Turizam u EU-u natprosječno raste, u Hrvatskoj ima već 150 tisuća zaposlenih

Sektor putovanja i turizma Europske unije (EU) do 2035. nastavit će s rastom te će stvoriti 4,5 milijuna novih radnih mjesta, čime će ih biti ukupno više od 30 milijuna. Samo ove godine se na razini Unije očekuje rast zaposlenosti na gotovo 26 milijuna radnih mjesta, čime bi u toj industriji bilo 12 posto svih europskih radnih mjesta.

Projekcija je to koju je objavilo Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (WTTC), a prema kojem će, paralelno s rastom potrebnih radnika, u Europi porasti i doprinos putovanja i turizma u BDP-u EU-a, i to na gotovo 2,3 bilijuna eura, uz porast njegovog ekonomskog udjela na gotovo 11 posto u idućih deset godina. Stopom godišnjeg rasta, turizam bi prema ovim projekcijama trebao nadmašiti rast cjelokupnog gospodarstva EU-a.

Ukidanje kvota

U Hrvatskoj je lani u kolovozu prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane broj zaposlenih rastao za 3,5 posto, na nekih 115.000 ljudi. S time da se procjenjuje kako turizam u širem smislu zapošljava oko 150.000 radnika.

Koliki je doprinos turizma zapošljavanju, lijepo pokazuju podaci posljednjih desetak godina. Naime, kategorija pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane je 2015. brojila oko 60.000 radnika, da bi do 2019. taj broj narastao na oko 95.000 radnika, a u pandemiji je opet broj zaposlenih u turizmu pao na nekih sedamdesetak tisuća. Od pandemijske 2020. do danas se bilježi rast koji je u međuvremenu potaknut i ukidanjem kvota za strane radnike.

Sve je veći broj stranaca koji rade u domaćem turizmu, što je vidljivo i po broju izdanih radnih dozvola za rad stranaca, a kojih je lani u turizmu bilo oko 56.000, pri čemu se oko 15.000 radnih dozvola odnosi na sezonce u turizmu. Prema nekim procjenama Hrvatska bi do 2030. ukupno mogla trebati oko pola milijuna stranih radnika, od čega se dobar dio odnosi i na turistički sektor.

Komentirajući koliko će u narednim godinama rasti potreba za radnicima u turizmu i gdje je tom rastu kraj, Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH), podsjetio je kako je Hrvatska donijela Strategiju održivog razvoja turizma do 2030. koja pretpostavlja da se neće ići u betonizaciju obale. Reći će da ima još prostora za gradnju hotela, ali kako bi prije nove gradnje trebalo dići kvalitetu postojećima.

Gdje su granice

- Problem su u cijeloj toj priči radnici. Činjenica je da mi već sad nemamo dovoljno radne snage i da ćemo se, u određenom broju godina koje slijede, morati suočiti s time da pokušamo naše stanovništvo zainteresirati i zaposliti u tim hotelima. Raste nam potreba za stranim radnicima, međutim, vjerujem da je svima jasno kako na njima ne možemo bazirati kvalitetnu turističku sezonu. Slažem se da ćemo imati potrebu za dodatnim zapošljavanjem u turizmu, međutim, loše će biti ako se taj omjer domicilnih i stranih radnika i dalje bude povećavao u korist stranaca, ukazao je Andrić. Naveo je i kako je dio rješenja i u prekvalifikaciji domaćih radnika, pa čak i u smislu da se višak radnika iz javnog sektora prekvalificira i zaposli u turizmu.

- Međutim, rast tih potreba mora imati i neke granice, kao što trebamo i granice u turističkoj gradnji. Tako da će se, po meni, taj rast potreba za radnicima u turizmu kroz još nekoliko godina povećavati, no to treba u jednom trenutku i stati jer to više nije održivi turizam, dodao je Andrić.

Što se tiče udjela turizma u hrvatskom BDP-u, DZS je nedavno objavio novi Satelitski račun turizma prema kojem je u 2022. izravni bruto domaći proizvod turizma iznosio 8,2 milijarde eura, odnosno 62 milijarde kuna, i njegov udio u ukupnom bruto domaćem proizvodu iznosio je 12,18 posto. Za usporedbu, izravni bruto domaći proizvod turizma je 2019. iznosio oko 49 milijardi kuna, odnosno udio od 11,82 posto. Samim time, hrvatski turizam je u te tri godine, bez obzira na pandemiju, ojačao svoj udio u nacionalnom BDP-u.

Neven Ivandić, znanstvenik Instituta za turizam u Zagrebu, pojašnjavajući ove podatke, ukazao je kako oni ne uključuju i neizravan doprinos turizma gospodarstvu, a koji je, jasno i veći. Izravan doprinos odnosi se samo na izravan susret posjetitelja i onoga tko pruža uslugu u turizmu, dakle, susret ponude i potražnje. No, turistička potrošnja potiče i drugu potrošnju pa je ukupan doprinos turizma znatno veći te pokazuje koliko je turizam u nekoj državi pokretač gospodarstva.

Nedostatak plana

- Kod nas je taj udio nedvojbeno veći nego u mnogim drugim zemljama Europe, ali i druge turistički razvijene zemlje imaju veliki udio turizma. Bit svega je to da u Hrvatskoj moramo osim turizma razvijati i druge djelatnosti. Želimo veće prihode od turizma, ali paralelno da udio turizma u BDP-u pada, a što znači da drugi sektori u našoj zemlji brže rastu. Samim time će i turizmu biti bolje jer će pokriće svih indirektnih učinaka biti bolje, a time će se unaprijediti i kvaliteta proizvoda, pojasnio je Ivandić.

Ekonomist Ljubo Jurčić je, pak, govoreći o doprinosu turizma hrvatskom BDP-u, kazao kako turizam ima relativno visok udio u BDP-u jer je industrija, ukazuje, upropaštena.

- To ne znači i da je turizam u hrvatskoj razvijen koliko bismo željeli. Znamo, naime, da smo u tom smislu ušli u »slijepu« ulicu jer se turizam nije planski razvijao. Naime, plan upravljanja turizmom treba početi od plana upravljanja hrvatskim prostorom, a budući da plan Hrvatska nije imala, taj je dio prepušten lokalnim zajednicama koje gledaju na kratki rok, i u svojim prostornim granicama. Mi, nažalost, nismo stvorili uvjete za turizam više dodane vrijednosti. Još 90-ih godina smo govorili da treba povećati udio hotelskog smještaja jer on donosi veće prihode, no u međuvremenu se taj udio i smanjio, kazao je Jurčić.