Nedostaje nam kritičko mišljenje za selekciju vijesti koje serviraju algoritmi

U globalno umreženom svijetu trećeg desetljeća 21. stoljeća, što je sve danas medijski spektakl - koje, odnosno kakve, osobe i događaji privlače najveću pozornost diljem planeta? I kako javnost to sve percipira - pitali smo Mariju Margaretu Kliku, komunikacijsku savjetnicu iz agencije KIND PR.

- Dobro pitanje, sve može biti medijski spektakl. Teško je reći kakve osobe i događaji privlače pozornost diljem svijeta jer mi se čini da tu univerzalnog odgovora nema, svi privlače pozornost - hoćete djevojčice koje se bore za zaštitu planeta, hoćete mizogine muškarce koji veličaju život svodnika, hoćete talentirane i prosvijetljene žene koje se bore za svoja prava, hoćete političare koji se po svojim stavovima nisu maknuli iz pećine svojih predaka itd. Svatko može postati vijest, svatko može dobiti 15 minuta slave, imati milijunske preglede.

Čini se, da što se politike tiče, danas američki predsjednik Trump diktira trendove i vodi igru. Je li Donald Trump najveća medijska zvijezda današnjice, ako je suditi prema onome što sve radi i kako prezentira i samoga sebe, i politiku, i državu koju predstavlja?

- Predsjednik Trump je posebna priča, to što tom čovjeku uspijeva, to će mi zauvijek ostati enigma, o tome bi se trebalo pisati studije slučaja na svim poljima - od marketinga do psihologije. On vodi ligu medijskog spektakla. Otvorite bilo koji portal danas i vidjet ćete minimalno pet novih vijesti o njemu, a tako je to na dnevnoj bazi. U prošlom mandatu su mu zamjerali da malo radi i da puno igra golf - za ovaj mandat mu to, bar za sad, ne mogu prigovoriti - jer puca na svim frontama svakodnevno.

Živimo li u komunikacijskom kaosu? Postaje li ljudska zbilja, i pametna i glupa, da se tako izrazim, globalni medijski spektakl? Netko je nedavno rekao da svijet može propasti, ali se show mora nastaviti...

- Živimo u komunikacijskom kaosu zato što imamo više nego ikad prije kanala i komunikacijskih platformi iz kojih možemo crpiti vijesti, a u sve se to još upetljala i umjetna inteligencija, preko koje možete stvarati audiovizualni sadržaj koji je potpuno netočan - možemo lupati što nas je volja. Danas je teže nego ikada prije saznati pravu istinu, iako bi vam neki teoretičari urote rekli da je zapravo danas lakše nego ikada prije saznati pravu istinu jer konačno postoje kanali na kojima ljudi koji znaju što je istina mogu govoriti. Zanimljivo, zar ne? Bilo kako bilo, istina ili laž, sve to vodi do komunikacijskog kaosa. Osobno sam počela konzumirati vijesti tako da nikada na prvu ne povjerujem u nešto, a to je zapravo žalosno. Kada je izišla vijest o neugodnom sastanku Zelenskog i Trumpa - prva reakcija mi je bila, to je laž, to je fake news, nije se dogodilo, pričekat ću još 24 sata da vidim reakcije, vijesti, videa... No, nažalost, prevarila sam se - sve je bilo istinito.

Jedan od mudrih medijskih filozofa i teoretičara komunikacija iz 20. stoljeća, Marshall McLuhan, tvrdio je da svatko može postati psihijatar u društvu kojem je lakše komentirati tuđe nego vlastite postupke. Koliko se njegova teorija iskazala i u ovodobnoj praksi, s obzirom na to da svatko može postati kreatorom informacije na internetu, pa je samim time razvijen kritički stav prema kreairanju sadržaja na internetu?

- To da svatko može postati kreatorom informacije na internetu ima svoje loše i dobre strane. Danas možete imati dobru kameru i mikrofon u podrumu kuće svoje majke i pokrenuti podcast koji će gledati milijuni ljudi - da je to nužno loše - i nije, iako će se tome možda protiviti neki zagovornici tzv. tradicionalnih medija.

No ono što je, prema mom mišljenju, iznimno važno u ovom današnjem svijetu jest da nedostaje kritičkog razmišljanja i mislim da bi bilo dobro da se uvede predmet u školi o kritičkom razmišljanju, jer kad imaš ovu količinu informacija, vijesti i ljudi koji imaju potrebu nekoga ili nešto komentirati, onda je bitno da možeš raspoznati s čime se slažeš, s čime ne, da možeš donositi razborite odluke koje nisu produkt nečijeg tuđeg razmišljanja, nekakve mase, nego su tvoje. Da imamo razvijeno kritičko razmišljanje, onda potencijalno ne bismo ponavljali jedne te iste pogreške.

Kritičko razmišljanje je pogotovo važno za današnji način konzumiranja vijesti, kada vam algoritmi, takoreći, svakodnevno serviraju vijesti koje želite čuti, pratiti i gledati.

I da zaključimo pitanjem koje nam se provlači kroz cijelu ovotjednu temu - možemo li medije nazvati zavodnicima današnjeg vremena, društva općenito? Ili je to prejednostavna kategorizacija? Koliko prekomjerna količina ponavljanja i spektakla informaciju doista čini nebitnom? 

- Mediji su svakako zavodnici današnjeg vremena, pogotovo uzimajući u obzir svu tu količinu medija koje danas imamo, no, s druge strane, reducirati ih samo na to bilo bi pojednostavljeno. Da, prekomjerno ponavljanje može otupljivati percepciju i dovesti do zasićenja informacijama, ali, s druge strane, kontinuirana medijska prisutnost nekih tema, jer nisu sve loše, poput ekoloških problema ili društvenih nepravdi, može biti nužna kako bi se potaknulo djelovanje.