Tehnološki napredak prilika za transformaciju tržišne ekonomije

Projekt DigEntre - "Digitalizacija u poduzetništvu u kontekstu odgovora na egzogeni šok: Pokretači, prepreke i utjecaj na otpornost poduzeća" započeo je krajem 2023. i trajat će do kraja 2027. godine. Što nam o tome može reći, pitali smo izv. prof. dr. sc. Kristinu Detelj, voditeljicu Laboratorija za poduzetništvo na Sveučilištu u Zagrebu - Fakultet organizacije i informatike (SUZG FOI).

- DigEntre je projekt iz programa Hrvatske zaklade za znanost, a usmjeren je na jačanje otpornosti mikro, malih i srednjih poduzeća na krize poput pandemije COVID-19 te poticanje njihove digitalizacije. Projekt primarno provode članovi Katedre za gospodarstvo SUZG FOI-ja, koji su ujedno i članovi Laboratorija za poduzetništvo uz podršku stručnjaka s ekonomskih fakulteta u Rijeci, Zagrebu i Splitu. Bila je to prilika umrežiti stručnjake s više ekonomskih fakulteta te pozicionirati SUZG FOI kao lidera s obzirom na to da članovi projektnog tima izvode predavanja na našem studijskom programu Ekonomika poduzetništva koji je interdisciplinaran te kombinira znanja i vještine iz poduzetništva i ekonomije uz primjenu informacijske tehnologije.

Cilj je projekta razviti smjernice za poduzetnike i kreatore ekonomske politike kako bi se povećala otpornost i konkurentnost poslovnog sektora, a posebice malih i srednjih poduzeća, sektora koji u Hrvatskoj kao i u većini razvijenih gospodarstva čini više od 99 posto svih poduzeća te ostvaruje 45 - 55 posto BDP-a i zapošljava 50 - 60 posto ukupno zaposlenih. Istraživačka skupina provest će analizu sekundarnih podataka na temelju poslovnih rezultata za razdoblje od 2008. godine naovamo te će nam to omogućiti analizu odgovora na prethodnu krizu, kao i analizu rezultata nakon COVID-19 pandemije. Osim kvantitativnog istraživanja provodimo i anketno ispitivanje i dubinske intervjue s poduzetnicima iz prerađivačke industrije, trgovine i turizma.

Fokus projekta stavljen je na procjenu utjecaja pandemije na digitalizaciju, prepoznavanje prepreka i pokretača digitalnih promjena te njihov utjecaj na otpornost poduzeća. Vjerujemo da će podatci prikupljeni u istraživanju omogućiti procjenu strategija ulaganja i financiranja poduzeća te identificirati ranjivosti i otpornosti u kontekstu sigurnosti i profitabilnosti poslovanja.

Koliko je napredak tehnologije prilika za promjenu ekonomske tržišne strukture prema boljem i efikasnijem funkcioniranju?

- Tehnološki napredak posljednjih desetljeća iznimna je prilika za transformaciju ekonomske tržišne strukture prema učinkovitijem i konkurentnijem modelu. Radi se o trendovima koji nisu samo inkrementalne novine u poslovanju već znače radikalne promjene poslovnih modela u smjeru potpuno digitalnih okruženja. Pri tome digitalne tehnologije imaju karakter generičke tehnologije, čime utječu ne samo na tehnološke sektore već unaprjeđuju niz aktivnosti i funkcija u gotovo svim industrijama. Osim toga digitalne tehnologije komunikacijske su i koordinacijske prirode, čime omogućuju nove načine organizacije poslovanja. Digitalizacija stvara brojna nova poduzeća, a postojeći poduzetnici klasično poslovanje (engl. offline) dopunjuju mrežnim modelom (engl. online) te time digitalno poduzetništvo nastaje kao novi oblik poduzetničke aktivnosti. U poduzetničkoj okolini javljaju se brojni tehnološki trendovi, od mobilnog računalstva, računalstva u oblaku, društvenih mreža, internet stvari, tehnologije velikih podataka pa sve do umjetne inteligencije. Ovi trendovi nude znatne mogućnosti za unaprjeđenje poslovanja poduzeća, no stvaraju i brojne izazove te je za poduzetnike izrazito bitno prihvaćanje digitalnog načina poduzetničkog promišljanja (engl. digital entrepreneurial mindset).

