Europa se najbrže zagrijava i na udaru je ekstremnih vremenskih i klimatskih promjena

Jugoistočna Europa imala je prošle godine najdulji zabilježeni toplinski val, ukupno 13 dana, skandinavski ledenjaci smanjivali su se po najvećim zabilježenim stopama, a toplinski stres se povećao diljem kontinenta. Veći dio istočne Europe bio je pogođen nedostatkom kiše i sušom, dok su poplave poharale zapadnu Europu. Istaknuli su to služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus (C3S) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u zajedničkom izvješću o europskom stanju klime 2024. (ESOTC 2024).

Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a utjecaji klimatskih promjena jasni su, ističe se u izvješću. Prošla, 2024., bila je najtoplija zabilježena godina za Europu, s rekordnim temperaturama u središnjim, istočnim i jugoistočnim regijama. Oluje su bile jake, a poplave raširene, odnijele su najmanje 335 života i procjenjuje se kako su utjecale na 413.000 stanovnika Europe. Postojao je upečatljiv kontrast između istoka i zapada, s ekstremno suhim i često rekordno toplim uvjetima na istoku, te toplim, ali vlažnim uvjetima na zapadu. Spomenuto izvješće uključuje stotinjak znanstvenih suradnika koji su dali holističke, ali sažete uvide u europsku klimu, uz dodatne resurse poput potpuno nove grafičke galerije sa 130 grafikona i infografika, a provodi se u ime Europske komisije.

Riznica informacija

ESOTC - detaljna analiza europske klime za prethodnu godinu, koja nadilazi godišnju temperaturu, s analizama širokog raspona klimatskih varijabli, od toplinskog i hladnog stresa do trajanja sunčeve svjetlosti i naoblake, od požara na otvorenim prostorima do ledenjaka itd., prvi put je objavljena 2018. godine.

Carlo Buontempo, direktor Copernicusa, ističe kako je 2024. godina bila najtoplija zabilježena za Europu. »No, bila je i godina značajnih klimatskih kontrasta između istočne i zapadne Europe. Europsko stanje klime prava je riznica kvalitetnih informacija o našoj promjenjivoj klimi. Učenje kako koristiti te podatke i informacije za odlučivanje treba nam postati prioritet«, izjavio je.

Izvješće uključuje pregled poplava, s naglaskom na ekstremne događaje u središnjoj i istočnoj Europi povezane s olujom Boris i one u Valenciji u Španjolskoj, kao i na ekstremne vrućine i suše u jugoistočnoj Europi tijekom ljeta. Tako je čak 30 posto europske riječne mreže premašilo »visoki« prag poplava tijekom godine, dok je 12 posto premašilo prag »ozbiljnih« poplava. U rujnu je oluja Boris pogodila stotine tisuća ljudi, s poplavama, žrtvama i štetom u dijelovima Njemačke, Poljske, Austrije, Mađarske, Češke, Slovačke, Rumunjske i Italije. Krajem listopada Španjolska je doživjela ekstremne oborine i poplave koje su dovele do razornih posljedica i brojnih smrtnih slučajeva. Jugoistočna Europa doživjela je najdulji toplinski val u srpnju - 13 uzastopnih dana, i to u 55 posto regije.

U izvješću se ističe kako je Europa jedno od područja s najvećim predviđenim porastom rizika od poplava, a globalno zagrijavanje od 1,5 stupnja Celzijeva moglo bi rezultirati s 30.000 smrtnih slučajeva godišnje u Europi zbog ekstremnih vrućina.

Navodi se i kako je 51 posto europskih gradova usvojilo posebne planove prilagodbe klimatskim promjenama. Ekstremni vremenski uvjeti su sve veći rizik za izgrađeni okoliš i infrastrukturu Europe te usluge koje podržavaju. Udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije u Europi dosegnuo je rekordnu visinu 2024., od 45 posto, odražavajući napore prema dekarboniziranom energetskom sustavu, navode stručnjaci u analizi. Broj zemalja članica Europske unije u kojima obnovljivi izvori proizvode više električne energije od fosilnih goriva od 2019. godine porastao je s 12 na 20.

Proizvodnja obnovljive energije i potražnja za električnom energijom vrlo su osjetljive na vremenske uvjete, a klimatski uvjeti koji utječu na proizvodnju energije iz solarnih fotonaponskih sustava odražavali su kontrastne (istok-zapad) europske uvjete. U 2024. je u Europi zabilježen drugi najveći broj dana s toplinskim stresom, trajao je gotovo mjesec dana, i tropskih noći (12) u povijesti. Jugoistočna Europa zabilježila je rekorde kada je riječ o oba ova fenomena.

Nužni planovi za prilagodbu

Ujedinjeni narodi su 2025. proglasili Međunarodnom godinom očuvanja ledenjaka. Podaci pokazuju da su ledenjaci u svim europskim regijama doživjeli gubitak leda, a u središnjoj Europi se najbrže smanjuju. Ledenjaci u Skandinaviji i Svalbardu 2024. doživjeli su najveće stope gubitka mase ikad i najveći godišnji gubitak mase od svih ledenjačkih regija globalno, s prosječnim gubitkom debljine od 1,8 metara u Skandinaviji i 2,7 metara u Svalbardu.

- Pod vodstvom Europske komisije, ECMWF provodi Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) više od 10 godina i predstavila je izvješće o europskom stanju klime 2018., što je ključni alat za praćenje klimatskih promjena. Zadovoljstvo nam je što od prošle godine objavljujemo ovo izvješće u suradnji sa WMO-om. Izvješće za 2024. otkriva da je gotovo jedna trećina riječnih mreža premašila visok prag poplava, a toplinski stres nastavlja rasti u Europi, naglašavajući važnost izgradnje veće otpornosti, budući da 51 posto europskih gradova sada ima namjenski plan za prilagodbu klimi. Navedeno ukazuje na vrijednost naših informacija, koje su ukorijenjene u znanstvenoj izvrsnosti, za bolju podršku donošenju odluka o prilagodbi klimi, ističe Florence Rabier, glavna direktorica ECMWF-a.

»Ovo izvješće naglašava da je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava i da doživljava ozbiljne utjecaje ekstremnih vremenskih i klimatskih promjena. Svaki dodatni djelić stupnja porasta temperature je važan jer naglašava rizike za naše živote, gospodarstva i planet. Prilagodba je nužna. WMO i njegovi partneri stoga intenziviraju napore za jačanje sustava ranog upozoravanja i klimatskih usluga kako bi pomogli donositeljima odluka i društvu u cjelini da budu bolji i otporni. Napredujemo, ali moramo ići dalje i moramo ići brže, i moramo ići zajedno,« rekla je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.