PAMET U GRAD(U)
Gdje ima volje, ima i digitalizacije
U Hrvatskoj su već ostvareni veliki koraci u smjeru digitalne tranzicije gradova, a postignuća hrvatskih gradova predstavljaju čvrste temelje za daljnju transformaciju. Ipak, veliki koraci u implementaciji pametnih sustava i digitalizaciji javnih usluga još su uvijek koncentrirani u nekoliko primjera dobre prakse, zbog čega je nužno proširiti obuhvat digitalizacije i osigurati ravnomjeran razvoj gradova.
(foto: Pexels / Sérgio Souza)
Zamislite gradove u kojima ne stojite u beskrajnim redovima za dokumente, gradski promet teče glatko uz pametne sustave, a energetski učinkovito funkcioniranje je standard. Jeste? Što ako vam kažemo da neki naši gradovi već funkcioniraju tako jer realnost digitalne tranzicije polako, ali sigurno već oblikuje urbani život u Hrvatskoj - od pametnih prometnih sustava do digitalizacije administracije. No kako osigurati da svi gradovi slijede takve primjere i ostvare svoj puni potencijal - pita se Matija Šoštarić, izvršni direktor Odjela za savjetovanje javnog sektora, Apsolon d.o.o., koji analizira situaciju i nudi moguća riješenja.
Digitalna tranzicija gradova nije samo tehnološki napredak; njezin je cilj povećati kvalitetu života građana, omogućiti učinkovitije upravljanje resursima i osigurati održiv razvoj koji će koristiti svima.
U Hrvatskoj su već ostvareni veliki koraci u smjeru digitalne tranzicije gradova. Gradovi poput Zagreba, Pule, Rijeke i Dubrovnika implementirali su rješenja pametnog upravljanja prometom, sustava za upravljanje energijom te digitalizaciju administrativnih procesa, čime su povećali učinkovitost i smanjili operativne troškove. Korištenjem digitalnih platformi, građani sada mogu brže pristupiti uslugama poput izdavanja dokumenata, praćenja javnog prijevoza ili plaćanja komunalnih naknada, a ova postignuća predstavljaju čvrste temelje za daljnju transformaciju. Dodatno, gradovi koji investiraju u ovakve inicijative stječu konkurentsku prednost, pozicionirajući se kao atraktivnije destinacije za mlade obitelji, privlačnije za turizam te s većim potencijalom za brži i kvalitetniji razvoj u odnosu prema drugima.
Rješenja postoje
Potreban je korak dalje: Kako bi se ostvario sljedeći korak u digitalnoj tranziciji, nužno je proširiti obuhvat digitalizacije na ostale gradove, dodatno investirati u modernizaciju infrastrukture te osigurati ravnomjeran razvoj na nacionalnoj razini. To zahtijeva kontinuiranu suradnju gradova, privatnog sektora i akademske zajednice, radi osiguravanja potrebnih resursa i stručnosti za buduće projekte. Hrvatska je osigurala preduvjete za unapređivanje digitalne infrastrukture u narednom razdoblju, s ciljem postizanja učinkovite digitalizacije. Kroz Strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine država je jasno definirala strateške ciljeve koji uključuju razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža i digitalizaciju javne uprave. Strategija naglašava važnost izgradnje sigurne, učinkovite i održive digitalne infrastrukture koja će podržati transformaciju društva i gospodarstva. Osim toga Hrvatska se obvezala na postizanje visoke razine pokrivenosti mrežama vrlo velikog kapaciteta (VHCN) i 5G mrežom do 2030. godine. Očekuje se da će ovi napori pridonijeti jačanju digitalne povezanosti, osobito u ruralnim područjima, čime će se stvoriti temelji za daljnji razvoj digitalnih usluga i inovacija. Ulaganje u infrastrukturu ključni je preduvjet za ostvarenje ambicija Hrvatske kao zemlje s digitalno i gospodarski konkurentnim poduzećima te učinkovite javne uprave.
Potreba za strategijom: I dok država svojim aktivnostima pokušava potaknuti gradove da ubrzaju procese digitalizacije, oni se i dalje suočavaju s brojnim izazovima, a gradski čelnici bore se s pronalaženjem ravnoteže između potreba za inovacijama i svakodnevnih postojećih problema, pri čemu financijska ograničenja dodatno otežavaju situaciju. Iako postoje i europski i nacionalni fondovi koji podržavaju digitalizaciju, mnogi gradovi nemaju strategije koje bi im omogućile učinkovito korištenje tih sredstava. Dodatno, brojni gradovi suočavaju se s ozbiljnim problemom nedostatka kvalificirane radne snage koja bi mogla upravljati složenim procesima digitalizacije. Zaposlenici u lokalnim upravama često nemaju specifična znanja i vještine potrebne za planiranje i provedbu razvojnih digitalnih projekata te su njihove aktivnosti većinom usmjerene na operativnu podršku i održavanje. Dodatno obrazovanje i osposobljavanje kadra unutar javnog sektora dugoročno je rješenje za osiguranje održivosti i uspješnosti digitalnih inicijativa. Osim toga, važno je educirati građane o korištenju digitalnih tehnologija kako bi se povećala njihova digitalna pismenost i osiguralo njihovo aktivno sudjelovanje u digitalnoj tranziciji. Promocija postojećih dostupnih digitalnih rješenja također je ključna jer će informiranje građana o tim alatima potaknuti njihovu upotrebu i integraciju u svakodnevni život.