Naši programi na FOI-ju na smjerovima Informacijski i poslovni sustavi i Ekonomika poduzetništva stoga uključuju obrazovne sadržaje koji su nužni stručnjacima za uspješnu implementaciju digitalnih tehnologija u svakodnevnu poslovnu praksu. Dodatnu vrijednost dajemo i studentima i poslovnoj zajednici kroz naš program studentske prakse, događaje poput "Karijernog špancirfesta" i uključivanje uspješnih poduzeća u projekte učenja baziranog na radu (eng. WBL - Work Based Learninng). Također studente dodatno potičemo i mentoriramo u raznim studentskim natjecanjima na projektima koje zadaju poduzeća.

Ako pogledamo posljednjih nekoliko godina, pandemija COVID-19 izrazito je ubrzala digitalizaciju većeg broja poduzetnika, a u Hrvatskoj je dodatno proširena i paleta e-usluga javne uprave. U nekoliko mjeseci poduzeća su procese komunikacije s klijentima, partnerima i interne procese digitalizirali, za što bi im prema procjeni McKinsey konzultantske kuće uobičajeno trebalo nekoliko godina. Također je znatno povećan udio digitalnih i digitalno omogućenih proizvoda u asortimanu poduzetnika jer su digitalne tehnologije prepoznali kao alate za veću troškovnu efikasnost i postizanje konkurentske prednosti.

Ključni preduvjet za ostvarenje ovog potencijala jest strateško ulaganje u tehnološki sektor, osobito kroz povećanje dostupnosti rizičnog kapitala. Primjerice, Europa, koja nastoji konkurirati tehnološkim velesilama poput SAD-a i Kine, suočava se s potrebom osiguravanja financijskih resursa za potporu start-upovima i tehnološkim inovacijama. Čak i minimalno povećanje ulaganja u rizični kapital moglo bi značajno unaprijediti razvoj europske tehnološke scene, omogućujući poduzećima rast i globalnu prisutnost bez potrebe zaseljenjem izvan kontinenta. S obzirom na brzinu tehnoloških promjena, nužno je djelovati proaktivno te kroz istraživanja, a zatim i ulaganja u inovacije i digitalnu transformaciju osigurati otpornost i održivost gospodarstva. Takav pristup može otvoriti vrata efikasnijem funkcioniranju tržišta i jačanju globalne konkurentnosti.

Europska komisija proglasila je Digitalno desetljeće Europe, međutim, još uvijek postoje mnogi izazovi povezani s digitalnom transformacijom... Koji su najveći?

- Tako je, Europska komisija proglasila je Digitalno desetljeće Europe s ambicioznim ciljem da do 2030. godine digitalna transformacija postane ključan pokretač gospodarskog i društvenog razvoja. Program uključuje unapređenje digitalnih vještina građana (da ih bar 80 posto ima osnovne digitalne vještine), modernizaciju poslovanja prihvaćanjem digitalnih tehnologija, i to čak za 75 posto poduzeća EU-a te digitalizaciju javnih usluga, s time da se očekuje da 100 posto javnih usluga bude dostupno na internetu. Pri tome je nužno daljnje jačanje kibernetičke sigurnosti i održive digitalne infrastrukture.

Ako gledamo Hrvatsku, prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za nekoliko ključnih pokazatelja smo iznad prosjeka EU-a. Primjerice, više od 60 posto građana Hrvatske između 16 i 74 godine ovladalo je osnovnim digitalnim vještinama, a oko 30 posto pojedinaca ovladalo je i naprednim digitalnim vještinama. Međutim, put prema digitalnoj budućnosti s aspekta gospodarskih aktivnosti još uvijek je prepun izazova. Ako gledamo samo mala i srednja poduzeća, ona i dalje zaostaju u procesu digitalizacije u odnosu prema velikima, primarno zbog nedostatka financijskih resursa i stručnih znanja.

