Naša zemlja je i dalje, kulturološki gledano, konzervativno društvo

Vlasta Rotschild, doktorica dentalne medicine, magistrica znanosti Biomedicine i zdravstva, doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Rijeci studijski program »Izdavaštvo i mediji« s temom »Pozicioniranje žena u političkom diskursu dnevnoga tiska u Hrvatskoj: Novi list i Slobodna Dalmacija u etapama ranoga tranzicijskog i postttrazicijskoga razdoblja«.

- Unatoč novim medijima, uvriježena rečenica »Dobro jutro, molim vas kruh, mlijeko i Novi list« te predviđanjima da će tradicionalni mediji nestati, to se nije dogodilo kao niti s radijem i televizijom. Kvalitetni, provjereni izvori informacija nalaze i nalazit će put do čitateljstva, kaže Rotschild, pa napominje da je zbog toga Novi list uključen u istraživački projekt doktorskog rada. Drugi dnevni list, Slobodna Dalmacija, izabran je, u tadašnjim okolnostima, radi komparativne analize dviju politički različito orijentiranih županija, Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske.

Javni govor

Njezin osnovni motiv istraživanja za doktorski rad bila je uočena različitost u medijskom tretmanu političara i političarki u medijima, što je bila ideja i u konačnosti realizacija doktorske teze.

- Cilj istraživanja bio je usmjeren je na dominantnu ulogu medija u oblikovanju javnog mišljenja. Moguća primjena rezultata i viši standardi u medijskom praćenju i provođenju rodnih politika jesu snažna ambicija za unapređenjem kulture javnoga govora, a time neminovno i političkog dijaloga, uklanjanje rodnih stereotipa i diskriminacije prema ženama, napominje Rotschild.

U svom istraživanju postavila je pitanje je li se hrvatsko društvo odmaknulo od seksističkih izjava: »Žena nije stvorena za mudraca, nego za madraca« (1994. godine), »Žena, majka i - ministrica« (1995. godine), jednog od diskriminirajućih naslova »Ona ga je čekala, on nije došao« (2015. godine), »Kako je princeza postala kraljica« (2015. godine), »Sve predsjedničine štikle« (2016. godine), »Bivša premijerka bila je marljiva zapisničarka, a za medije poslušnica lidera stranke« (2017. godine) te aktualnog arbitriranja takozvanih neokonzervativnih udruga agresivnom propagandom besmislica poput rodne ideologije.

- Hrvatski političari jesu prezentirani kao profesionalci unatoč neuobičajenim i nespretnim odlukama kao što je implicirana famozna Vlada stručnjaka koja se pokazala promašenim projektom, kaže Rotschild.

Rezultati istraživanja pokazali su da je kvantitativno zastupljenost žena u politici, a prema tome i u medijskom praćenju od marginalnih 5 posto u ranom razdoblju tranzicije porasla do solidnih 30 posto u posttranzicijskom razdoblju, ali da stereotipni obrasci ponašanja medijskog praćenja političarki i dalje perzistiraju.

- Političarke se vrednuju prema izgledu, postavljaju im se stereotipna pitanja o usklađivanju privatnog i poslovnog života. Svi bismo se gromoglasno nasmijali da se javni dužnosnik u medijima opiše ovako: »Uredno je podšišao kosu, dotjerao liniju, kombinirao odijelo s kravatom i dizajnerskim cipelama.« Za političarke jesu ovakva atribuiranja uobičajena forma izvještavanja, ističe Rotschild.

Hrvatska je, kulturološki gledano, konzervativno društvo. Žene se nastoji udaljiti od struktura moći, pristupa resursima i marginalizirati u procesima donošenja odluka.

Nedostatna vidljivost

- U oba dnevna lista rezultati su podjednaki bez obzira na to što se radi u politički disparatno orijentiranim županijama. To znači da klasična podjela na ljevicu i desnicu gubi granicu. Suvremeni je i logičan trend jer se danas obje ideologije nužno suočavaju sa sličnim pitanjima u iznalaženju rješenja poput globalizacijskih procesa, terorizma, migracija, klimatskih promjena, pandemija i ratnih sukoba, objašnjava Rotschild te ističe da mediji podilaze publici u plasmanu sadržaja koji će polučiti financijski povoljniji ishod.

U svom istraživanju Rotschild je došla do zaključka da treba imati na umu da unatoč ugasloj granici političkih svjetonazora, žene su u hrvatskoj politici, medijima i društvu, nedostatno vidljive.

- Neprepoznat su i neiskorišten potencijal, izložene, stereotipima, diskriminaciji i seksizmima. Time se nanosi šteta cijelom društvu koje ne koristi sve svoje resurse. Općepoznata je činjenica da su države s paritetnom demokracijom najnaprednije u svijetu u svim područjima djelovanja, javnom, ekonomskom, kulturnom, socijalnom. To su države blagostanja. Tome je tako jer žene u upravljačkim strukturama uvode inkluzivne politike, dijalog, timski rad, manju sklonost korupciji i rizičnim postupcima, kaže Rotschild.

Mišljenja je da Hrvatska u području rodne ravnopravnosti od početka devedesetih godina regredira, a danas stagnira. Istraživanje je pokazalo da su pomaci nedostatni za bitnije uključivanje žena u procese javnog djelovanja i donošenje odluka.

Vezano uz medijsku prezentaciju političarki, istraživanje je pokazalo da su postignute pozitivne promjene u određenim segmentima kao što je rodno osjetljiv jezik koji je postao standard i u javnom govoru politički angažiranih osoba lijevog političkog spektra.

- Za uklanjanje seksizama u medijima potrebno je jačati medijsku pismenost svih zaposlenih u medijskoj industriji i građanstva. Kritički pristup medijima omogućit će prepoznavanje i razlikovanje sadržaja i vrijednosti političkih kandidata i kandidatkinja bez obzira na utjecaj medijskih agencija na njihovo predstavljanje javnosti, ističe Rotschild, te zaključuje da bi mediji trebali biti korektiv k uklanjanju tabloidnog pristupa osoba uključenih u političke procese i predstavljati detonator diskriminacije žena u svim segmentima društva.

Rotschild smatra da političarke trebaju biti medijski praćene jednako kao i njihove kolege. Konačno, muškarci i žene trebaju biti saveznici.

- Samo zajedno možemo pridonijeti zajednici. Antagonizirani pojedinci ne mogu učiniti ništa, zaključuje Rotschild.