Djeca i mladi na udaru sve češćih uznemirujućih prizora iz digitalnog svijeta

Ukoliko ste prošlog tjedna bili izloženi neprimjerenim sadržajima preko društvene mreže Instagram, niste jedini. Korisnici jedne od najpopularnijih aplikacija današnjice neočekivano su se suočili s pravom "poplavom" uznemirujućeg sadržaja. Prikazi ubojstva, pucnjave, kartel mučenja i pornografije, i jedan viralan, neobično eksplicitan prikaz slona koji usmrćuje čovjeka prošli su petak preplavili Instagram. Algoritam kao da je nenadano podivljao i počeo servirati na pladnju, bez ikakve zaštite i cenzure, videouratke primjerenije dark webu, doli društvenoj mreži koja okuplja milijune korisnika diljem svijeta, od čega značajan dio otpada na maloljetnike.

Neželjene snimke

- Cijeli dan grafički prikazi smrt i porođaja i video kako slon gazi i slaže čovjeka kao da je list papira jedno pet puta, požalio se prošlog tjedna jedan korisnik na društvenoj mreži Reddit, dok su ostali primijetili kako im se opetovano prikazuju ulične tučnjave, skokovi s balkona i pucnjave.

- Nikada nisam previše razmišljao o kratkim videima na Instagramu, ali unutar zadnjih 48 sati postali su izvor noćnih mora. Ljudi i životinje s različitim kožnim bolestima i deformacijama, zumirani prikazi čupanja kose i tretmana na očima. Koliko god puta označim da nisam zainteresiran, oni nastavljaju dolaziti, kao da tako sve pogoršavam. Toliko je ovo loše da želim Instagram kompletno izbrisati, napisao je drugi.

- Meni ne dolaze slike tijela, ali vidim puno užasnih videa ozljeđenih životinja i uklanjanja parazita. Odvratno. Uništili su aplikaciju koja je nekoć bila puna ideja za vrtlarenje i dekoriranje doma, komentirao je treći, a ostali su ustvrdili kako nije normalna praksa da algoritam uopće ne reagira na očajničke pokušaje blokiranja neželjenog sadržaja.

Što se, dakle, dogodilo s popularnom društvenom mrežom? Dok poneki razrađuju elaborirane teorije zavjere, smatrajući kako se radi o distopijskim eksperimentima na široj populaciji, iz tehnološkog konglomerata Meta koji posjeduje Instagram stiže kratko priopćenje uz ispriku – riječ je pogreški koja je u međuvremenu ispravljena. Generalno, politika kompanije je da korisnike štiti od osjetljivih, grafičkih slika, nasilnih sadržaja i sadističkih komentara, za što koriste umjetnu inteligenciju te moderatore sadržaja čiji je posao gledati i filtrirati što se na društvenim mrežama prikazuje.

Međutim, 2021. Frances Haugen, jedan od zviždača izjavio je kako kompanija prioritizira profit, a ne sigurnost korisnika, dok je u veljači ove godine objavljeno kako će Meta smanjiti napore u moderiranju sadržaja, u korist alata umjetne inteligencije za detekciju neprikladnog materijala. U ovakvoj strategiji moderiranja članovi zajednice, a ne zaposlenici, imaju ključnu ulogu u prepoznavanju i kontekstualiziranju obmanjujućih informacija, no kritičari ističu potencijalnu opasnost za generalne korisnike u vidu suočavanja s nemoderiranim digitalnim prostorom koji, između ostalog, obiluje dezinformacijama.

Govor mržnje

Pogreška, propust ili nešto treće, svakako se postavlja pitanje kako izloženost grafičkim prikazima nasilja djeluje na mentalno zdravlje korisnika koji nisu željeli konzumirati takav sadržaj. Za komentar na utjecaj neprimjerenih objava na psihološko stanje korisnika pitali smo izv. prof. dr. sc. Artu Dodaj sa Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru čiji akademski interesi uključuju nasilje putem interneta i vršnjačko nasilje.

Izv. prof. dr. sc. Arta Dodaj

- Izloženost nasilnom sadržaju, bilo u digitalnom prostoru poput Instagrama ili u fizičkom okruženju, predstavlja ozbiljan izazov za mentalno zdravlje. U digitalnom kontekstu, spoznaja da se korisnici, uključujući djecu i mlade osobe, mogu u svakom trenutku naći izloženi uznemirujućim sadržajima dodatno povećava osjećaj nesigurnosti i bespomoćnosti, započinje Dodaj te ističe kako su osobe koje su prethodno bile izložene traumatičnim iskustvima posebno ranjive.

- Ovakva neočekivana "poplava" nasilnog sadržaja – kratki videosadržaji koji prikazuju pucnjavu, mučenje, grafičke prikaze ubojstva i silovanja, praćeni sadističkim komentarima – može izazvati snažne emocionalne reakcije, kao što su intenzivan strah, tjeskoba i nelagoda. Posebno su pogođene one osobe koje su već ranjive ili imaju prethodna traumatska iskustva, budući da takva izloženost može dodatno destabilizirati njihovo emocionalno stanje. S druge strane, kontinuirana izloženost nasilju može dovesti do desenzitizacije, odnosno smanjenja emocionalne reakcije na nasilne sadržaje. Iako to može rezultirati privremenim smanjenjem stresa, dugoročno može oslabiti sposobnost suosjećanja i normalizirati agresivna ponašanja, što može imati ozbiljne posljedice na društvene stavove i interpersonalne odnose, posebno kod mladih korisnika društvenih mreža, govori profesorica.