Ako gledamo puno šire, digitalna pismenost među građanima EU-a jako je neravnomjerna. Naravno, tu su još i razlike u ulaganjima u tehnologiju i infrastrukturu, što produbljuje digitalni jaz. Tu je još i pitanje kibernetičke sigurnosti, što se je pokazalo prilično slabom karikom, a što nam pokazuju i nedavni slučajevi u Hrvatskoj. Pri tome je važno da su akteri digitalne transformacije svjesni činjenice da bilo kakva promjena u organizacijama počiva na ljudima i ako pokretači promjene i lideri poduzeća ne uspiju angažirati ljude da podrže i provedu promjenu, veliki dio projekata digitalne transformacije neće uspjeti. Prema podacima koje navodi izvješće SAP kompanije WalkMe kod velikih poduzeća čak oko 70 posto projekata digitalne transformacije ne uspije postići zacrtane ciljeve, a relativno veliki troškovi takvog procesa ogledaju se ne samo u novcu već i u izgubljenom vremenu, produktivnosti i ponekad u gubitku reputacije.

Program politike za Digitalno desetljeće sigurno donosi priliku za potpunu digitalnu transformaciju društva, no njegova izvedivost ovisit će o sposobnosti Europe da zajednički rješava ove ključne izazove prije ulaska u četvrto desetljeće 21. stoljeća.

Da zaključimo s Hrvatskom. Idemo li dakle u dobrom smjeru ili još zaostajemo za drugim zemljama EU-a kad se radi o digitalnoj transformaciji, razvoju i napretku svih aspekata digitalizacije?

- Aktualna politika Republike Hrvatske u području digitalizacije oblikovana je u okviru Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine (iz prosinca 2022. godine). Krovna vizija Strategije glasi "Hrvatska unaprijeđena digitalnom transformacijom", a prepoznaju se sljedeća četiri prioritetna područja: (1) digitalna tranzicija gospodarstva; (2) digitalizacija javne uprave; (3) razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža; (4) digitalne kompetencije i digitalna radna mjesta (Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine NN 2/23). Za ta prioritetna područja definirani su strateški ciljevi s pokazateljima učinka i prioritetnim područjima provedbe javne politike.

Kao glavne razvojne potrebe mogu se istaknuti: prilagodba administrativnog i zakonodavnog okvira u području IKT i pratećih industrija, nastavak s programima edukacija u području IKT kompetencija, ciljana edukacija ljudi u upravljačkim strukturama javnog i privatnog sektora, administrativno rasterećenje rada IKT stručnjaka i STEM talenata, dizanje razine digitalne pismenosti i primjene naprednih digitalnih tehnologija u malim i srednjim poduzećima te otvaranje daljnjih javnih e-servisa za poduzetnike koji će omogućiti infrastrukturu za razvoj novih načina poslovanja i novih proizvoda i usluga. Krenuli smo, dakle, u dobrom smjeru, ali i najbolji planovi ne znače ništa ako se ne realiziraju.

U usporedbi s državama EU-a, posljednji dostupni pokazatelji za izračun DESI indeksa (za 2023. godinu) pokazuju da se prema indikatorima digitalne transformacije poduzeća Hrvatska za većinu njih nalazi u blizini prosjeka EU-a, po mjesto-dva više ili niže od prosjeka. Pokazatelji u kojima odskačemo i nalazimo se uz bok najboljima su korištenje analitike podataka (tu smo drugi odmah iza Mađarske), i postotku poduzeća koja prodaju online. Najlošije rezultate postigli smo u području elektronske razmjene informacija (i naše famozno "A gdje vam je papir /pečat?") te u broju "jednoroga", start-up poduzeća koja su dosegnula tržišnu valorizaciju od preko milijardu eura, no tu s dva takva poduzeća nadmašujemo šest država bez ijednog "jednoroga" te jednu s jednim.

Glede Vladine infrastrukturne podrške ne možemo biti zadovoljni predzadnjim mjestom i sa samo 66 posto usluga Vlade za poduzeća preko digitalnih tehnologija, prosjek EU-a je 85 posto, a u Irskoj, Finskoj i Malti 100 posto usluga vlade za poduzeća dostupno je putem e-usluga.