Plin je ključan sigurnosni energent i na globalnom i na europskom planu

U organizaciji Centra za plin Hrvatske d. o. o. i Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), članice Međunarodne plinske unije (IGU), od 7. do 9. svibnja održan je jubilarni, 40. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin u Kongresnom centru Grand hotela Adriatic u Opatiji.

Jedna od najpoznatijih međunarodnih plinskih konferencija i izložaba u srednjoj i jugoistočnoj Europi ugostila je 500 stručnjaka za plin i energetiku, od kojih 60-ak uglednih predavača i 40-ak izlagača iz 20 zemalja. Utjecajni skup plinske struke u Opatiji obuhvatio je niz aktualnih tema važnih za plinsko gospodarstvo i energetiku, koje se protežu duž cijelog lanca prirodnog plina, kao i ključnu problematiku koja će odrediti razvoj tržišta prirodnog plina u bliskoj budućnosti.

Podsjetimo, Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP) osnovana je 1993. u Zagrebu, s ciljem poticanja razvoja plinske djelatnosti s tehničkog i znanstvenog gledišta, sigurnosti i zaštite okoliša, podizanja nivoa znanja i obrazovanja, razmjene iskustava i informacija od interesa za plinsko gospodarstvo u cjelini, Udrugu ili pojedine članove. Hrvatska stručna udruga djeluje na cijelom području Republike Hrvatske. Udruga se kroz različite oblike organiziranja bavi unapređenjem raznih disciplina plinske struke. Radi međunarodne afirmacije Udruga je članica Međunarodne plinske unije (International Gas Union), svjetske neprofitne organizacije registrirane u Veveyu, u Švicarskoj, koja okuplja više od 150 članica iz 90 zemalja svijeta. Izdavanjem stručnog časopisa PLIN i organizacijom stručnih skupova Udruga prenosi najnovija dostignuća svjetskog plinskog gospodarstva članovima i stručnoj javnosti.

Stabilna opskrba

Kakva je danas situacija s plinom u Hrvatskoj, napose s opskrbom, ali i zalihama? Zimu smo izgurali, cijene su bile uglavnom pod kontrolom, no mogu li se preko ljeta očekivati neki poremećaji, i o čemu to ovisi - pitali smo izv. prof. dr. sc. Dalibora Pudića, predsjednika Hrvatske stručne udruge za plin.

Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, izv. prof dr. sc. Dalibor Pudić

- U Republici Hrvatskoj zima 2024./2025. protekla je bez poremećaja u opskrbi plinom. To je ponajviše rezultat dobre diversifikacije dobave, koja se odvijala preko terminala za UPP na otoku Krku, koji je besprijekorno funkcionirao. Do većih poremećaja cijena nije došlo zahvaljujući pravovremenoj nabavi, dobroj zapunjenosti skladišta plina Okoli na početku sezone grijanja, tarifama propisanim za javnu uslugu opskrbe plinom (i za distribuciju plina), ali i stanja na tržištima plina u Europi. I u EU-u je opskrba plinom bila stabilna usprkos geopolitičkim napetostima i prekidu tranzita ruskog plina preko teritorija Ukrajine od 1. siječnja 2025.

Ljetno razdoblje karakteristično je po manjoj potrošnji plina. Međutim, skladišta plina u Europi dopunjuju se od proljeća 2025. i potražnja za plinom bit će izražena kako bi se skladišta popunila, prema kriteriju EU-a, na 90 % kapaciteta do studenoga 2025. Inače, iz skladišta je bilo do 30 % plina potrošenog tijekom zime u EU-u.

U biti, sljedeći čimbenici imaju najveći utjecaj na opskrbu plinom: geopolitička situacija (sukobi i krize), dostupnost UPP-a na globalnoj razini, vremenski uvjeti i rast/pad industrijske potražnje. Iako analitičari ne predviđaju skorašnje veće poremećaje na tržištu, očito je da volatilnost i dalje obilježava stanja na tržištima plina. To bi se moglo nastaviti - naročito kod UPP-a, na što bi najviše mogla utjecati povećana konkurencija potaknuta potrebama velikih kupaca iz Azije.

Kako stoji s kupnjom ruskog plina u Europi/Europskoj uniji, s obzirom na kontekst sankcija? Je li kupnja posve ukinuta ili ipak nije; ako nije, koje zemlje članice EU-a plin iz Rusije i dalje kupuju?

- Europska unija smanjivala je svoju ovisnost o ruskom plinu u razdoblju od 2022. godine do danas i kreće se u smjeru potpune obustave kupnje tog plina. Plin iz ruskih plinskih polja činio je otprilike 13 % uvoza EU-a početkom 2025. godine, naspram više od 40 % u 2021. godini. Europska komisija namjerava zabraniti potpisivanje novih ugovora za ruski plin, s ciljem ukidanja cjelokupnog uvoza do kraja 2027. godine.

Međutim, pojedine države članice EU-a (Mađarska i Slovačka) uvoze ruski plin na temelju postojećih dugoročnih ugovora i plinovoda Turski tok, koji je funkcionalan. Realno je da će potpuni prekid preuzimanja ruskog plina zahtijevati nekoliko godina, usprkos visokoj razini konsenzusa koji je postignut na razini EU-a oko takve orijentacije.

Možete li obrazložiti osnovne značajke, najvažnije aspekte oko plinske situacije u Hrvatskoj danas, ali i naznačiti neke realne, izvedbene planove koji bi se mogli realizirati u idućim mjesecima i godinama?