Strateški pristup ključan je mehanizam cjelovite, održive i uspješne digitalne tranzicije. Gradovi koji teže konkurentnosti u budućnosti moraju jasno definirati svoje ciljeve, prioritete i vremenske okvire te razviti sveobuhvatne strategije koje obuhvaćaju sve aspekte digitalizacije, uključujući infrastrukturu, podatkovne analitike i korisničke interakcije. Bez takvog integriranog pristupa, pojedinačni projekti riskiraju postati izolirane inicijative koje ne ostvaruju dugoročne učinke. Na primjer, implementacija pametnog sustava upravljanja prometom bez prethodne analize postojećih procesa i strategije za integraciju s drugim gradskim uslugama može rezultirati neučinkovitostima i frustracijama među korisnicima.
Uvođenje strateškog planiranja omogućuje bolje usmjeravanje resursa i koordinaciju između različitih dionika koje je potrebno obuhvatiti. Privatni sektor ima ključnu ulogu u ovome procesu, pružajući tehničku podršku, razvijajući specijalizirana rješenja i osiguravajući potrebnu ekspertizu koja često nedostaje u javnim upravama. Uz to, strateški pristup pomaže gradovima da učinkovitije koriste financijska sredstva iz EU fondova i drugih izvora.
Prepoznavanje slabosti: Kroz proteklo desetljeće Hrvatska je svjedočila ad hoc i stihijskom pristupu digitalizaciji gradskih uprava, što je dovelo do brojnih pokušaja i pogrešaka. Mnogi gradovi započinju proces digitalizacije bez temeljite analize svojih poslovnih procesa, što rezultira neučinkovitim sustavima koji ne ispunjavaju očekivanja. Kako bi se osigurala uspješna digitalizacija, ključno je da gradske uprave provedu detaljnu analizu svojih poslovnih procesa prije nego što krenu s implementacijom novih tehnologija. Prvi koraci u analizi poslovnih procesa temelj su strateškog pristupa digitalizaciji. Uz to, temeljita analiza omogućava optimizaciju i prilagodbu rješenja specifičnim potrebama svakog grada, čime se stvara procesni identitet koji uključuje detekciju potencijala za poboljšanje, povećanje efikasnosti zaposlenika te smanjenje opterećenja na resursima. U tom kontekstu važno je prepoznati ključne dijelove neučinkovitosti i suvišne korake unutar postojećih procesa te definirati mjere za poboljšanje. Analiza trenutnog stanja također pomaže u identificiranju nedostataka u provedbi pojedinih aktivnosti, što otvara mogućnosti za prilagodbu i optimizaciju procesa. Bez dubinske analize, gradske uprave riskiraju stvaranje situacija u kojoj se uvode nova tehnološka rješenja bez prethodnog razmatranja njihove učinkovitosti. Ovaj proces zahtijeva suradnju između poslovnih analitičara i stručnjaka iz lokalne samouprave, kako bi se osiguralo da se svi aspekti trenutnog poslovanja temeljito analiziraju, mapiraju i optimiziraju, i kao posljednji korak - digitaliziraju. Samo tako gradovi mogu postaviti jasne temelje za uspješnu digitalizaciju koja će donijeti stvarne koristi građanima i unaprijediti rad gradske uprave.
Digitalni alati za bolju upravu: Analiza poslovnih procesa i strateški pristup digitalizaciji otvaraju nove smjerove za primjenu suvremenih tehnologija u gradovima te postavljaju temelj za implementaciju cloud rješenja i umjetne inteligencije (UI/AI). Cloud tehnologije, ukratko rečeno, omogućuju pohranu i pristup podacima preko interneta, odnosno u ulozi su centralizirane platforme koja omogućava učinkovito upravljanje podacima, automatizaciju procesa i bolju suradnju među gradskim odjelima. Potakne li se gradove na korištenje cloud rješenja, oni mogu osigurati građanima brži pristup informacijama, što povećava transparentnost i poboljšava korisničko iskustvo. Uz to, UI može igrati ključnu ulogu u analizi velikih količina podataka, omogućavajući gradovima da donose informirane odluke na temelju stvarnih potreba svojih građana. Ova kombinacija tehnologija ne samo da poboljšava operativnu učinkovitost, nego i omogućava proaktivno upravljanje resursima. Strateški pristup digitalizaciji preko analize poslovnih procesa stvara prilike za inovacije koje će oblikovati budućnost urbanog života. Gradovi će moći implementirati pametne sustave koji će optimizirati promet, energiju i druge ključne usluge, čime se pridonosi održivom razvoju. U konačnici, integracija cloud rješenja i umjetne inteligencije može transformirati gradske uprave u moderne institucije koje su sposobne odgovoriti na izazove 21. stoljeća, čime se unapređuje kvaliteta života svih građana.