Upravo su mladi, navode pojedina istraživanja, najviše izloženi neprikladnim sadržajima, u prvom redu nasilju i pornografiji. Indijski medij Firstpost referira se na istraživanje provedeno prošle godine u sklopu kojeg su kreirani lažni Instagram profili navodnih trinaestogodišnjaka. Odmah po izradi profila, platforma je fiktivnim tinejdžerima počela predlagati prikaze golotinje i seksualnog čina. Do sličnog zaključka došli su i istraživači The Wall Street Journala 2022. godine, kada je otkriveno da je uprava Mete svjesna kako Instagram adolescentima prikazuje više nasilnog materijala, osjetljivog sadržaja i govora mržnje u odnosu na odrasle korisnike. Procjenjuje se kako se maloljetnicima prikazuje gotovo dva puta više nasilja, čak četiri puta više sadržaja koji prikazuje vršnjačko zlostavljanje te tri puta više golotinje, nego odraslima. Profesorica Dodaj ističe kako današnja mladež odrasta u izrazito seksualiziranom kulturnom okruženju, što može ostaviti negativne posljedice na njihov razvoj.

Digitalne aktivnosti

- Tijekom adolescencije, prirodno je da mladi traže informacije vezane uz seksualnost, pa ujedno mogu biti izloženi i pornografskom sadržaju. Prema brojnim istraživanjima, rano izlaganje pornografiji povezano je s negativnim razvojnim ishodima, uključujući raniju seksualnu aktivnost, razvijanje nerealnih seksualnih očekivanja, formiranje iskrivljenih stavova o rodnim ulogama, povećanu razinu nezadovoljstva vlastitim izgledom, kao i mitove o silovanju i seksualnoj agresiji. Dječji mozgovi nisu dovoljno razvijeni za adekvatnu obradu takvih sadržaja, a rani kontakt s pornografijom također povećava vjerojatnost razvoja depresije i problema u interpersonalnim odnosima, kaže Dodaj i napominje kako su skrbnici često nesvjesni digitalnih aktivnosti svoje djece.

- Što se tiče roditelja, često nisu u potpunosti svjesni opsega i vrste sadržaja kojem su njihova djeca izložena. Nedostatak roditeljskog nadzora i komunikacije o ovim temama dodatno povećava rizik od negativnih posljedica, ističe psihologinja.

Premda laici nerijetko povezuju napade u školama, poput onih što su se dogodili u Srbiji i Prečkom te problematična ponašanja djece, poput slučaja dječaka iz Zagreba koji je potaknuo štrajk roditelja, s izloženošću mladih prikazima nasilja u popularnoj kulturi, Dodaj smatra kako situacija nije toliko jednostavna te da je problem puno dublji.

- Važno je biti iznimno oprezan pri donošenju zaključaka o uzrocima ovakvih ekstremnih slučajeva nasilja. Napadi u školama, poput onih u Prečkom i Srbiji, obično su rezultat složenog spleta čimbenika. Dakle, ne možemo pojednostavljeno reći da je izloženost nasilnim ili pornografskim sadržajima na internetu izravan uzrok takvih događaja, ali svakako može imati utjecaj na dječji razvoj i način na koji razumiju sukobe i odnose, kaže profesorica.

Dok su tinejdžeri posebno ranjiva skupina, potencijalno opasni sadržaji počinju se prikazivati već u vrtićkoj dobi. Primjerice, čuvena platforma Cocomelon koja prikazuje animirane uratke za najmlađe generirala je kontroverze te postala omražena među dijelom roditelja. Naime, senzorno opterećenje i prebrz ritam mijenjanja scena (od jedne do tri sekunde) u takvim crtićima, mogu ostaviti razorne posljedice na dječju sposobnost koncentracije, dok pojedini roditelji čak naglašavaju kako takvi programi stvaraju ovisnost kod mališana. Skandalozni su i pojedini kanali na platformi YouTube, namijenjeni upravo djeci koji su prije nekoliko godina obilježeni etiketom "Elsagate" (prema junakinji iz čuvenog Disney filma Snježno kraljevstvo), a odnose se na kanale koji prikazuju računalno animirana videa naizgled primjerena predškolarcima u kojima su zastupljeni likovi iz poznatih knjiga i filmova, a koja pod krinkom dječjeg programa, prikazuju teme neprikladne za ovu dobnu skupinu, poput agresije, seksa i zlostavljanja.

- Prema teoriji socijalnog učenja, djeca uče promatrajući ponašanje modela. Kada su najmlađi izloženi sadržajima koji prikazuju nasilje ili druge neprikladne obrasce ponašanja, oni imaju tendenciju usvajanja tih obrazaca kao normu. To može dovesti do razvoja agresivnih ili drugih disfunkcionalnih oblika ponašanja. Osim toga, rani kontakt sa stimulirajućim sadržajima može rezultirati prekomjernom aktivacijom živčanog sustava kod djece. Takva prekomjerna stimulacija može pridonijeti i razvoju ovisničkog ponašanja te otežati sposobnost samoregulacije, govori Dodaj te naglašava kako je važno djecu pravovremeno i prikladno zaštiti.

- Zaštita djece i adolescenata od štetnih sadržaja zahtijeva višeslojni i integrirani pristup. Ključno je da medijski proizvođači preuzmu odgovornost za filtriranje i ograničavanje pristupa neprimjerenim sadržajima. No, jednako važno je i aktivno sudjelovanje roditelja i skrbnika u digitalnim aktivnostima djece, što omogućuje bolju kontrolu i razumijevanje njihovih online iskustava. Uz to, edukacija mladih o rizicima izloženosti pornografiji i nasilju, kao i stvaranje sigurnih online okruženja u školama, dodatno doprinosi njihovoj zaštiti i razvoju zdravih digitalnih navika, zaključuje Dodaj.