- Sada je jasno da je plin ključan energent za energetsku sigurnost, kako na globalnom tako i na europskom planu. Ključan je i kao jamstvo stabilnosti energetskih sustava. Plinsku situaciju u Republici Hrvatskoj obilježava povećanje domaće proizvodnje plina, povećanje kapaciteta terminala za UPP na otoku Krku i, slijedno tome, kapaciteta plinskog transportnog sustava i skladišta plina.

U tom se smjeru vrlo dobro odvija realizacija značajnih plinskih projekata, pa će Republika Hrvatska u bliskoj budućnosti imati plutajući terminal za UPP u Omišlju kapaciteta 6,1 milijardu m3, podzemna skladišta plina Okoli i Grubišno Polje, moderan plinski transportni sustav "ojačan" četirima novim hydrogen-ready plinovodima ukupne duljine 216 kilometara i povećanim kapacitetima na interkonekcijama sa Slovenijom i Mađarskom. Nakon dovršetka tih projekata u fokusu bi mogle biti inicijative za izgradnju Jonsko-jadranskog plinovoda i južne interkonekcije s Bosnom i Hercegovinom.

Uz poboljšanu nacionalnu energetsku otpornost, ti će projekti pridonijeti pozicioniranju Republike Hrvatske kao plinskog čvorišta u gravitirajućoj regiji. Usto, treba naglasiti da se moramo uskladiti s europskom zelenom tranzicijom (koja se ponajviše oslanja na obnovljive izvore energije), što se u segmentu plina može postići uvođenjem više obnovljivih plinova (bioplina i vodika) u sustav, uz modernizaciju plinske infrastrukture, digitalizaciju i inovacije, ali i, ne manje važno - primjenom CCUS tehnologije kojom se prirodni plin može dekarbonizirati.

Kakva je situacija s LNG terminalom u Omišlju, šire li se i u kolikoj mjeri kapaciteti? Za pretpostaviti je da SAD tu ima velik interes...

- Plutajući terminal za UPP na otoku Krku (nalazi se u Omišlju) čini dominantni ulaz u plinski sustav Republike Hrvatske u posljednje dvije godine. Stoga je presudan za sigurnost opskrbe plinom u Republici Hrvatskoj. Nakon ugradnje novog modula za uplinjavanje na FSRU brod LNG Croatia i realizacije evakuacijskih plinovoda terminal za UPP na otoku Krku bit će važan za sigurnost opskrbe u gravitirajućoj regiji, što će osnažiti poziciju Republike Hrvatske na energetskoj karti Europe.

Sjedinjene Američke Države, koje su danas najveći svjetski izvoznik UPP-a (ukapljeni prirodni plin), imaju interes za europsko tržište, pa je to od utjecaja na planove mnogih uvoznih terminala za UPP u Europi. Pritom treba naglasiti da orijentacija na jednog dominantnog dobavljača sigurno nije dobra opcija, što se u slučaju EU-a jasno pokazalo u nedavnoj prošlosti. Stoga treba iskoristiti mogućnost diversifikacije dobave plina koja postoji na globalnom tržištu UPP-a.

Kakva je situacija sa skladištima plina u Hrvatskoj, koliko su ispražnjena tijekom zime, i pune li se ponovo? Kako stoji s novim skladištem plina u Grubišnom Polju?

- Podzemno skladište plina Okoli je tijekom zime 2024./2025. bilježilo znatan pad uskladištenih količina plina, tako da je pri kraju zime zabilježena povijesno najniža popunjenost, od oko 8 % kapaciteta (što je među najnižim razinama u EU-u).

Iz ležišta budućeg podzemnog skladišta plina koje se nalazi u Grubišnom Polju u ovoj se fazi dobiva prirodni plin. Do kraja 2027. godine skladište plina u Grubišnom Polju trebalo bi biti operativno, s kapacitetom od oko 100 milijuna m3 prirodnog plina. Karakteristike tog skladišta su takve da se očekuje poboljšanje fleksibilnosti hrvatskoga skladišno-transportnog sustava.

Porast cijena

Što će biti s cijenama plina, odnosno s tržištem plina? Prijete li nam poskupljenja, odnosno koliko dugo država može držati situaciju koliko-toliko pod kontrolom kako bi se izbjegla nagla podizanja cijena?

- Često ističem da bi točan odgovor na pitanje kolike će biti cijene plina vrijedio "milijune dolara". Zapravo, nitko ne zna odgovor na to pitanje jer postoji puno čimbenika koji bi mogli u većoj ili manjoj mjeri utjecati na cijenu plina u budućnosti, a ne treba zanemariti ni mogućnosti špekulacija na tržištima plina. Općenito se može reći da bi se volatilnosti na tržištima plina mogle nastaviti jer su zbog globalnih tržišnih kretanja i geopolitičkih rizika realno moguće oscilacije cijena plina u budućnosti.

Na primjer, u veljači 2025. cijena prirodnog plina u Europi porasla je na oko 58 EUR/MWh, što je činilo najvišu razinu u proteklih godinu dana. Taj je trend potaknula hladna zima (i slijedno tome za dvadesetak posto praznija europska skladišta plina nego u isto vrijeme prethodne godine), smanjena proizvodnja u postrojenjima obnovljivih izvora energije, ali i prekid opskrbe tokovima ruskog plina u plinovodima preko teritorija Ukrajine.