Vrata budućnosti
Suradnjom do rješenja: Digitalna tranzicija gradova u Hrvatskoj ključna je prilika za unapređivanje kvalitete života i učinkovitije upravljanje resursima. Iako su ostvareni veliki koraci u implementaciji pametnih sustava i digitalizaciji javnih usluga, ti su napori još uvijek koncentrirani u nekoliko primjera dobre prakse - pametnih gradova, zbog čega je nužno proširiti obuhvat digitalizacije na sve gradove i osigurati ravnomjeran razvoj. Strateški pristup, koji uključuje dodatno obrazovanje i osposobljavanje kadra unutar javnog sektora, kao i edukaciju građana o korištenju digitalnih tehnologija, temelj je za uspješnost budućih inicijativa.
Takav pristup omogućava gradovima da jasno definiraju svoje ciljeve, prioritete i vremenske okvire, čime se osigurava dugoročna održivost digitalizacije. Samo zajedničkim naporom svih dionika - gradskih vlasti, privatnog sektora i akademske zajednice - Hrvatska može ostvariti svoj puni potencijal u digitalnoj tranziciji i stvoriti održive, pametne gradove budućnosti.
Posljednjih godina digitalizacija je postala sve sofisticiranija i složenija, posebno s pojavom umjetne inteligencije (UI). Aplikacije su posvuda i za sve: pronalaženje srodnih duša, planiranje putovanja, bankarstvo, praćenje zdravlja i kondicije… Mnoge od njih olakšavaju život - sve je tu, odmah dostupno, i potencijalno učinkovitije i profitabilnije za poslovanje. Postoje aplikacije za osiguranje automobila koje analiziraju kvarove na vozilu i procjenjuju štete, u mnogim slučajevima bez potrebe za procjeniteljem; razvijene su bolničke aplikacije za provjeru stanja pacijenata, što smanjuje pritisak na liječnike i medicinske sestre oko obilaska pacijenata.
Sve ovo ima smisla, ali postoje barem dvije opasnosti: dehumanizacija i gubitak privatnosti, kao i sigurnost podataka i “kontroliranost”. Ovo posljednje vrlo je uznemirilo neke aktiviste iz digitalne industrije, poput bivšeg zaposlenika Googlea Tristana Harrisa koji se pojavljuje u dokumentarnom filmu The Social Dilemma (Društvena dilema) iz 2020. godine. Ovaj film pokazuje kako algoritmi, koji se koriste za maksimiziranje prodaje i širenje tržišta, mogu zapravo promijeniti i kontrolirati način na koji ljudi razmišljaju. Ljudi koji provode puno vremena na internetu mogu lako biti uvučeni u “eho-komore” (eho-komora metaforičan je opis grupiranja istomišljenika u zatvorene krugove u kojima se ne čuje ništa više ili ništa drugačije do vlastitog glasa ili mišljenja) i “mjehuriće” gdje dobivaju samo informacije koje im se sviđaju i s kojima se slažu, pa na kraju misle da je način na koji oni vide svijet jedini način. To posljedično može dovesti do polarizacije i potencijalno nasilja nad onima koji se usude razmišljati drukčije.
Druga je opasnost kada vlade imaju kontrolu nad ovom tehnologijom i koriste je za kontrolu svojih građana, što se već počelo događati u Kini, gdje je fenomen “socijalnog kredita” testiran u više područja. Ako se ne prilagodite, smanjit će vam se bodovi za dobivanje socijalnog kredita i postat će vam teško dobiti posao, a mogli biste postati i društveno izopćeni (uzgred, još nešto što se događa u priči E. M. Forstera pod nazivom The Machine Stops). Kao i kod sve tehnologije, problem nije u samoj tehnologiji, već u načinu na koji je ljudi koriste. Kao i u našem današnjem vremenu, “novac vlada” i tu nedostaje morala.
"Nastavimo uživati i štedjeti vrijeme s našim aplikacijama, ali ne zaboravimo i ljudski aspekt, jer ono što život na Zemlji čini rajem ili paklom upravo su ljudska bića i odluke koje donosimo." (Julian Scott/Nova Akropola )
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook X
