direktne posljedice na hrvatski turizam kroz slabljenje potražnje na našim emitivnim tržištima, veće troškove putovanja te oprez turista radi neizvjesnosti situacije.

- Turistima je ove godine, možda više nego ikada prije, jedan od presudnih faktora prilikom odabira destinacije, odnos cijene i kvalitete. Zato je važno da razumnim formiranjem cijena pošaljemo poruku svim tržištima, uključujući i domaće, da smo destinacija koja nudi vrijednost za novac. Time svi dobivamo, a ono najvažnije, zadržavamo našu konkurentsku prednost, ukazao je resorni ministar dodajući kako Hrvatska definitivno ima svoju konkurentnu prednost i u vidu sigurnosti destinacije, što je potvrđeno i na pripremnom sastanku sezone sa žurnim službama, kao i u vidu autentične, raznolike i kvalitetne ponude tijekom cijele godine. Dodao je i kako se, unatoč svim izazovima, kontinuirano radi na pozicioniranju Hrvatske kao poželjne turističke destinacije te podizanju kvalitete i stvaranju okvira za razvoj održivog turizma, te s punim optimizmom ulazi i u ovo turistički intenzivnije razdoblje.

Komentirajući s kojim se sve izazovima hrvatski turizam ove godine suočava i kako će na njih odgovoriti, Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT), podsjetio je na dobro poznatu činjenicu kako je svaki ozbiljniji poremećaj u globalnom gospodarstvu i geopolitičkim odnosima ujedno i svojevrsna prijetnja turizmu.

- Imamo kontinuiranu nesigurnost zbog rata u Ukrajini, SAD je najaviopromjenu carinskih odnosa, a svjedoci smo i svih ostalih geopolitičkih nestabilnosti u svijetu. No, ono što pokazuju podaci na terenu je da za sada nije došlo ni do otkaza, a ni usporavanja procesa rezervacija u Hrvatskoj za novu turističku sezonu. Organizirani turizam stoga očekuje dobru poslovnu godinu, te s optimizmom ulazimo u novu turističku sezonu, istaknuo je Ostojić.

Dosegli limit

Ukazao je, međutim, i kako je trenutno najveća boljka hrvatskog turizma, a s kojom se Hrvatska hitno treba početi baviti, problem »overturizma« (prekomjernog turizma) u sve većem broju destinacija. Taj problem iznimno opterećuje lokalnu infrastrukturu, smanjuje atraktivnost i prijeti tržišnom propasti destinacija.

- Zato s obzirom na trend koji imamo, moramo što prije, u pojedinim destinacijama čak i hitno, zaustaviti daljnju gradnju objekata za kratkoročni turistički najam, bilo komercijalnih, bilo nekomercijalnih. Također, Hrvatska ima izuzetno nizak udio hotelskog smještaja u ukupnim smještajnim kapacitetima. Danas je u Hrvatskoj udio hotelskog smještaja u ukupnom smještajnom kapacitetu svega 9,5 posto, što je najniže na Mediteranu.

S obzirom na to da organizirani turizam koji se realizira u hotelima generira puno duži turistički promet i veću prosječnu potrošnju, uz značajno manje opterećenje prirodnih resursa i infrastrukture, jedna od direktnih posljedica loše strukture smještajnih kapaciteta koju ima Hrvatska je činjenica da turisti u Hrvatskoj prosječno na dan troše oko 150 eura, dok u Italiji ili Španjolskoj prosječno troše 300 eura na dan, a u Francuskoj 400 eura.

- Upravo u povećanju udjela hotelskog smještaja možemo napraviti značajniji pomak i prema održivosti turizma i prema željenom povećanju njegove kvalitete, a onda i prema povećanoj ukupnoj vrijednosti turizma za naše gospodarstvo i društvo, ukazao je direktor najveće resorne udruge. Naveo je kako je preduvjet za iskorak u tom smjeru poboljšanje investicijskog okruženja, kao i poticanje investicija u kapacitete koji daju veću dodanu vrijednost, prije svega hotele i visoko kvalitetne kampove. To je, ukazuje, važno iz konteksta konkurentnosti i održivosti hrvatskog turizma na srednji i duži rok.

Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za poljoprivredu i turizam, je, pak, komentirajući izazove ove turističke godine, kazao kako se obzirom na rast fizičkih pokazatelja u predsezoni, očekuju dobri turistički rezultati. Međutim, i dodao kako predviđanjima treba pristupiti s oprezom jer se ne mogu zanemariti neizvjesnosti koje proizlaze iz geopolitičkih i trgovinskih sukoba i prijetnji, a koje mogu generirati usporavanje i stagnaciju gospodarskog rasta na za Hrvatsku najznačajnijim emitivnim tržištima.

- Poznavajući naše najvjernije goste, spomenute okolnosti obično znače i obuzdavanje potrošnje i opreznost pri planiranju turističkih putovanja. U tom kontekstu treba promatrati i Njemačku čije bi gospodarstvo pod pritiskom krize u industriji i neizvjesnosti zbog američkih carina u ovoj godini moglo stagnirati. Ne treba isključiti nastavak trenda iz prošle godine i usporavanje turističkog prometa s njemačkog tržišta, ukazao je Kovačević.

Narušavanje imidža

Istaknuo je kako je izazov i cjenovna konkurentnost jer je intenzitet rasta cijena u hrvatskom turizmu u zadnjih nekoliko godina znatno iznad mediteranskih konkurenata.

- Glavna zadaća u turizmu tako postaje sposobnost ponuditi vrijednost za novac, odnosno povećanu kvalitetu usluge i u smještaju i u ugostiteljskoj ponudi. Treba stati na kraj praksi da se trećerazredni rentijerski smještaji i trećerazredna enogastronomska ponuda šlepa za premium turizmom, time da drže razinu cijena kao smještajni kapaciteti kategorije pet zvjezdica ili restorani s Michelinovim zvjezdicama. Time se narušava imidž destinacije i vjerodostojnost turističke ponude, istaknuo je potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam.

Dodao je i kako se HGK pridružuje naporima Vlade i resornog Ministarstva koji idu u smjeru jačanja održivosti destinacija i povećanja kvalitete usluge te kako vjeruje da će zakonsko definiranje »domaćina« te najavljene marketinške i promotivne aktivnosti resornog Ministarstva i HTZ-a na brendiranju domaćinskog smještaja dati doprinos ukupnoj kvaliteti turističke ponude, autentičnosti i održivosti destinacije.

- Budući da svjedočimo višegodišnjem snažnom povećanju smještajnih kapaciteta, za očekivati je da će i ove sezone dio iznajmljivača ostati bez planiranog prihoda. Objektivno gledajući, hrvatski je turizam u fizičkim pokazateljima, posebice u špici sezone dosegao vršno opterećenje. Prema tome, s obzirom na to da smo se strateški opredijelili za održivi turizam i zaštitu kvalitete života lokalnog stanovništva i okoliša, fokus nam treba biti na sadržaju i kvaliteti turističke ponude, zaključio je Kovačević.