(Pre)veliko opterećenje: električna vozila traže jaču električnu mrežu

Zanimljive vijesti stižu s istoka. Kina je najavila izgradnju mreže punionica za električna vozila, koje će bateriju dometa 400 kilometara moći napuniti za pet minuta. Mrežu će graditi kineska kompanija BYD, a najavili su da će jačina punionica biti tisuću kilovata, što je dvostruko više od trenutnog Teslina superpunjača koji doseže do 500 kilovata. Prilika je to za vidjeti što po pitanju punionica općenito čine i SAD i Europa. Posebna je rasprava je li prelazak na električna vozila doista nužan, pogotovo u obliku u kojem ga forsira EU, no svijet u tom smjeru ide.

Potez pera

Donald Trump potezom pera u SAD-u je utvrdio da postoje samo dva spola, što je civilizacijski jasno i dobro, no o prelasku na električna vozila vjerojatno neće biti tako odrješit, budući da mora balansirati između želja i interesa svoga savjetnika i podupiratelja Elona Muska, koji velike nade polaže u svoju kompaniju za proizvodnju električnih vozilu Teslu, ali i želja i interesa naftne industrije koja mirno ne promatra zakonske odluke i društvenu klimu koja naginje »strujićima«.

Trump je, doduše, ukinuo državna očekivanja koliko bi električnih vozila trebao biti proizvedeno te je smanjio financijsku potporu tom sektoru, ali stručnjaci, piše Reuters, i dalje predviđaju snažan rast uvođenja električnih vozila zbog dugoročnih obveza proizvođača automobila, politika na razini saveznih država te trendova usvajanja među potrošačima i pada cijena baterija. No, o SAD-u više kasnije, a trenutno se vratimo Kini.

Nemali dio javnosti sumnjičav je prema električnim vozilima i zbog nepraktičnosti. Velike su varijacije u vremenu koje je potrebno da se automobil napuni, od 15 do 45 minuta, do 80 posto na supebrzim punjačima, jednog do dva sata na brzim punjačima, a 3 do 10 sati na klasičnim punjačima. Kina novom superbrzom tehnologijom punjenja tu sumnjičavost želi iskorijeniti. Planiraju izgraditi više od četiri tisuće superbrzih punionica u Kini, no još nije objavljeno do kada ih misle završiti. I drugi proizvođači električnih vozila u Kini krenuli su u tom smjeru.

Proizvođač automobila Nio već ima izgrađenu mrežu od 2700 brzih punionica, Tesla ima oko dvije tisuće brzih punionica i 11,500 superbrzih. Zeekr je pak objavio ambiciozne planove o gradnji sto tisuća superbrzih punionica. No, uvođenje velikog broja novih superbrzih punionica zahtijeva i jaču energetsku mrežu. Iz BYD-a su rekli da će to riješiti tako što će svaka punionica imati sustav baterija koji će skladištiti električnu energiju, no to znači da će i punionice biti skuplje. Prema posljednjim podacima, krajem 2023. godine u Kini je bilo registrirano 23,4 milijuna električnih vozila.

Tehnologija punjenja

Nova tehnologija punjenja baterije bit će ugrađena u dva nova modela BYD-a, limuzini Han L limuzini i SUV-u Tang L, čija će cijena biti oko 37 tisuća dolara u Kini. Tvrtka nije precizirala vremenski okvir niti ulaganja potrebna za izgradnju mreže punionica. Dosad su vlasnici BYD-ovih vozila uglavnom koristili infrastrukturu drugih proizvođača ili javne punionice trećih operatera.

A što je sa SAD-om? Očekuje se da će u SAD-u broj električnih vozila rasti u godinama koje dolaze, javlja Reuters, a što vuče i potrebu za većim brojem punionica, a onda će biti i veći zahtjev za električnom energijom. Rabobank procjenjuje da će se zbog električnih vozila u SAD-u potreba za električnom energijom do 2030. povećati u rasponu od 2.5 posto do 4.6 posto.

- Potpuna integracija električnih vozila zahtijevat će sudjelovanje proizvođača automobila, tvrtki za punjenje, elektroenergetskih poduzeća i »besprijekornu interakciju« više tehnologija, od električnih vozila i punjača do infrastrukture mreže, izjavio je za Reuters Jaron Weston, voditelj Odsjeka za ubrzanje vozila s nultom emisijom pri Kalifornijskoj energetskoj komisiji.

Zanimljivo je da najveći udio električnih vozila u ukupnom broju automobila ima Norveška, 29 posto, slijedi Švedska s 11 posto, Nizozemska, oko 8 posto, Kina 7,6 posto, a veći udio od pet posto još imaju Njemačka i Velika Britanija. Na razini Europe udio je oko 3,8 posto, a u SAD-u oko 2 posto.

EU ne odustaje

Operateri elektroenergetske mreže u SAD-u također sve češće imaju problema s isporukom električne energije, budući da je u električnoj mreži sve veći udio obnovljivih izvora energije koji nisu stalni izvor energije, već ovise o atmosferilijama.

- Pritisci na električnu mrežu u SAD-u u vremenima velike potražnje struje mogli bi se pogoršati ako se punionicama električnih vozila ne bude pravilno upravljalo, rekao je za Reuters Amit Mathrani, specijaliziran za energetsku tranziciju koji radi u Rabobanku. Također, na sjeveroistoku SAD-a, povećana potražnja zbog elektrifikacije zgrada i sustava grijanja, zajedno s brzom primjenom električnih vozila, mogla bi dovesti do promjene u obrascu potrošnje električne energije između 2030. i 2040. godine. Danas je najveća potražnja za električnom energijom na sjeveroistiku SAD-a tijekom ljeta, no to bi se moglo promijeniti. Pogotovo sa sve većim udjelom električnih vozila te kako ljudi budu više koristili električnu energiju i za grijanje tijekom zime.

No, primjenom novih tehnologija punjenja mogao bi se smanjiti pritisak na potražnju za električnom energijom, kao i različitim tarifima za struju u različito doba dana.

Europska unija također ne misli odustati od sve većeg prelaska na električna vozila. Unatoč pritisku proizvođača automobila, planiraju 2035. godine zabraniti prodaju svih automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem u Europskoj uniji. Također, Europska komisija planira sagraditi 3,5 milijuna punionica za električna vozila diljem EU-a do 2030. godine. Ovaj cilj uključuje i javne, privatne, brze i super-brze punionice. Prema zadnjim podacima, krajem prošle godine u EU je bilo oko 900 tisuća punionica.

Europska Komisija predstavila je i Plan za »čistu industriju«. U Planu priznaju da su europski industrijski sektori suočeni s visokim troškovima energije i žestokom globalnom konkurencijom, zbog čega im je potrebna hitna potpora. No, dašak zdravog razuma ipak postoji. Iako još uvijek nisu sto posto za nuklearnu energiju, Komisija smatra da nuklearna energija može igrati ulogu u energetskoj tranziciji, posebno kroz male modularne reaktore, a što smo nedavno vidjeli da planira graditi i Hrvatska.