Cijela naša obala ispresijecana je rasjedima koji mogu dati potrese

Snažan potres koji je u utorak pogodio Zadarsku županiju dobro je zatresao naše domove, ali srećom, nije bilo većih posljedica. Snažno podrhtavanje osjetilo se diljem Zadarske, ali i susjednih županija ostavivši sve u neizvjesnosti. Seizmološka služba u Hrvatskoj godišnje zabilježi između 12 i 15 tisuća potresa, a ponekad su izraženi periodi veće i manje seizmičke aktivnosti koji se izmjenjuju. Kako nam je kazao seizmolog Seizmološke službe koja djeluje pri Geofizičkom odsjeku PMF-a, Tomislav Fiket, u ovom trenutku nije značajno povećana aktivnost na našem teritoriju. Međutim, nakon potresa u utorak, zanimalo nas je kolika je vjerojatnost za naknadi, veći potres, kako treba pravilno reagirati i koliko je uopće naše područje seizmički ugroženo.

Trusno područje

- Osim ovog najjačeg potresa, na tom području dogodilo se više malih potresa koje mi analiziramo. To je uvijek tako, kod jačih potresa uvijek ima i dosta slabijih naknadnih potresa. To je nešto što se očekuje i to nije bilo ništa neobično. To su potresi slabije magnitude koje naši instrumenti bilježe, a koje ljudi ni ne osjete. Međudjelovanje tektonskih ploča je kontinuirano, energija se skuplja neko vrijeme i oslobađa u obliku potresa, a inače smo na trusnom području i kod nas su potresi svakodnevica, kazao je Fiket istaknuvši da su na otoku Pagu, Dugom otoku, zadarskom zaleđu i šibenskom Žirju, potresi u biti česti.

Na Jadranskom području kroz povijest bilo je većih potresa, magnitude i preko 6 po Richterovoj ljestvici. Fiket nam je istaknuo jedan takav koji se dogodio davne 1496. godine u okolici Rogoznice, dok su u bližoj povijesti, 1941. godine bili značajni potresi kod otoka Kakana (5.3) te onaj 2023. godine kod Kaprija (5.3) i 2024. godine u moru kod Žirja, iste magnitude. Također, 1. studenog 2020. godine Zadarsku županiju pogodio je potres od 4,7 po Richteru s epicentrom vrlo blizu ovom, sedam kilometara od Starigrada Paklenice stoga smo upitali seizmologa događa li se nešto značajno na to području.

Mlada znanost

- Bilo je većih potresa kroz povijest, ali ne jače magnitude od 5.3 tako da vjerujemo da ne bi trebalo nečeg jačeg biti ni u budućnosti. Na području ovog potresa ne događa se ništa posebno, osim što je tu rasjed koji se s vremena na vrijeme, takoreći, javi. Cijela naša obala je ispresijecana mnoštvom rasjeda koji mogu dati potrese i to nije ništa neobično. Ono što je utješno, to je činjenica da tu nema puno jačih potresa tako da s te strane možemo biti optimistični, kazao nam je Fiket.

Potresi su nepredvidivi, a seizmologija je relativno mlada znanost. Fiket nam je objasnio kako su za dobro poznavanje seizmičnosti određenog područja važni jako dugi periodi koji sežu dugo u prošlost, puno više nego što se rade moderna mjerenja.

- Dogodi se jak potres, bez ikakve naznake da će se nešto dogoditi, a dogode se i serije potresa kao sad na Santoriniju koji mogu i ne moraju rezultirati jačim potresom. Takvi rojevi potresa se kod nas događaju kod otoka Krka i Mljeta i oni ne rezultiraju jakim udarom, nego se samo pojavi aktivnost koja s vremenom zamre. Nema pravila, tako da se ne može ništa na osnovi ovih zbivanja zaključivati.

Nažalost, seizmologija je mlada i oslanjamo se na razne nalaze i podatke, ali nemamo taj niz podataka koji bi nam mogao kazati je li se negdje i koliko se često događaju jači potresi. To je ono ključno, tako da nažalost u ovom trenu seizmologija još nije razvijena do te mjere da bi se potresi mogli predvidjeti, kazao je Fiket objasnivši kako je, na primjer u Japanu, bilo moguće mjeriti naprezanja uslijed pomicanja zemljine kore i uz tehnologiju procijeniti ako je neki rasjed nakupio toliko energije da bi se mogla osloboditi, ali nitko ne može procijeniti kad će se to točno dogoditi.

Mjere sigurnosti

Upitali smo seizmologa, s obzirom na zbivanja na Santoriniju, postoji li neka korelacija ovih potresa.

- Potresi koji se zbivaju zbog tektonike, zbivaju se na određenim rasjedima. Kad imate jak potres vrlo blizu nekog drugom rasjedu, onda se može dogoditi da ga pokrene. Međutim, Grčka je daleko od nas, to su drugi rasjedni sustavi koji nemaju veze s rasjedima gdje se kod nas događaju potresi tako da te direktne veze - nema. Takva tektonika ploča je konstantna i ona se više-manje ne mijenja. Jedino je pitanje koliko su naši rasjedi nakupili energije uslijed gibanja ploča i hoće li se aktivirati, ali to se nažalost ne zna, naglasio je Fiket.

Iako je u strahu teško misliti hladnom glavom, tijekom trajanja potresa trebamo ostati mirni i pronaći najsigurnije mjesto u kući. Seizmološka služba ističe kako su ta sigurna mjesta u kući: čvrsti stol, dovratnik ispod čvrstog nosivog zida, pored kreveta... Nikako nije poželjno stajati uz prozore, ispod staklenog stola, kraj ormara ili polica s kojih mogu pasti predmeti i ozlijediti vas. Ako znate koji vam je čvrst dio konstrukcije, treba stati ispod i čekati da potres prođe. Također, preporučuje se ne koristiti dizalo tijekom ni nakon potresa, a tek kada potres završi, a vidljiva su oštećenja na objektu, treba oprezno stubama izaći van iz zgrade.

- Potres kao takav ne ubija, ubijaju loše građevine. Preventiva potresa je protupotresna gradnja u koju se ulaže jako puno truda i vremena. Svi koji žive u novijim objektima koji su armirano betonski ne bi trebali paničariti jer takvim objektima potresi na našem području ne bi smjeli dovesti do rušenja. Problem su povijesne građevine koje nisu protupotresno građene i tu može doći do štete, ali da očekujemo rušenje zgrada kao u Turskoj, na svu sreću - ne, kazao je Fiket naglasivši da se svi trebamo pobrinuti da prilikom gradnje, gradimo u skladu s propisima koji osiguravaju sve mjere sigurnosti.